RIJEKA – U prvih sedam mjeseci ove godine na kontejnerskom terminalu Brajdica u Rijeci prekrcano je 156.378 tisuća TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), što je čak dvadeset posto više nego u istom razdoblju lanjske, rekordne godine u povijesti terminala. Riječki kontejnerski terminal time je postao i ovogodišnji rekorder po stopi rasta prometa, jer je Kopar zabilježio pad od 3,3 posto, a Trst rast od oko devet posto, iako su u apsolutnim brojkama obje ove luke i dalje daleko ispred Rijeke.

Istodobno, zabrinjavaju podaci iz Luke Rijeka d.d., koja je u prvih sedam mjeseci zabilježila pad ukupnog prometa od osam posto, ali uz znakove laganog oporavka u drugom kvartalu, tijekom kojeg je ostvareno dvije trećine od ukupne dobiti u prvom polugodištu koja iznosi 2.9 milijuna kuna.

Svijetla točka

Janaf je u prvih sedam mjeseci, s tri i pol milijuna tona prekrcane nafte i naftnih derivata zabilježio ogroman pad prometa od čak 25 posto, no valja imati na umu da je ovakav drastičan pad prvenstveno posljedica velikog remonta Rafinerije nafte Rijeka koja u prvoj polovici godine praktički nije proizvodila, te se u drugoj polovici godine u Janafu očekuje stabilizacija ukupnog prometa nafte i derivata. Ponajprije zbog drastičnog pada prometa Janafa, ukupni lučki promet u Rijeci od siječnja do kraja srpnja iznosio je 6,5 milijuna tona, cijelih milijun tona ili trinaest posto manje nego lani.

Svijetla točka u cijeloj priči je kontejnerski terminal, a iz Jadranska vrata koja upravlja terminalom ističu kako jednaku ili čak veću stopu rasta očekuju do konca godine. Da riječki kontejnerski terminal sve bolje posluje svjedoči i podatak da je, nakon ovogodišnjeg svibnja, u srpnju ponovno srušen rekord u mjesečnom prometu, s 26.114 TEU-a, što je 36 posto više nego lani u istom mjesecu. Treba naglasiti da je povećanje kontejnerskog prometa ostvareno u otežanim uvjetima, zbog rekonstrukcije i izgradnje intermodalnog željezničkog terminala na Brajdici, koju zajednički provode Lučka uprava i HŽ Infrastruktura. Povećanje prometa, objašnjava Žarko Acinger, komercijalni direktor Adriatic Gate Container Terminala, posljedica je dovođenja novih tereta u režiji velikih brodara koji su pokrenuli vlastite željezničke servise.

– Moram prije svega naglasiti da ovo nije samo naš uspjeh, nego plod zajedničkih napora u suradnji s brodarima, željezničkim operaterima i HŽ Infrastrukturom. Ostvareno je značajno povećanje količina tereta koje željeznicom idu prema Mađarskoj i iz nje, uz rast prema ostalim glavnim tržištima. Prošle godine, u istom razdoblju, tereti koji idu prema Mađarskoj i iz nje činili su jedan posto ukupnog prometa terminala, a ove godine taj je udio povećan na devet posto, uz tendenciju stalnog rasta. Tome su u znatnoj mjeri pridonijeli veliki brodari, poput Maerska, CMA CGM-a i COSCO-a, koji su pokrenuli vlastite željezničke servise i vlakove, kaže Acinger.

Intermodalni servis

Unatoč radovima na željeznici, u ovoj je godini rastao i udio tereta koji se od kontejnerskog terminala ili do njega transportiraju vlakovima, pa je tako ukupno 50.632 TEU-a prevezeno željeznicom, što je 32 posto od ukupnog prometa, što je za tri posto veći udio nego lani. Zvaršetkom radova na izgradnji i rekonstrukciji intermodalnog željezničkog terminala na Brajdici kapacitet prijevoza kontejnera vlakovima će, ističe Acinger, biti učetverostručen, na 360 tisuća TEU-a, odnosno gotovo 60 posto od makismalnog kapaciteta Brajdice od 600 tisuća TEU-a.

Za dostizanje tog, maksimalnog kapaciteta, presudnu važnost ima i projekt povećanja dubine mora uz operativnu obalu terminala na 15 metara, u duljini od oko 130 metara prema zapadnoj strani terminala, čime će biti omogućen privez i prekrcaj kontejnera s brodova dugih 400 metara u punoj duljini. U tijeku je postupak odabira izvođača radova, a iz Jadranskih vrata je već najavljeno da će, kada budu poznati konačni rokovi izvođenja radova, krenuti i u nabavku novih kontejnerskih dizalica(mostova) Super postpanamax generacije, te prateće opreme.

– Već smo u više navrata prethodnih godina isticali kako je ključ za značajniji rast prometa intermodalni servis, koji uključuje različite vidove transporta prema Srednjoj Europi, a sada se to pokazuje točnim. Rezultati su tu, novi tereti, nova tržišta, a sada je ključno zadržati ih te završiti započete projekte na željeznici i povećanju dubine mora, što će omogućiti daljnji rast, kaže Acinger.

Povratak klijenata

Luka Rijeka d.d. u prvih je sedam mjeseci zabilježila pad gotovo svih vrsta tereta, osim drva. Generalnog je tereta prekrcano 248 tisuća tona, odnosno 12 posto manje, rasutog tereta 663 tisuće tona, što je također pad od 12 posto, a od važnijih tereta jedino je drva prekrcano 12 posto više, ukupno 229 tisuća tona.

Predsjednik uprave Luke Rijeka Duško Grabovac ističe kako je pad prometa rasutog tereta početkom godine posljedica preusmjeravanja dijela tereta u rumunjske luke, no očekuje stabilizaciju do kraja godine, s obzirom na bolje pokazatelje u drugom kvartalu godine.

– Vesele nas podaci o ostvarenoj dobiti, kao i rast prometa drva, te rast generalnog tereta u drugom dijelu godine. Očekujemo da ćemo do kraja godine nadoknaditi i minus u rasutom teretu, koji zbog svoje količine uvelike utječe na ukupni promet. Radimo na povratku nekadašnjih klijenata kao i na dovođenju novih, te očekujemo da će se to vidjeti i u rezultatima na kraju godine, rekao je Grabovac.