Teška situacija

Rekordan broj covid pacijenata u riječkoj bolnici: Može li KBC izdržati žestoki nalet trećeg korona vala?

Barbara Čalušić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Zbog činjenice da su anesteziološki timovi preusmjereni na skrb o COVID-pacijentima, u riječkoj bolnici smanjen je opseg tzv. hladnog kirurškog programa



RIJEKA – U Primorsko-goranskoj županiji broj osoba koje zbog zaraze koronavirusom zahtijevaju bolničko liječenje jučer je ponovo dosegnuo rekordan broj od početka pandemije.


Broj hospitaliziranih u Kliničkom bolničkom centru Rijeka prvi je put od početka pandemije prešao 200 i iznosio je 208 hospitaliziranih osoba s dijagnozom COVID-19, a ovoj brojci valja pribrojiti i 17 pacijenata koji su se liječili u sekundarnom COVID-centru u opatijskoj Thalassotherapiji.


U riječkoj bolnici uz pomoć respiratora liječi se 17 bolesnika, a sveukupno njih 29 zahtijeva intezivno liječenje, odnosno mehaničku potporu u disanju. Ovi najteži bolesnici čine oko jedan posto ukupno aktivnih slučajeva zaraze u PGŽ-u čiji je broj nakon vikenda pao na 2.904.




Utjecaj strogih protuepidemijskih mjera, koje su jučer u PGŽ-u na dva tjedna zatvorile terase ugostiteljskih objekata, trgovačke centre i zabranile javna okupljanja, na pad broja novih slučajeva još će se najvjerojatnije neko vrijeme trebati pričekati, a paralelno s tim za očekivati je da će broj zaraženih kojima je potrebno bolničko liječenje u idućem razdoblju biti visok.


Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić potvrdio je da je situacija u riječkoj bolnici ozbiljna, ali pod kontrolom.


Respiratora dovoljno


– Maksimalan broj hospitaliziranih koji smo zabilježili u prethodnom valu iznosio je 164, a danas je 208, od čega je 29 bolesnika na intenzivnoj njezi, što znači da osim općih mjera intenzivnog liječenja imaju i neku od mehaničkih oblika potpora disanju, pri čemu je 17 pacijenata na respiratoru. Ovi brojevi govore o snazi epidemijskog vala u kojem se nalazimo. Postelja i kapaciteta imamo, a sigurnost nam daje i broj od 250 kreveta koji je dostupan u našoj bolnici, kao i Thalassotherapiji u Opatiji u kojoj borave bolesnici koji su stabilni, ali i dalje trebaju akutnu skrb. Broj osoba na respiratoru u postotku je nešto veći nego što je bio u prethodnom valu, upozorio je Ružić.


Ponovio je da KBC Rijeka ima dovoljno respiratora, a ključ skrbi o oboljelima od COVID-19 čini educirano osoblje budući da svaki bolesnik na respiratoru zahtijeva skrb posebno educirane medicinske sestre i liječnika. Zbog činjenice da su anesteziološki timovi preusmjereni na skrb o COVID-pacijentima, u riječkoj bolnici smanjen je opseg tzv. hladnog kirurškog programa.


– Bez obzira na ovakvu situaciju, sve se hitnoće zbrinjavaju i operiraju, a onkološki se program odvija u potpunosti. Hladni program ide dalje, ovisno o mogućnostima i možda je najbolje reći da je on usporen. Nadamo se da će mjere koje poduzimamo svi mi, dovesti do pada broja bolesnika i tada smo spremni nadoknaditi ove produljene liste čekanja na hladne zahvate, istaknuo je Ružić.


Iznenađeni i liječnici


Prosječna dob osoba koje su zbog COVID-19 na liječenju u KBC-u Rijeka znatno je niža nego u prethodnom valu i trenutno se kreće oko 60 godina. Međutim, bolničko liječenje zahtijevaju i upola mlađe osobe kod kojih je primijećen vrlo nepredvidljiv razvoj bolesti.


– Prosjek godina hospitaliziranih pacijenata sve je niži. Prosjek je sada oko 60 godina, s time da imamo i veći broj mlađih bolesnika, u dobi od 20 i 30 godina. Javljaju se vrlo nepredvidljivi slučajevi. Oni su pojedinačni i taj broj slučajeva koje smo obradili dosad nije dovoljno velik uzorak da bismo znanstveno potvrdili tu tezu. No, naš snažan dojam je da često imamo nepredvidljiv tijek bolesti i razvoj simptoma koji tijekom boravka bolesnika u bolnici iznenadi i same liječnike. Upravo zato smo, zbog sigurnosti bolesnika, išli na to da u sekundarni centar u opatijskoj Thalassotherapiji idu bolesnici za koje smo sigurni da su stabilni jer se taj brzi razvoj simptoma obično dešava prvih dana boravka u bolnici, upozorio je Ružić.