Novi ravnatelj

Razgovarali smo s nekadašnjim direktorom Medica Vladimirom Mozetičem koji je preuzeo Dom zdravlja PGŽ

Barbara Čalušić

Foto: Roni Brmalj

Foto: Roni Brmalj

Projekti novih zgrada Doma zdravlja u Opatiji i Novom Vinodolskom ključni u idućem investicijskom periodu. Nakon višegodišnjeg gomilanja gubitaka, koji su posljednjih godina sanirani, i dalje će se planski investirati vlastite prihode u kadrove, opremu i prostor



RIJEKA Doc. dr. Vladimir Mozetič novi je ravnatelj Doma zdravlja Primorsko-goranske županije. Ravnateljem županijskog Doma zdravlja postao je nakon što je sedam mjeseci bio zamjenik prethodnog ravnatelja Borisa Ritoše koji je ovaj mjesec otišao u mirovinu.


Mozetič ima iskustva u upravljanju zdravstvenim ustanovama: prije Doma zdravlja, desetak je godina vodio jednu od najvećih privatnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, Specijalnu bolnicu Medico. Uvjeren je da će mu menadžersko iskustvo iz privatnog zdravstva dobro doći u upravljanju najvećom županijskom zdravstvenom ustanovom koja zapošljava više od 700 ljudi.


– Obzirom da sam u sustavima upravljanja u zdravstvu već 20 godina, a posljednjih deset godina u tzv. visokom menadžmentu, sigurno mi je to donijelo ponešto iskustva. Zdravstveni sustav ima svoje zakonitosti koje su neovisne o titularu vlasnika. Istovremeno, specifičnosti javnog i privatnog sektora omogućavaju nam da pokušamo iskoristiti najbolje s obje strane.




Biti ravnateljem i sudjelovati u razvoju jedne od najvećih privatnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, sada Specijalne bolnice Medico, kao i prethodni 14 godišnji rad u KBC-u Rijeka, sigurno su pridonijeli širini mojeg pogleda na cjelokupni zdravstveni sustav. Također, očekujem da će mi prethodno, a i sadašnje sudjelovanje u radu nekoliko strukovnih i stručnih ustanova, udruga i radnih tijela vezanih uz zdravstvo omogućiti primjenu pozitivnih smjernica u radu Doma zdravlja, kaže Mozetič.


Složeni zdravstveni sustav


Kako ističe, na funkciji zamjenika ravnatelja stekao je uvid u način rada i poslovanja Doma zdravlja, na čemu je posebno zahvalan svom prethodniku, a kroz kontakte sa zdravstvenim djelatnicima zaokružio je spoznaju o funkcioniranja sustava.


– U Domu zdravlja pruža se kvalitetna zdravstvena zaštita na primarnoj i izvanbolničkoj specijalističkoj razini, te postoji cijeli niz projekata i programa koji se sustavno provode. Što je vrlo značajno, uočljive su mogućnosti, a izražen je i interes za daljnji razvoj.


Dom zdravlja je zasigurno organizacijski jedan od složenijih zdravstvenih sustava, obzirom da je s preko 700 zaposlenika najveća zdravstvena ustanova kojoj je osnivač Primorsko-goranska županija. Naši djelatnici zdravstvenu zaštitu pružaju na području čitave županije u 14 gradova, 22 općine i 536 naselja, unutar 84 objekta. Specifičnosti našega kraja, kako priobalja, tako Gorskog kotara i otoka svakako dolaze do izražaja i u organizacijskom i u zdravstvenom dijelu.


U radu imamo veliku podršku Županije, kao i uspješnu suradnju sa svim jedinicama lokalne samouprave. Jedino zajedničkim pristupom možemo pobrinuti da pružanje zdravstvene zaštite bude sveobuhvatno, kontinuirano, solidarno i dostupno, naglašava Mozetič.


Zaposlenici Doma zdravlja, kako dodaje, ključ su daljnjeg napretka ustanove. Mozetič smatra da zaposlene treba motivirati jasno određenim ciljevima, načinima i rezultatima njihovog provođenja, kao i vlastitom ulogom i vrednovanjem u tom procesu. To planira realizirati kontinuiranim unapređivanjem uvjeta i stručnog rada te stručnog usavršavanja zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.


Primarna zaštita


– Obzirom da je osnovna djelatnost Doma zdravlja pružanje zdravstvene zaštite, neophodno je plansko ekipiranje zdravstvenog kadra, kojega treba pratiti organizirana upravljačko-administrativna služba. Na taj način će se moći održavati i unapređivati dosadašnja razina usluga, te omogućiti dodatni razvoj u okviru primarne zdravstvene zaštite i specijalističko-konzilijarne djelatnosti.


Radni procesi trebaju se temeljiti na sustavu upravljanja kvalitetom i optimizaciji informatizacije, koje ćemo nastaviti razvijati. Uočili smo da bi spoznaja javnosti o uslugama koje pruža Dom zdravlja trebala biti na višoj razini pa će se kontinuirano raditi na povećanju prepoznatljivosti uloge i širine usluga koje pruža Dom zdravlja u sklopu sveukupne zdravstvene zaštite u regiji, te dodatno upoznavati i motivirati građane do koriste naše usluge, kaže Mozetič.


U proteklom razdoblju uložena su znatna sredstva, kako vlastita tako i decentralizirana, u suvremenu medicinsku opremu i uređenje prostora Doma zdravlja. Projekte novih zgrada Doma zdravlja u Opatiji i Novom Vinodolskom novi ravnatelj najavljuje kao ključne projekte u idućem investicijskom periodu. Dom zdravlja je godinama gomilao gubitke koji su posljednjih godina sanirani, a Mozetič kaže da se sukladno mogućnostima i dalje planski investira vlastite prihode u kadrove, opremu i prostor.


– Dom zdravlja zdravstvene usluge provodi na razini primarne zdravstvene zaštite te izvanbolničke sekundarne zdravstvene zaštite, uz dva hemodijalizna centra na Rabu i Malom Lošinju, pet timova palijativne skrbi, te stacionar s 14 kreveta u Malom Lošinju, navodi Mozetič.


Obiteljska medicina


Na pitanje kako ocjenjuje suradnju s koncesionarima koji pokrivaju većinu kad je riječ o obiteljskoj medicini i kakva je perspektiva obiteljske medicine s obzirom na procjene da će kroz manje od deset godina u mirovinu otići velik broj obiteljskih doktora, novi ravnatelj Doma zdravlja suradnju ocjenjuje partnerskom, a primarnu zdravstvenu zaštitu svojim glavnim fokusom.



Dom zdravlja surađuje s KBC-om Rijeka i u radu dislociranih ambulanti u kojima se, osim na Zametu i Vežici, usluge raznih bolničkih specijalista pružaju na otocima i Gorskom kotaru. – Dodatna prednost vezana uz udaljena područja je ta što postupno obnavljamo radiološku opremu koja nam omogućava da sustavom digitalizacije u realnom vremenu možemo imati očitanje nalaza s jednog mjesta, a od ranije smo telemedicinskim putem povezali dio naših ispostava s neurolozima u KBC-u te je na taj način znatno skraćeno vrijeme prvog kontakta sa specijalistom. Današnje tehnološke mogućnosti dodatno omogućavaju bolju povezanost s udaljenim područjima i očekujemo da ćemo to realizirati kroz dva EU projekta na koja smo se prijavili, najavljuje Mozetič.


– Moja osobna suradnja s kolegicama i kolegama u koncesiji je i po organizacijskim i po stručnim pitanjima uvijek bila na partnerskim principima. Specifičnost naše Županije, a to nam u kontaktima priznaju i iz drugih krajeva Hrvatske, jest da kroz komunikaciju i razgovore dolazimo do optimalnih rješenja.


Neki zajednički programi su pokrenuti, druge planiramo. Sudjelovanje u radu Stručnog vijeća Doma zdravlja, organizacija rada u dežurnim ambulantama, edukacijski procesi u koordinaciji s liječnicima primarne obiteljske medicine Doma zdravlja neki su od primjera.


Nedostatak liječnika, ali i ostalog zdravstvenog kadra, bilo zbog odlaska iz Hrvatske, odlaska u mirovinu ili odlaska iz manjih u veće sredine, tema je koja je prisutna duži niz godina, a s pravom je intenzivirana aktivnostima komora u zdravstvu, u prvom redu Hrvatske liječničke komore. Primarna zdravstvena zaštita, kao nositelj zdravstvenog sustava, svakako treba posebno biti u fokusu


. Dom zdravlja je u skladu s Planom i programom specijalizacija redovito dostavljao Ministarstvu zdravstva i HZZO-u podatke za suglasnosti za pojedine specijalizacije, a dio specijalizacija je u tijeku, zaključuje Mozetič.