Godinu na izmaku u riječkoj luci, osim pandemije COVID-19, obilježili su veliki infrastrukturni projekti, od kojih su neki, poput izgradnje multimodalnog željezničkog terminala na Brajdici, u ovoj godini završeni, a neki su, poput produbljivanja morskog dna na kontejnerskom terminalu Brajdica, pred sam kraj godine tek započeti. No, najveći i najvažniji projekt, novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, financiran kreditom Svjetske banke, još nije dobio koncesionara. Ravnatelja Lučke uprave Rijeka Denisa Vukorepu pitamo što je tomu uzrok.
– Ovo je izuzetno važan projekt za riječku luku i cijeli pravac. Možda smo spori, ali sve će biti u redu i na vrijeme. U tri godine od potpisivanja ugovora faza 1 i faza 1a terminala moraju biti u funkciji. To je operativna obala i skladišni prostor s intermodalnim terminalom. Dakle, očekujemo da će terminal s radom početi najkasnije 2024. godine. Do tada će koncesionar odraditi svoj dio, a prema postojećim rokovima bit će završena i cesta DC 403 tako da će terminal ispunjavati sve uvjete za početak rada.

Marina uskoro na Vladi

Još jedan projekt čiju realizaciju predugo čekamo jest nautička marina u Porto Barošu. Odavno su već ispunjeni svi preduvjeti, Grad Rijeka je usvojio izmjene prostornog plana, Porto Baroš je izdvojen iz lučkog područja, izrađene su studije, no natječaja za odabir koncesionara, unatoč opetovanim najavama – i dalje nema. Zašto se toliko čeka ako su svi uvjeti za raspisivanje natječaja ispunjeni?

– Prostor buduće marine sastavni je dio projekta financiranog kreditom Svjetske banke, takozvani Urban development, zajedno s Deltom. Kada sam se natjecao za poziciju ravnatelja Lučke uprave Rijeka, moj je prijedlog bio da taj projekt podijelimo na dva dijela, odnosno da izdvojimo Porto Baroš i krenemo s realizacijom marine, što je puno brže ostvarivo, a ostatak će, vjerujem, biti realiziran tek kada se zakonski omogući gradnja urbanih sadržaja unutar lučkog područja. Taj je prijedlog prihvaćen i krenuli smo s realizacijom. Trebalo je izmijeniti granice lučkog područja, luku otvorenu za javni promet pretvoriti u nautičku luku, što smo i učinili. U međuvremenu je projekt preuzelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i izrađena je Studija gospodarske opravdanosti, za koju su dobivene i potrebne suglasnosti. Mogu reći da će na idućoj sjednici Vlade biti i ta točka i da će taj natječaj biti objavljen do kraja godine, u trajanju od devedeset dana.

Hoće li obuhvaćati samo Porto Baroš ili i dio Putničke luke, na potezu od Rive Boduli do Bunkera, kako su u javnoj raspravi tijekom izmjena prostornoplanske dokumentacije predlagali potencijalno zainteresirane strane, poput ACI-ja iz kojega je iznesena argumentacija kako taj dio luke već sada funkcionira kao marina, ali ne u sustavu koncesije, nego pod Lučkom upravom, što, opravdano, smatraju potencijalno nelojalnom konkurencijom budućoj marini u Porto Barošu?

– Natječaj ide samo za Porto Baroš, no budućem koncesionaru koji će koncesiju dobiti na trideset godina, dat će se mogućnost da u pregovorima s Lučkom upravom preuzme i dio Putničke luke, od Rive Boduli do upravne zgrade Lučke uprave. Cilj je da dobijemo koncesionara koji ima potrebno znanje i iskustvo za upravljanje čitavim ovim prostorom koji će, vjerujem, biti jedinstvena marina i Rijeci dati novi izgled i nove sadržaje.

Spašeni projekti

Za razliku od ovih dvaju projekata, oni koji su sufinancirani iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), njih ukupno sedam, krenuli su u realizaciju ili su već završeni, makar su i neki od njih, poput uređenja operativnih površina i infrastrukture u bazenima Rijeka i Bakar, također kasnili i prijetio je gubitak europskih sredstava u desecima milijuna eura.

– Izuzetno smo zadovoljni što smo uspjeli spasiti ta dva projekta, čiji je nositelj Luka Rijeka d.d., koje smo gotovo izgubili. Tu bih istaknuo angažman resornog ministarstva, ministra Olega Butkovića i državnih tajnika koji su se maksimalno potrudili da nespretno postupanje bivše uprave Luke Rijeka d.d ispravimo i dođemo u poziciju za potpisivanje tih dvaju ugovora, vrlo važnih za sustav Luke Rijeka. Vrijednost tih projekata od oko 40 milijuna eura priznat će se Luci Rijeka d.d. kao investicija u infrastrukturu, prema koncesijskom ugovoru, a ujedno će se u najvećem dijelu obnoviti lučki bazeni Rijeka i Bakar. Kao svojevrsni nastavak tih projekata i projekta obnove operativne obale na terminalu za izvoz drva u Raši, također sufinanciranom sredstvima EU-a, u tijeku je postupak nabave triju novih obalnih dizalica koji provodi Luka Rijeka d.d. Dvije će biti instalirane u Raši, gdje je obnova obale pri kraju, izgrađen je i ulazno-izlazni terminal za kamione, a s novim dizalicama taj će terminal dobiti posve nov izgled i mogućnost otpreme veće količine tereta. U tijeku je i izrada projekta za obnovu pruge Lupoglav – Raša, za što će se također tražiti europska sredstva i tada će terminal imati sve preduvjete za daljnji razvoj.

Kada spominjete pandemiju, čini se da se ona, barem zasad, nije posebno negativno odrazila na poslovanje luke. Praktički svi operateri – u prvom redu Jadranska vrata d.d., koji upravlja kontejnerskim terminalom, ali i Janaf, Luka Rijeka d.d., zabilježili su u ovoj godini rast prometa i poslovnih prihoda.

– Lučki su sustavi po prirodi svog poslovanja žilavi i treba ih čuvati. Ova situacija u riječkoj luci, gdje imamo specijalizirane terminale koji su međusobno odvojeni i rascjepkani, što povećava troškove poslovanja, u kriznim je situacijama dobra. Kad god se dogodi kriza u, recimo, otpremi žitarica, s druge strane se to nadoknadi rasutim ili generalnim teretom, kontejnerima i tako redom. Uvijek postoji teret koji će održati sustav. Konkretno, ove godine imamo pad generalnog tereta, ali nakon dugog niza godina proradio je silos i promet žitaricama koji se odvija na dnevnoj bazi. Imamo i tu sreću da je Rijeka ucrtana na mapi glavnih europskih prometnih pravaca, što omogućava i povlačenje znatnih sredstava za lučke i prometne projekte.

Razočaranje OTL-om

Unatoč radu silosa i obnovi terminala u Raši, klasični lučki tereti ipak su već godinama u stagniranju, dok primat u riječkoj luci polako ali sigurno preuzima kontejnerski promet na Brajdici, uz, naravno, promet tekućih tereta u Janafu.

– Kada pogledamo svjetske luke, vidjet ćemo da su tu baza prometa kontejneri i tekući teret. Iako je bilo najava nekih samoprozvanih stručnjaka da ćemo ove godine imati pad kontejnerskog prometa, posebno u drugoj polovici, to se nije dogodilo. Naprotiv, Jadranska vrata d.d. će na Brajdici točno na Badnjak prvi put premašiti brojku od 300 tisuća TEU-a u jednoj godini, a zajedno s kontejnerskim prometom Luke Rijeka d.d., ukupno će u riječkoj luci ove godine biti prekrcano 400 tisuća TEU-a. Veseli nas da Luka Rijeka d.d. ima povećanje prometa od 16 posto, a kad pribrojimo Jadranska vrata d.d. i Janaf, ukupni promet u riječkoj luci ove će godine biti veći za 18 posto nego lani.

U Luci Rijeka d.d. odlukom arbitražnog sudišta HGK-a o poništenju jednostranog raskida međudioničarskog ugovora poljskog OTL-a s AZ mirovinskim fondovima dodatno su se zapetljali ionako složeni vlasnički odnosi unutar tvrtke. Otvara se mogućnost da OTL stekne možda i većinski udio u Luci Rijeka, čime, sudeći prema vašim istupima, istupima resornog ministra, ali i rezultatima rada bivše uprave koju je postavio OTL, niste zadovoljni?

– Ne želim previše komentirati odnose suvlasnika unutar dioničkog društva. Moje je mišljenje poznato, znaju ga i u OTL-u, ali reći ću samo ovo; imamo dva primjera ulaska strateških partnera na području riječke luke. Imamo filipinski ICTSI, koji je vlasnik 51 posto Jadranskih vrata i imamo OTL u Luci Rijeka d.d.. Dakle, u Jadranskim vratima, odnosno na kontejnerskom terminalu Brajdica imamo primjer ozbiljnog operatora koji je višestruko povećao promet, uložio znatna sredstva u opremanje terminala koji na dnevnoj bazi zapošljava nove ljude, s uvjetima rada i primanjima na visokoj razini te je samo u prošloj godini ostvario dobit od četrdeset milijuna kuna, od čega je Luka Rijeka d.d. na ime dividende dobila 18 milijuna kuna. S druge strane, imamo OTL, od kojega svi očekujemo slične stvari, ali ništa od toga nismo vidjeli.