Snimio Roni BRMALJ
Izvor na šumarskoj cesti od Klane do Pake prvi su uredili Talijani početkom 20. stoljeća, a zadnji put je dotjeran 1973. godine
KLANA Šumarija Klana obnovila je izvor Rudinova voda, na šumskoj cesti što od Klane vodi do Vrha Pake. Izvor su prvi uredili Talijani početkom 20. stoljeća, a zadnji je put dotjeran još 1973. godine kad je nazvan Voda Toneta Rudina. Tako je bilo sve do ove godine, kad se posla na obnovi prihvatila Šumarija Klana, želeći i na ovaj način dati doprinos jubileju 170 godina Hrvatskog šumarskog društva te 140 godina izlaženja šumarskog lista, pojašnjava upravitelj šumarije Herman Sušnik.
– Odlučili smo se za rekonstrukciju izvora Rudinova voda, koji od 2014. godine nije bio u funkciji zbog dotrajalosti cijevi, koja vodi od izvora do korita, te se voda gubila u zemlju. U tome smo i uspjeli, rekao je Herman Sušnik.
Uređen okoliš
Klanjski šumari iskopali su kanal od izvora do rezervoara te stavili novu cijev, uredili spremnik, postavili novo korito i špinu, riješili vodoinstalaterske radove, napravili zid, uredili okoliš, posadili 11 komada jarebika iz rasadnika Kuželj, dovukli kamen iz gornje šume i stavili novu ploču.
– Dosta posla je obavljeno, no to je i naša šumarska dužnost. Valja održavati izvore u šumi kojih i nema previše, dodaje Sušnik, koji se na pomoći pri obnovi izvora zahvaljuje Općini Klana i načelniku Matiji Laginji, Hrvatskim vodama, Obrtu Bendra, Klesariji Štokom, Maksu Gržinčiću-Ribici, DVD-u Klana, Branislavu Šebelji te članovima HŠD-a iz Šumarije Klana.
Herman Sušnik nada se da će ova voda i dalje služiti putnicima namjernicima za osvježenje te biti spomen na šumara Antona Rudina i šumarsku struku.
Ovaj šumski izvor od 1973, godine nosi ime Antona Rudina, lugara kontrolora rođenog u Klani 1900. godine. U Šumariji Klana radio je sve do 1968. godine, kad odlazi u mirovinu, a cijeli svoj život posvetio je uzgoju i zaštiti šuma, posebno njezinom ukrasu: divljači. Zajedno s tadašnjim upraviteljem Zvonimirom Tomcem nakon Drugog svjetskog rata pokrenuo je ponovno osnivanje šumarije. Uz ime Toneta Rudina vezani su uspjesi u gospodarenju državno uzgojnim lovištem Gumance, obnovi ratom opustošenih fondova jelenske, srneće i druge divljači, visokog lova, provedbi lovnog turizma i nizu drugih područja. Njegovu osobnost pored stručnosti, krasile su i najplemenitije ljudske osobine: poštenje, skromnost i nenametljivost, prisjećaju se klanjski šumari.
Cesta jarbola
Izvor je bio mjestom gdje su stajali mnogi putnici, koji su putovali »cestom života« Klana – Paka, čija je izgradnja počela još 1887. godine, zalaganjem čuvenog hrvatskog preporoditelja, Klanjca Matka Laginje.
Cesta u dužini od 13 kilometara bitno je olakšala pristup šumi i zamijenila je derutni i često neprohodni teški kolski put. Zvana i cestom jarbola, njome su se prevozila drva za ogrijev, jarboli, trupci, drvo za vesla, planinsko sijeno s Gumanca, bila je cesta lovcima, šumarima i turistima.
