Pupovac ukidanje toga prava naziva čistim "fiškalukom", a Puhovski to pravo nazivao "političkim striptizom kao cijenu za privilegije"
RIJEKA Rasprava o odluci Ustavnog suda kojom se ukida dvostruko pravo glasa manjinama bila je okosnica tribine nazvane »Aktualna pitanja zaštite nacionalnih manjina u Hrvatskoj« kojom je otvorena 15. riječka Etno smotra. Najviše kritike Ustavnom sudu na račun sporne odluke i ovaj je put uputio dopredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac koji je u polemičnom tonu otvorio tribinu na kojoj su uz njega sudjelovali još i Žarko Puhovski, Elvio Baccarini, Nenad Miščević, Ivan Padjen te Ljubomir Mikić iz Ministarstva uprave i Štefica Stažnik, Vladina zastupnica pred Eurospkim sudom za ljudska prava.
Sudionici tribine prisjetili su se prerano preminule Darinke Janjanin osobe koja je velik dio svog života posvetila pravima nacionalnih manjina. Darinka Janjanin jedna je od osnivača SKD-a Prosvjeta u Rijeci i predsjednica Vijeća srpske nacionalne manjine za Grad Rijeku od osnivanja i prvih izbora za vijeća nacionalnih manjina od 2003. do 2011. godine odnosno do kraja svoga života.
– Politički gledano, nama je sasvim jasno da je odluka donesena kada će biti najmanje štete za Hrvatsku, a o manjinama Ustavni sud kao ni dosad nije vodio računa – kazao je Pupovac komentirajući činjenicu da je odluka Ustavnog suda donesena 29. srpnja, osam dana, kako dodaje Pupovac, nakon što je sud otišao na odmor i oko mjesec dana nakon zaključivanja pristupnih pregovora s Europskom unijom. Pupovac je napomenuo da manjine takva odluka obavezuje na diskusiju, ali i drugačiji odnos prema Ustavnom sudu. On, naime drži da je odluka Ustavnog suda protuustavna s obzirom na članak 5. ustavnog zakona o provedi ustava prema kojem se zakoni kojima se uređuje izbor zastupnika u Sabor donose se najkasnije godinu dana prije održavanja redovitih izbora za zastupnike Hrvatskoga sabora. Odluka o ukidanju dvostrukog prava glasa manjinama, smatra Pupovac, čisti je »fiškaluk«.
– Znači one odluke koje se tiču izbornog zakonodavstva ne smiju se dirati kad je riječ o većini, a kad se radi o manjinama smiju se dirati – ističe Pupovac koji u kritici Ustavnog suda ide dalje govoreći da njegove odluke nisu samo protuustavne već i diskriminatorske jer derogiraju ustavni zakon kod prava manjina.
– Nama se dijele lekcije u kojima nas se propituje koliko smo korumpirani, jesmo li grbavi, a koliko je grbav Ustavni sud, ti časni profesori prava ne govore – kaže Pupovac. Prema njegovom mišljenju Ustavni je sud zašao u ovlasti Sabora jer samo Sabor može donositi i poništavati zakone.
Odluka Ustavnog suda na tribini još je jednom sukobila stavove dopredsjednika SDSS-a i saborskog zastupnika s razmišljanjima analitičara Žarka Puhovskog koji je dosadašnje dvostruko pravo glasa nazivao političkim striptizom kao cijenu za privilegije.
– Hrvatska bi trebala imati nečistu savjest po pitanju onog što je u dvadeset godina učinjeno manjinama, ali to se ne rješava izbornim zakonom – poručio je Puhovski.
Nenad Miščević dotaknuo se pozitivnih mjera kao sredstva postizanja ravnopravnosti, a pozitivna diskriminacija, naglasio je, mora biti diferencirana i strogo fokusirana. Samo sustavni politički okvir daje obuhvatnu zaštitu manjinskih posebnosti, a taj okvir traži zastupljenosti. Stoga su povlastice u pogledu zastupljenosti, kako kaže Miščević, jedini lijek kad se govori o ravnopravnosti manjina jer se manjine ne mogu preko noći povećati.
Na ovogodišnjim, trećim izborima za vijeća nacionalnih manjina objavljeni su izbori za 311 vijeća u 187 jedinica lokalne smaouprave, pri čemu su izbori provedeni u 276 vijeća. Njih 236 izabrano je u punom broju te 37 natpolovičnom većinom dok je u tri vijeća ta brojka bila ispod polovice. U usporedbi s izborima iz 2007. godine to je 36 izabranih vijeća manje.
