Jedan od boljih poteza aktualne predizborne kampanje za čelnu osobu Rijeke, gradonačelnicu ili gradonačelnika, održan je u svečanoj dvorani Prve hrvatske sušačke gimnazije. Na inicijativu učenika i njihovih profesora održano je jedno od boljih konfrontiranja kandidata, uključujući i Azru Zubić Zec koja nije uspjela prikupiti dovoljan broj potpisa zbog čega je morala odustati od kandidature. Šteta jer se ta nezavisna kandidatkinja, podržana i od Javnog dobra čiji je nositelj liste za Gradsko vijeće, u nizu odgovora pokazala točnijom, odlučnijom pa i hrabrijom od ostalih kandidata. Istina, preciznost njezinih misli dijelom može biti tako dobra jer je u gimnaziji, pozivi su upućeni prije prikupljanja potpisa pa učenici nisu htjeli odustati od njezinog pozivanja, samo ona je bila oslobođena od svih kalkulacija, od straha da se nekim odgovorom odbije koja stotina glasova, moguće i presudnih za ulazak u drugi krug kod četiri, prema anketama, i više nego bliskih kandidatkinja i kandidata. Koliko kod njih bila naglašena “briga za opće dobro”, ta funkcija u četiri godine donosi i oko 220 tisuća eura.

Sučeljavanje su vodili sami učenici, pitanja su bila jako dobra i drugačija od većine sličnih, bilo je zanimljivo, no zbog velikog broja pitanja, njih čak 11 i replika, odužilo se na 75 minuta što je dijelom izazvalo zamor kod prepune dvorane.

Treba im u svakom slučaju čestitati i na činjenici da daleko bolje vide aktualnu situaciju od velike većine aktera političke scene, ne samo riječkih kandidata. Jedni su od rijetkih koji su postavili pitanje o integraciji stranih radnika. Njima je naime očigledno potpuno jasno da su oni naša realnost, da će ih biti i više, da slijedi dolazak i njihovih obitelji. Da se kandidati nisu baš spremili za takvo pitanje pokazali su odgovori, najčešće u izlizanoj formi Rijeke kao “otvorenog grada”, i, što je također znana riječka praksa, prebacivanja odgovornosti na “Zagreb” odnosno državu koja im mora platiti učenje hrvatskog jezika. Mnogo su pažnje izazvali i odgovori na pitanja o kvaliteti riječkih plaža, demografiji i starenju grada, vrtićima i prometu.

Foto Edi PRODAN

Na samom sučeljavanju nešto je više iskrilo na relaciji “gradonačelnik-zamjenica” i njihove participacije u Obersnelovim godinama, dok su ostali kandidati, većinom, bili u zoni konkretnih odgovora uokvirenih politikama svojih stranaka ili svjetonazora u slučaju nezavisnih kandidatkinja.

Jako se zanimljiva, ako su pametni i po kandidate vrlo poučna stvar, dogodila negdje oko devetog pitanja u kojem je glavni akter bio – “Galeb”. I dok je u tom času uzavrela krv naših kandidata, u publici je počelo naglo popuštanje koncentracije, jednaki takav pad zanimanja i želje za napuštanjem dvorane. Ta je situacija slikovito pokazala koliko je dominantna struja riječke politike anakrona, zabavljena svojim mislima i stavovima, a koliko je istodobno daleka najmlađim generacijama. Umjesto da se sučeljavanje iskoristi u svrhu animacije učenika četvrtog razreda za njihovim izlaskom na izbore, opet priče koje su nastajale nekoliko generacija prije njih. Kao da se obraćaju, u najboljem slučaju, studentima povijesti, a ne razigranoj, aktivnoj, ma pametnoj mladosti. Ipak, da i se dogodi i taj, toliko potrebni i željeni izlazak najmlađih generacija na izbore, završnu je riječ i motivacijski govor održala ravnateljica Dina Linić Učur.

Iako nije greška aktera sučeljavanja, puno bi bolje bilo da se formu svelo na pet tema i adekvatni broj replika, a da se u drugom dijelu dalo riječ pitanjima publike. Bilo bi to – dvostruko korisno. Zanimljivo gimnazijsko sušačko rano poslijepodne, svakako potencijalno korisno budućoj gradonačelnici ili gradonačelniku Rijeke.