HNS smatra da, na očito značajnu srpanjsku "turističku rupu", Primorsko – goranska županija može odgovoriti svojim razvojem zdravstvenog turizma koji ostvaruje znatan udio u BDP-u, a jasnom strategijom i izborom učinkovitih taktika valorizira i plasira ovaj segment turizma na konkurentnom turističkom tržištu
RIJEKA U Primorsko-goranskoj županiji mora se razvijati lanac centara talasoterapije i “destinacije zdravlja” u zdravstvenom turizmu u svrhu smanjenja sezonalnosti, poruka je primorsko-goranskih HNS-ovaca iz subregija PGŽ gdje se razvija upravo takva vrsta turizma.
HNS smatra da, na očito značajnu srpanjsku “turističku rupu”, Primorsko – goranska županija može odgovoriti svojim razvojem zdravstvenog turizma koji ostvaruje znatan udio u BDP-u, a jasnom strategijom i izborom učinkovitih taktika valorizira i plasira ovaj segment turizma na konkurentnom turističkom tržištu.
Županijska organizacija HNS-a Primorsko–goranske županije smatra da Turistička zajednica Županije treba razraditi jasnu strategiju marketinga i promocije zdravstvenog turizma na domaćem i inozemnom tržištu, čemu HNS želi dati doprinos.
U tome smislu od osobitoga je značenja sadržaje, proizvode i usluge zdravstvenoga turizma promovirati kao dodanu vrijednost i snažan adut razvoja turizma. Smatramo izuzetno potrebnim da Hrvatska turistička zajednica Strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma za razdoblje 2014. – 2020. godine obuhvati i brendiranje i promoviranje zdravstvenog turizma, u čemu nam kao dobar primjer može poslužiti Opatija.
Pritom bi trebalo uskladiti i nadograditi postojeću zakonsku regulativu kojom se uređuje sektor zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, kako bi se izbjegla različita zakonodavna tumačenja istih pitanja i sinergijsko povezivanje svih sudionika u razvoju zdravstvenog turizma.
Dobar primjer razvoja zdravstvenog turizma, koji u HNS-u podržavamo, je lošinjska inicijativa kojom se predlaže osmišljavanje i promoviranje posebnog turističkog certifikata „Destinacije zdravlja“ koji bi se dodjeljivao najboljim destinacijama zdravstvenoga turizma u Hrvatskoj.
I Crikvenica ima dugu tradiciju lječilišta, za što je dobar primjer razvoj Specijalne bolnice Thalasotherapija Crikvenica koja se povezala sa hotelskim smještajem i kreće u investiciju od 30-ak milijuna kuna za izgradnju dodatnih smještajnih kapaciteta.
Važno bi bilo intenzivirati odnos i suradnju po pitanju stvaranja tzv. plavo – zelene sinergije te povezati proizvode Gorskog Kotara, Primorja i otoka u ovom obliku turizma.
Zdrava organska hrana, ali i pozitivni primjeri iz prakse pokazuju da bi efekti poslovanja hotela koji bi u svoju ponudu uključili i talasoterapiju pridonijeli produženju sezone, obogaćivanju turističke ponude, povećanju iskorištenosti kapaciteta, povećanju ukupnih prihoda, povećanju zaposlenosti, povećanju vanpansionske potrošnje, održivom razvoju, zaštiti okoliša i većoj energetskoj učinkovitosti.
Nužno je naglasiti da za realizaciju ovoga tipa projekata postoji mogućnost korištenja nepovratnih sredstava iz fondova EU, budući se veliki dio od ukupnih sredstava za realizaciju investicije odnosi na zaštitu mora i okoliša, složili su se Romina Alkier, predsjednica HNS-ove podružnice Opatija, Kristijan Jurjako, član predsjedništva ŽO HNS i gradonačelnik Cresa, Damir Mlacović, predsjednik HNS-ove podružnice Mali Lošinj i Žarko Stilin, član predsjedništva ŽO HNS iz Selca.