Početkom ožujka brojke novozaraženih koronavirusom u Primorsko-goranskoj županiji počele su vidljivo rasti, da bi ubrzo naša županija postala mjesto s najvećom incidencijom novih slučajeva koronavirusa u državi.

Epidemiolozi su za ovu negativnu epidemiološku sliku ponudili nekoliko odgovora, poput povratka u školske klupe i sve većeg broja neformalnih okupljanja u veljači.

Kao jedan od razloga silovitog skoka koji pogađa PGŽ, za razliku od primjerice drugih kontinentalnih županija ili pak susjedne Istarske županije koja je i dalje jedno od područja s najnižom incidencijom, navodi se i velik broj testiranja po čemu PGŽ prednjači u traženju virusa u populaciji.

Činjenica je da je udio testiranja u PGŽ-u u nacionalnoj bilanci uistinu značajan, no broj novootkrivenih i dalje je u nacionalnom vrhu, kao i ukupan udio aktivnih slučajeva po kojem je jučer PGŽ u nacionalnom broju sudjelovao s više od četvrtine aktivnih slučajeva zaraze.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina kaže kako velike brojke u PGŽ-u izazivaju zabrinutost svih, ali je teško reći što je krenulo po zlu. Prema njegovim riječima, postavlja se isto pitanje što je krenulo po zlu u Njemačkoj, Slovačkoj, Sloveniji ili u Srbiji koja je najviše procijepljena zemlja u Europi.

Povećani kontakti

– Kada bih ja znao odgovor na pitanje zašto raste broj zaraženih, ne samo u našoj županiji, nego u cijelom svijetu, onda bih riješio problem cijelog svijeta. Činjenica je da povećani kontakti znače povećano prenošenje virusa.

Očito se radi i o novom soju koji je zarazniji, a očito je došlo i do opuštanja u dijelu kontakata u javnosti, u radnim sredinama, bez korištenja zaštitnih maski ili do internih zabava.

Virus se prenosi kontaktom, to je svima jasno, kaže Komadina koji je još prošli tjedan pokrenuo inicijativu prema kojoj bi jadranske županije zbog nadolazeće sezone trebale dobiti veće količine cjepiva kako bi cijepile i turističke radnike.

PGŽ je spreman i financijski sudjelovati u interventnoj nabavi cjepiva.

– Moja je poruka državi – dajte nam cjepivo, riješit ćemo problem. To znači – ili cijepljenje, ili povećano zatvaranje. Virus bi se prestao širiti jedino da nema kontakata, no možemo li zatvoriti sve? Teško, moramo očekivati turističku sezonu i mjerama koje smo donijeli, kao što su zatvaranje škola i pojačani nadzor, smanjivati brojeve.

Tražili smo dodatno cjepivo za naše turističke djelatnike, ljude u školama i slično jer imamo najveći broj medicinskog osoblja i radnika u socijalnoj skrbi koji su iskoristili većinu cjepiva i malo je ostalo za ostale kategorije stanovništva.

Treba biti optimist i treba biti odgovoran te vjerujem da će se brojevi dodatno smanjiti s vremenom. Također, ne znam što se zbiva u drugim dijelovima Hrvatske, no moram priznati da ne vjerujem u neke brojeve za koje čujem u Hrvatskoj, s obzirom na broj stanovnika u odnosu na PGŽ.

Činjenica je da je naš urbani dio dosta gust, a to je 200 tisuća stanovnika u neprekidnim kontaktima, dolascima i prolascima. Pojavile su se i teorije o vlažnosti zraka i raznim stvarima, no upućujem sve na naš Stožer civilne zaštite, odnosno njegov dio, Stožer za zarazne bolesti.

Imamo najviše struke u Stožeru u cijeloj Hrvatskoj i oni mogu dati svoje viđenje problematike i odgovore na neka pitanja, kaže Komadina koji smatra da građani PGŽ-a imaju puno bolju zdravstvenu zaštitu nego drugi u Hrvatskoj, o čemu svjedoči upola manji broj smrtnih ishoda od cijele Hrvatske.

– S druge strane, najviše testiramo u Hrvatskoj i dosad smo testirali skoro pola županije, odnosno 150 tisuća ljudi, te mislim da kod takvih usporedbi s drugima, uspoređujemo kruške i jabuke te i u tom grmu leži zec, ističe župan Komadina.

Alarmantni podaci

Bivši načelnik županijskog Stožera civilne zaštite i još uvijek aktualni dožupan Marko Boras Mandić kojeg je Komadina smijenio s te funkcije prošlog listopada jer je, kako je tada objašnjeno, u Stožer želio dovesti ljude od struke, i to prvenstveno medicinske, očekivano ne dijeli županovo mišljenje. On smatra da se situacija od jeseni potpuno preokrenula te je PGŽ od uzorne zelene županije, postao nepoželjna tamnocrvena županija.

– Bili smo najuspješnija županija, imali smo pristojnu turističku sezonu, otvorene granice, mali broj zaraženih i status zelene regije. Upravljali smo situacijom i znali točno što treba činiti. Njemačka je upravo našu županiju, uz Istarsku, prošle godine isticala kao primjer u dobrom upravljanju krizom.

Sjetimo se da su mnoge hrvatske županije diljem obale bile zatvorene za njemačke, austrijske, talijanske, slovenske i ostale turiste, dok je Kvarner bio otvorena i poželjna destinacija. Danas je sve suprotno, sustav se urušio, drastično se povećao broj zaraženih, zatvoreni su ugostiteljski objekti, zatvorene su škole, zatvorene su granice, postali smo najgora tamnocrvena regija.

Danas u Primorsko-goranskoj županiji imamo dnevno preko 25 posto zaraženih u testiranoj populaciji, dok je u susjednoj Italiji taj broj sedam posto. To su alarmantni podaci koji sve naše građane koji žive od turizma tjeraju u veliku neizvjesnost.

Nema tu ni odgovornosti, ni znanja, ni energije, ni strategije kako upravljati s ovakvom kriznom situacijom. Ova COVID-kriza je u potpunosti razgolila kapacitet i sposobnost sadašnjeg župana Komadine.

Krive odluke i nesposobnost doveli su nas u ovu tešku situaciju.

Nažalost, cijenu, i to najvišu, plaćaju građani. Izgubili smo prosinac, za mnoge inače najbolji mjesec, sve je bilo zatvoreno, a nije tako trebalo biti. Sada gubimo i Uskrs i klizimo prema katastrofi na pragu turističke sezone.

Bili smo epidemiološki, uz Istru, najbolja županija, a sada je Istra sto puta bolja od Kvarnera. I nemojmo tražiti uzroke u nedostatku cjepiva ili u krivim odlukama nacionalne razine. I druge županije su u sličnim situacijama, pa vidimo da neke krizom upravljaju puno uspješnije nego naša županija, upozorava Boras Mandić.

Na pitanje u kojem je točno trenutku, prema njegovom mišljenju, sve krenulo nizbrdo u PGŽ-u, Boras Mandić odgovara: »Kad je politika preuzela vodstvo stožera. Točnije, kada je sadašnji župan krenuo donositi loše i krive odluke«.