Uspješan odgovor na izazov

Pričali smo s čelnim ljudima borbe s epidemijom na riječkom području: ‘Bitno je da treći val ne doživimo na početku ljetne sezone’

Barbara Čalušić

Dobrica Rončević / Snimio Sergej DRECHSLER

Dobrica Rončević / Snimio Sergej DRECHSLER

Popuštanje mjera mora ovisiti o postignutoj povoljnoj epidemiološkoj situaciji i ne bismo se smjeli dovesti u situaciju da budemo na novom epidemijskom valu u trenutku u kojem moramo biti prezentirani kao epidemiološki sigurna destinacija na našem emitivnom tržištu, kaže dr. Dobrica Rončević



Prije nepunih godinu dana, 25. veljače 2020. godine, u Hrvatskoj je službeno potvrđen prvi slučaj koronavirusa. Bila je riječ o mladiću iz Zagreba koji se vratio s privatnog putovanja u Italiji koja je prije godinu dana postala prvo europsko žarište bolesti COVID-19 o kojoj se tada još uvijek gotovo ništa nije znalo.


Upravo su blizina Italije i značajan dio stanovnika koji radi i redovito migrira u ovu zemlju još i prije pojave prvih slučajeva bili alarm za sve zdravstvene službe u Primorsko-goranskoj županiji koja je već 26. veljače zabilježila prvi slučaj zaraze na svom području. Bila je riječ muškarcu koji je radio u Parmi i koji je virus proširio unutar svoje obitelji na riječkom području. Od tada pa sve do danas u borbu protiv koronavirusa uključili su gotovo svi segmenti zdravstvene zaštite, a među prvima s tada nepoznatom bolestima morali su se upoznati epidemiolozi i bolničke službe.


Martina Pavletić / Snimio Damir ŠKOMRLJ

Martina Pavletić / Snimio Damir ŠKOMRLJ


Dr. Pavletić: Prvu liniju obrane od virusa čine građani​


​Dr. Martina Pavletić, pročelnica Objedinjenog hitnog bolničkog prijema u KBC-u Rijeka razdoblje prije godinu dana opisuje kao trenutke velike profesionalne zabrinutosti svih koji su bili uključeni u prvu liniju obrane protiv nadolazećeg virusa. Pritom, prema njezinom mišljenju, prvu liniju obrane od virusa čine građani koji slijede preventivne mjere i tako zaustavljaju lokalnu transmisiju virusa. – Često slušam da smo mi na OHBP-u na prvoj liniji obrane od virusa, no, smatram da je jako puno tih prvih crta obrane, a primarna crta obrane su građani koji se pridržavaju svih propisanih epidemioloških mjera i svega što smanjuje lokalnu transmisiju infekcije. Obrana od koronavirusa zapravo je jedan širok mozaik koji dobrim funkcioniranjem svih sastavnica daje zadovoljavajući rezultat, kaže Pavletić. OHBP KBC-a Rijeka, kao uostalom i cijela riječka bolnica kao jedina bolnica u županiji i regionalni centar, cijelo je vrijeme pandemije uz COVID-bolesnike zbrinjavao i sve hitne pacijente s neodgodivim dijagnozama. – U fazama smo se prilagođavali novim uvjetima, računali koliki ćemo postotak određenih usluga smanjivati u odnosu na porast incidencije zaraženih u populaciji i kako ćemo prilagođavati tome naše odjele, a na hitnom smo već na samom ulazu procjenjivali gdje nam ide koji pacijent. U drugom valu to više nije bilo moguće, a došlo je i do lokalne transmisije virusa, na koju je otpadalo oko 30 do 40 posto slučajeva. U takvoj situaciji bolnica je samo jedna organizacijska ustanova koja također predstavljala presjek populacije. Naime, jedan ili dvoje zaražena zaposlenika definitivno nisu prodori i ne predstavljaju problem, no problem je ako se oni ne otkriju i ako su asimptomatski. Toga smo se jako pribojavali i učinili smo sve da to smanjimo na najmanju moguću mjeru. Imali smo program preventivnih testiranja, nasumičnih, pogotovo na rizičnim odjelima s velikom fluktuacijom pacijenata, kaže Pavletić dodajući kako je situacija u cijeloj zemlji u smirivanju pa tako i KBC-u Rijeka, no trenutno zatišje ne može se shvatiti kao kraj rada na suzbijanju pandemije. – Na oprezu smo. I tijekom ljeta kad je bilo zatišje, velik nam je zadatak bio pripremiti se za drugi val, iako smo se nadali da do njega neće doći. Mi smo bolnica koja u nekim slučajevima pokriva tri županije i naša velika zadaća je da se sve hitne usluge pružaju kontinuirano. Sjećam se pacijenta koji nam je u prvom valu došao s propisanom samoizolacijom, što znači da je potencijalno bio pozitivan na virus. Došao nam je s akutnim infarktom i odmah je išao u našu angiosalu jer kod takvih situacija nije bilo vremena za čekanje PCR nalaza. Jednostavno, u nekim se situacijama nije moglo čekati, kaže Pavletić.



 


Globalna prijetnja


Voditelj Epidemiološke službe u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a dr. Dobrica Rončević podsjeća da su pripreme za obranu od virusa koji će prouzročiti nezapamćenu pandemiju koja je zaustavila svijet, počele po ustaljenoj praksi priprema za sve najavljene epidemije.


– Uoči početka 2020. godine sve je izgledalo poput najava dosadašnjih mogućih epidemija koje smo imali, od SARS-a, MERS-a, ebole i svinjske gripe. Sve su to bile globalne epidemijske prijetnje. Tako je i koronavirus koncem 2019. godine počeo kao globalna prijetnja i mi smo se i ovaj put pripremali za moguću pandemiju i ulazak bolesti u Hrvatsku. Nitko sa sigurnošću nije mogao predvidjeti što će se dogoditi jer su nam dotadašnja iskustva s pandemijama bila različita. Od toga da se pandemijska gripa 2009. godine proširila i postala globalna bolest s pandemijskim sojem, koja je također poharala stanovništvo, no gdje se zajednica nije postavila tako radikalno kao što je to slučaj s koronavirusom. U slučaju koronavirusa, slično kao kod gripe, radi se o zarazi koja se prenosi kapljičnim putem, no zajednica je u slučaju koronavirusa reagirala sasvim drugačije pa se otpočetka epidemije, dakle već skoro godinu dana, provode intenzivne i rigorozne mjere jer je jasno da je riječ o bolesti koja ima znatno veću smrtnost nego tadašnja pandemijska gripa koja je također imala dosta visoku smrtnost. Nitko nije mogao očekivati da će se toliko dugo vremena svi segmenti društva posvetiti suzbijanju epidemije i njezinih posljedica te da ćemo svi izdržati u tim uvjetima, od gospodarstva do zdravstvenog sustava, kao i svi ostalih koji na različite načine trpe posljedice pandemije, kaže Rončević.


U nepunih godinu PGŽ-u zabilježeno je gotovo 18 tisuća slučajeva zaraze koronavirusom, a preminulo je 186 ljudi te je udio smrti u ukupnom broju slučajeva više od upola manji od hrvatskog prosjeka. Iako broj osoba koje su preboljele COVID i time stekle svojevrsni imunitet jasno ukazuje da je većina stanovnika još uvijek nezaštićena, brojka od gotovo 20 tisuća zaraženih isto tako sugerira velike razmjere aktualne pandemije još uvijek nedovoljno poznatog virusa.


Razvijeni sustav


– Jedna od specifičnosti naše županije je blizina Italije koja je u prije godinu dana bila europska jezgra oko koje se rasplamsala epidemija. Velik broj naših ljudi radi u Italiji, a velik broj ljudi radi i u pomorstvu ili sličnim djelatnostima koje podrazumijevaju putovanje i povratak iz inozemstva. To su glavni razlozi zbog kojih smo bili jako izloženi importiranju slučajeva iz inozemstva prema našoj županiji. Srećom, na ovom području imamo dobro razvijen zdravstveni sustav kada se uspoređujemo sa sličnim sredinama u Hrvatskoj, ali i okruženju na europskoj razini. Imamo velik bolnički centar, a Klinički bolnički centar Rijeka u epidemiji se pokazao kao pružatelj izvanredno uspješne skrbi za oboljele, o čemu svjedoči i najniža moguća smrtnost u Hrvatskoj, ali i u svjetskim okvirima u odnosu na broj oboljelih. Taj podatak najviše govori o kvaliteti skrbi za oboljele što možemo zahvaliti KBC-u Rijeka koji je snažan regionalni centar, državna bolnica koja je bila ovdje i u funkciji županijske bolnice i respiratornog centra, i to ne samo za našu županiju, već i za Istarsku i Ličko-senjsku županiju. S druge strane, niska smrtnost vezana je i uz evidentirane slučajeve gdje smo mi relativno rano uspostavili testiranje na COVID pomoću PCR testa i time smo kroz cijelu epidemiju osigurali dobar uvid u našu epidemiološku situaciju. Imali smo situaciju u kojoj smo velik udio slučajeva prepoznali, dijagnosticirali i liječili. U sredinama gdje je testiranje bilo deficitarno, moguće je da je znatno veći broj ljudi bio zaražen i bolest se širila, a da to nije bilo poznato. Mi smo kao Zavod bili prvi koji smo reagirali u pokušaju da cijeli sustav podredimo zaustavljanju širenja bolesti. Epidemiološke službe u tom zajedničkom radu pokazale su se kao vodeće, pomogli smo da se što više implementiraju preventivne mjere u brojne sektore. U tome smo bili uspješni i kao jako izložena županija uspijevali smo epidemiju održati pod kontrolom, smatra Rončević.


Osim bolnice koja je skrbila o najtežim pacijentima i paralelno štitila cijeli sustav od prodora virusa, Rončević naglašava važnu ulogu primarne zdravstvene zaštite koja je u drugom valu preuzela puno obaveza o kojima je ovisila kvaliteta zdravstvene skrbi za pacijente na kućnom liječenju. Liječnici primarne zdravstvene zaštite, kako ističe Rončević, pridonijeli su dobrim ishodima liječenja u našoj županiji i statistici koja pokazuje mali broj smrtnih slučajeva. Tu je i županijski Zavod za hitnu medicinu koji je imao odgovoran posao u trijažiranju bolesnika prema KBC-u Rijeka, pri čemu se moralo voditi računa da i bolnica ima ograničene kapacitete.


 Alen Ružić / Snimio Marko GRACIN

Alen Ružić / Snimio Marko GRACIN


Dr. Ružić: Nakon izazovnog razdoblja, ostaje nam niz trajnih vrijednosti​


​Iz sadašnje perspektive, jesenski val koronainfekcije zaista je bio izazovan za KBC Rijeka u mnogim aspektima, kaže ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić. Kao jedina bolnica u PGŽ-u koja bez prekida i iznimke mora zbrinjavati sva hitna i po život opasna stanja, mnoge akutne bolesti, riječka bolnica prihvaća pacijente i iz Ličko-senjske i Istarske županije. Stoga u danim okolnostima, kako ističe Ružić, nije bilo alternative promišljenom i preciznom reorganiziranju ustanove u cjelini. – Kada je krenuo veliki koronaval imali smo 27 postelja na Klinici za infektivne bolesti od kojih je samo polovica imala priključke za kisik, formiran Centralni respiratorni centar s kapacitetima samo u prizemlju zgrade Klinike za neurologiju, te kao ustanova nismo uopće radili dijagnostičke testove za COVID-19. Nakon pomnog promišljanja i planiranja uprave bolnice i Kriznog stožera, vrlo brzo smo osigurali šest COVID-odjela s ukupno više od 250 postelja koje smo u rekordnom roku gotovo u cijelosti pokrili priključcima za komprimiranih zrak i kisik. Zbog velikog broja najtežih bolesnika osnovali smo i Centralni respiratorni centar 2. Uz prostorne promjene i ukupnu materijalnu infrastrukturu, bio je to i kadrovski izazov. U situacijama kada se naglo pojavi ovako neuobičajeno velik broj određene, specifične vrste bolesnika, niti u jednoj ustanovi jednostavno nema dovoljno specijalista određene grane. Stoga smo se odlučili i uspješno primijenili model multidisciplinarnih timova. Time smo osigurali nužan broj intenzivista i anesteziologa potrebnih da se održi kirurški program u operacijskim salama, posebno onaj hitni i onkološki. Istodobno, sve smo odjele optimalno opremili: osim respiratora kojima smo već raspolagali, nabavili smo značajne količine drugih potrebnih sredstava kao što su uređaji za terapiju visokim protokom kisika, uređaji za neinvazivnu ventilaciju pluća i monitore vitalnih funkcija, opremili odjele pokretnim rendgen aparatima i naprednim sustavom kamera koji je omogućio višu sigurnost bolesnika i značajno smanjenje potrošnje zaštitne opreme, osigurali minilaboratorije za rutinske pretrage na odjelima s najtežim COVID-bolesnicima, nabavili dio novih bolesničkih kreveta, te organizirali termine i sigurne koridore za redovite CT-snimke pluća i druge kompleksne pretrage i zahvate najtežih pacijenata s koronom. To obuhvaća i posebne operacijske sale za COVID-pozitivne bolesnike. Do izražaja došla i potencijalna osjetljivost infrastrukture bolnice na neočekivane incidente. Stoga smo, kako bi sigurnost bolesnika bila potpuna, osigurali četverostruku razinu sigurnosti dopreme kisikom, te osim temeljnog sustava, pojedinačnih i platformi s bocama kisika nabavili i ugradili rezervni kompresor kisika, te izgradili dvostruku mrežu opskrbe medicinskim plinovima za Centralni respiracijski centar. Naš Hitni trakt organizirali smo u dva paralelna sustava infektivni i neinfektivni, upravo kako bismo maksimalno zaštitili bolesnike od infekcije pri javljanju za žurnu pomoć u KBC-u. U kratkom smo vremenu razvili vlastitu dijagnostiku. Iznimno je važno da kod prijama bilo kojeg hitnog bolesnika u bolnicu u što kraćem vremenu znamo je li COVID-pozitivan ili negativan. Nabavili smo potrebnu opremu i stručnjake, te je velikim naporima kolega naš Zavod za mikrobiologiju vrlo brzo uveo vlastiti PCR, a Hitni trakt je uveo čak četiri vrste brzih testiranja: brze antigenske testove na COVID, kombinirane antigenske testove na COVID i gripu, panel-PCR testove koji unutar jednog sata daju cjelovitu analizu na prisutnost COVID-a uz još čak 21 različitih mogućih uzročnika upale pluća, te konačno, implementirali smo značajno ubrzan model klasičnog PCR-a na COVID kroz razvoj inovativne procedure u suradnji s Medicinskim fakultetom. Planski smo i svrhovito promijenili ustroj cijele ustanove, te tako uspjeli zbrinuti sve COVID-bolesnike, istodobno sačuvati ogroman dio redovitog programa, te provoditi bez prekida sve hitne dijagnostičke postupke i liječenja. Sadašnji trenutak i novi podaci o bolesti koje tek spoznajemo, nametnuo je i nove prioritete, pa je KBC Rijeka među prvim bolnicama u Europi uveo post-COVID ambulantu, a potom dodatnom reorganizacijom otvorio i post-COVID specijalizirani bolnički odjel koji djeluje u sklopu Zavoda za pulmologiju, kaže Ružić. Niska smrtnost od posljedica COVID-19 u riječkoj bolnici potvrda je, kako kaže, najviših stručnih standarda u liječenju, ali i ukupne organizacije skrbi o COVID-bolesnicima. – Rezultati su svakako značajnim dijelom temeljeni i na iznimnom angažmanu specijalista obiteljske medicine i njihovom uskom suradnjom s bolničkim specijalistima, kao i suradnjom s drugim županijskim ustanovama, Medicinskim fakultetom i našim studentima-volonterima. Naime, kolege iz obiteljske medicine cijelo su vrijeme detaljno pratili svoje COVID-pozitivne bolesnike, provodili nadzor i kućno liječenje, te kod pojave prvih objektivnih znakova pogoršanja stanja upućivali dogovorno na bolničko liječenje. Vjerojatno je ovakav rani aktivni pristup u velikog broja bolesnika bio presudan za uspješno liječenje. Među rijetkim centrima od početka pandemije posebnu smo pažnju pridavali provedbi što ranije respiratorne rehabilitacije kroz uključivanje naših fizioterapeuta. Ne smijemo izostaviti ulogu medicinskih sestara i tehničara koji su stručnošću značajno doprinijeli izvrsnim rezultatima liječenja. Uspješnost sustava i njegovog funkcioniranja temeljila se i na iznimno važnim poslovima održavanja čistoće, njege bolesnika i niza pomoćnih poslova kod kojih je preciznost i brzina od posebnog značaja i važan je bio i doprinos naših spremačica, njegovateljica, nosača i drugog pomoćnog osoblja, ističe Ružić. Pandemija je, prema njegovom mišljenju, potvrdila i narodnu izreku po kojoj nije svako zlo za zlo pa nakon izazovnog razdoblja za zdravstveni sustav, KBC-u Rijeka ostaje niz trajnih vrijednosti. – Osim ove velike ljudske dimenzije, objektivno su mnogi zdravstveni djelatnici kroz koronakrizu stekli brojna nova znanja, iskustva, praktične vještine i kompetencije. Mi smo čak i formalno utvrdili značajno povećan broj medicinskih sestara i tehničara koji su nakon boravka u COVID-odjelima i Respiracijskom centru stekli kompetencije za intenzivistički rad, a za što je u redovitim uvjetima potrebna značajno duža edukacija. Ovakav napredak kadra svjesno smo poticali internim trajnim edukacijama svih skupina zdravstvenog osoblja, a pristup organizacije u timovima sigurno je dodatno pridonio ovako dobrim ishodima. Ciljanim naporima da privučemo najkvalitetniji medicinski kadar, u razdoblju od početka rujna 2020. do sada, svoje stručne timove smo ojačali s čak 82 nova zdravstvena djelatnika, te suprotno nekim netočnim informacijama u javnom prostoru nismo povećavali broj aktivnog nemedicinskog kadra, kao niti broj nemedicinskih organizacijskih jedinica u koje smo reorganizacijom u vrlo uskom dijelu uskladili s potrebama razvoja i ostvarivanja strateških ciljeva. U navedenom se ističe upravo upravljanje ljudskim potencijalima. Ovakvi ishodi u broju, educiranosti i kvaliteti kadra učinili su nas, uz osiguranu infrastrukturu i iskustvo u rukovođenju sustavom potpuno spremnim za neki potencijalni novi val za koji sam osobno uvjeren da se neće dogoditi budemo li nastavili mudro upravljati općom epidemiološkom strategijom, zaključuje Ružić.

 


Turizam kao izazov


Mjere koje su poduzete tijekom proljetnog vala dale su rezultate u cijeloj zemlji, a tako i na našem području. Iako sa zakašnjenjem, turistička sezona mogla je početi postupnim otvaranjem zemlje uoči ljeta. Rončević ističe kako je turizam također jedna od specifičnosti ovog područja čije djelatnosti treba neprestano usklađivati s mjerama.



– Kao županija specifični smo i po tom da značajan dio našeg gospodarstva predstavlja turizam. Turizam je bio izazov u trenutku kada su protuepidemijske mjere dale rezultate koji su nas uoči ljeta doveli doslovno do granice eradikacije virusa. No otvaranje je bilo neophodno i tu smo u pripremama za sezonu pripremili sustav koji bi osigurao sigurnost gostima i nama. Tijekom ljeta epidemija je u dobroj mjeri bila kontrolirana, no kada je prošla ljetna sezona i kad smo očekivali da će se bolest lakše širiti, došli smo u situaciju u kojoj je trebalo dosta vremena da se vrate mjere ograničavanja kretanja, zatvaranja određenih djelatnosti i sličnog. Mjere su opet trebale dosta vremena da daju rezultate koji su zapravo došli i dosta brzo do razine na kojoj smo sada. Činjenica je da naš drugi epidemijski val ne bi bio takav da smo ranije uveli određene mjere. Tu je vrlo teško biti u potpunosti ispravan i o tome govori različita iskustva različitih zemalja gdje se nije pokazao niti jedan jedinstveni recept. No, u tom traženju puta mi smo bili uspješni i nacionalno, i lokalno. Bili smo svjesni koje prioritete moramo poštedjeti restrikcija, sve one koji su neophodne za život zajednice, a zalagali smo se za to da školstvo i otvaranje škola bude jedan od prioriteta. Svjesni smo da je i to žrtva koja će dati određeni doprinos širenju epidemije, no činjenica je da su najbolji rezultati došli kad je došlo do zatvaranja sadržaja koji podrazumijevaju okupljanje ljudi, ističe Rončević i dodaje da kod donošenja mjera uvijek treba tražiti što veći konsenzus uključenih strana.


Cjepivo na kapaljku


Zajedno s cijelom Europom, Hrvatska pa tako i PGŽ trenutno očekuju masovnija cijepljenja protiv koronavirusa. Najbrže razvijeno cjepivo u povijesti suvremene medicine temeljene na dokazima, trenutno stiže na kapaljku, a Rončević se nada da bi do jeseni trebalo biti procijepljeno 50 posto stanovništva. To je brojka kojom se neće postići kolektivna zaštićenost koja se procjenjuje na 70 posto, ali će s tim stupnjem zaštite biti značajno smanjen potencijal prijenosa bolesti. Bez takve zaštite opasnost od pojave trećeg vala epidemije koronavirusa realna je prijetnja.


– Mogli bismo očekivati pojavu novog epidemijskog vala onda kada dođe do značajnijeg popuštanja preventivnih mjera koje ograničavaju kretanje i međusobne kontakte. Očekujemo da ćemo te mjere relaksirati pred samu turističku sezonu, a tada ponovo možemo računati na pogodujući faktor klimatskih razloga. No, tu je i faktor koji utječe na širenje epidemije, a to su migracije i miješanje ljudi. Popuštanje mjera mora ovisiti o postignutoj povoljnoj epidemiološkoj situaciji i ne bismo se smjeli dovesti u situaciju da budemo na novom epidemijskom valu u trenutku u kojem moramo biti prezentirani kao epidemiološki sigurna destinacija na našem emitivnom tržištu. Izuzetno je bitno da taj treći val ne doživimo na početku turističke sezone, zaključuje Rončević.