U organizaciji Zavoda za pravo društava i financijsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, danas je u prostorijama Inovacijskog laboratorija (INNOVALAB) na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, održan okrugli stol “Taxing Corporations in the Era of Sustainability: Policy Perspectives and Practical Challenges”, koji se bavio međuodnosom oporezivanja trgovačkih društava i paradigme održivosti.

Događaj je okupio eminentne domaće i inozemne stručnjake, uključujući predstavnike akademske zajednice, poslovne zajednice, kao i tijela javne vlasti, koji su razmijenili mišljenja o poreznim pitanjima današnjice.

U okviru izlaganja i panel-rasprava posebno su obrađene aktualne reforme međunarodnog porezno-pravnog okvira, nametanje poreza na tzv. ekstraprofit, integracija poreznih čimbenika u izvješćivanje o održivosti, porezni poticaji za zelenu tranziciju i drugo.

Događaj je dio znanstveno-istraživačkog projekta “Porezno-pravni okvir poslovanja trgovačkih društava u funkciji održivog razvoja: izazovi i mogućnosti”, čiji je voditelj izv. prof. dr. sc. Stjepan Gadžo.

– Istraživački projekt čiji sam voditelj financiran je potporom Sveučilišta u Rijeci, a tema projekta je međuodnos između održivog razvoja i oporezivanja trgovačkih društava, što u konačnici znači na koji način trgovačka društva mogu kroz poreze doprinijeti nekim načelima održivog razvoja, uključujući ekološke, ali i socijalne ciljeve, i druge.

Ponosan sam da smo okupili vrsne izlagače od kojih su neki iz inozemstva, s uglednih europskih sveučilišta, ali i predstavnike poslovne zajednice, što nam je bilo posebno važno, da okupimo, ne samo profesore i teoretičare, nego i ljude iz prakse, uključujući i predstavnicu Ministarstva financija, kao regulatornog tijela. Ideja je da ovdje kroz diskusiju nađemo što bi, ne danas, nego sutra trebalo biti važno, te otvorimo neke pravce rasprave, istaknuo je Gadžo.

Stanko Kršlović, član Uprave Philip Morris Zagreb, govorio je o važnosti porezne diferencijacije između štetnih i manje štetnih proizvoda.

– Riječ je o potrebi da se biznisi mijenjaju u današnje vrijeme kada je u društvu jako puno promjena, te društvo ima određena očekivanja. Društvo se mijenja, nove su informacije, nove tehnologije, i biznisi se moraju tome prilagoditi, moraju se promijeniti.

Konkretno, u našoj industriji, duhanskoj, trenutno se događa velika transformacija. Znači, s nekakvih se klasičnih proizvoda prelazi na neke druge, no to se ne čini samo zato da bi se ponudilo nešto novo, nego zato što to ima potencijal manje štete u odnosu na primjerice klasične cigarete.

Biznisi su na neki način i u obvezi prepoznati priliku i odgovoriti na potrebe društva, a za to je potrebno uložiti jako puno vremena, truda, novca. Što se tiče oporezivanja, svako poslovanje proizvodi određene negativne eksternalije, a ako ih želite adresirati, porezna politika tu može biti vrlo konkretna jer kroz svoj porezni sustav prepoznaje mehanizme koji mogu doprinijeti da se takve pozitivne promjene dogode.

U konkretnom slučaju, oporezivanje manje štetnih proizvoda niže je u odnosu na više štetne proizvode, odnosno provodi se diferencijacija u oporezivanju kako bi se potaklo ono što proizvodi manje negativnih eksternalija za društvo.

Potrebno je kontinuirano investirati i te investicije prepoznati, ne samo od privatnog sektora, nego i javnog. Potrebno ih je poticati, a ne stvarati administrativne barijere, te ih čim bolje popratiti poreznom politikom, kazao je Kršlović.