Od 1960.

Predstavljena knjiga o 60 godina HGSS Stanice Rijeka: Spašen ljudski život im je najveća nagrada

Sanja Gašpert

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Službu čine alpinisti, speleolozi te visokogorski planinari i skijaši, koji su posebnom obukom osposobljeni za pružanje prve pomoći i obučeni za sve tehnike gorskog spašavanja



Hrvatska gorska služba spašavanja Stanica Rijeka predstavljanjem knjige “60 godina HGSS Stanice Rijeka”, danas je u Hrvatskoj čitaonici Trsat obilježila ovu vrijednu obljetnicu postojanja i rada.


Hrvatska gorska služba spašavanja Stanica Rijeka osnovana je 12. lipnja 1960. godine, a za prvog pročelnika je izabran Ernest Tomšić.


– HGSS Stanica Rijeka ustvari već obilježava 62. godišnjicu, međutim, posljednje dvije godine bilo je vrijeme epidemije koronavirusa i nismo se mogli družiti i sastajati.




Upravo je prije dvije godine i nastala ideja da kroz ovakvu knjigu dokumentiramo sva događanja naše Stanice u proteklih šest desetljeća, kazao je pročelnik HGSS-a Stanica Rijeka Marko Andrić, koji je predstavio riječku Stanicu, njezine aktivnosti i rad.


Mnoge zanimljive priče


Tijekom predstavljanja knjige posjetitelji su imali prigode čuti brojne zanimljive priče, a putem izložbenih plakata doznati kako je nastala Gorska služba spašavanja, čime se bavi, tko su članovi, na koji način se postaje spašavatelj. Jedan od autora knjige je gorski spašavatelj Zdenko Vidmar, koji je član HGSS-a već punih četrdeset godina.


Foto Vedran Karuza


– Knjiga donosi puno podataka i informacija na temelju činjenica i arhive HGSS-a i Hrvatskog planinarskog saveza. U njoj smo složili naš put koji traje od 1960. godine.


Ako uspoređujemo početke i današnje vrijeme, zajednički nam je entuzijazam i volonterizam, a promijenio se način dobivanja informacija o unesrećenima, kojih je danas puno više nego prije.


Međutim, dok su u počecima informacije dolazile satima, a nekada čak i danima, danas ih ponekad dobijemo u svega nekoliko sekundi, rekao je Vidmar, dodajući kako se puno akcija na terenu riješi telefonski, a kada se ide na teren uvijek je na prvom mjestu sigurnost unesrećenih i samih članova.



Inače, u Stanici Rijeka je 59 članova, od kojih su 42 spašavatelji, osam je pripravnika i devet suradnika.


HGSS je neprofitna organizacija, njezino djelovanje, kao i djelovanje njenih članova, je dobrovoljno i oni za obavljene akcije spašavanja ne dobivaju naknadu.


Spašen ljudski život najveća nagrada


Spašen ljudski život im je najveća nagrada. Službu čine alpinisti, speleolozi te visokogorski planinari i skijaši, koji su posebnom obukom osposobljeni za pružanje prve pomoći i obučeni za sve tehnike gorskog spašavanja.



To su “ljudi s brda” koji dobro znaju da na udaljenim i nepristupačnim terenima ne postoji nitko tko im može pružiti pomoć u nevolji osim njihovih kolega i prijatelja koji su s njima u planini.


Od 2002. godine HGSS Stanica Rijeka svom sastavu pribraja i potražne pse. Oni su, uz svoje vodiče, punopravni članovi Stanice koji su sudjelovanjem u brojnim akcijama potraga u šumi, na raznim nepristupačnim terenima, u lavinama, kao i u ruševinama dokazali da su nezamjenjivi na terenu.



– U redovima Stanice Rijeka su alpinisti, penjači, skijaši, speleolozi, koji su među najboljima u Hrvatskoj, a inače su “obični” ljudi – majke, očevi, liječnici, inženjeri, menadžeri, visinski radnici, skiperi, bankari, majstori, programeri, umirovljenici, studenti, učenici…, osobe raznih zanimanja kojima je zajedničko to što većinu slobodnog vremena provode u planini.



To su “čudaci” koji uvijek imaju auto pun opreme za spašavanje i ne idu nigdje bez nje, jer su spremni od 0 do 24, sedam dana u tjednu, 365 dana u godini ostaviti svoju obitelj, posao, hobi i krenuti u akciju spašavanja, pružiti pomoć nastradalima, kazala je Maja Kriška, koja je 22 godine članica HGSS-A.


Ne postoje muški i ženski, nego spašavatelji


Kriška je, odgovarajući na novinarsko pitanje kakav je položaj žena u Stanici i jesu li ravnopravne s muškarcima, rekla kako ne postoje muški i ženski, nego spašavatelji, pripravnici i suradnici, ljudi koji spašavaju ljudske živote.



– Moja kolegica i ja smo prije više od dvadeset godina ušle u HGSS kao treća i četvrta žena u HGSS-u uopće. Ima jedna zanimljivost – 2016. godine smo imali vjerojatno prvu žensku akciju spašavanja u povijesti, a da to tada nismo ni znali.


Došla je helikopterska dojava za intervenciju na Paklenici. Ja sam bila na sidrištu, sa mnom je krenula liječnica, a i u zemaljskoj su ekipi bile žene.


Kada su se otvorila vrata helikoptera, vidjeli smo da je riječ o pilotkinji i shvatili smo da je u spašavanju tada bio ženski tim, rekla je Kriška.



HGSS Stanica Rijeka surađuje s brojnim interventnim službama, a jedna od njih je i Županijski centar 112 Rijeka, čiji je voditelj Milan Marković rekao kako akcije spašavanja upravo i kreću pozivom na 112.


– Godišnje imamo pedesetak akcija traganja i spašavanja na terenu, a uključeni smo i u akcije tijekom poplava i potresa. Kada se netko nađe u nevolji, ponekad i on sam nazove 112, naravno, ako je priseban, a ako nije onda to čine njegovi prijatelji ili obitelj.



Važno je dati što više podataka – o lokaciji, stanju nesrećenog, klimatskim uvjetima. Također, svi koji odlaze u prirodu, na planinarenje trebaju obavijestiti svoju obitelj gdje idu, kada će se vratiti, trebaju se dobro pripremiti i opremiti sukladno vremenskim uvjetima, rekao je Marković.


Interventna baza Platak – simbol zajedništva i prijateljstva


Uz riječke se gorske spašavatelje veže i jedna zanimljivost. Stanica Rijeka ima privilegij raditi na jedinstvenom skijalištu s pogledom na more, na Platku, a tijekom 80-ih godina pojavila se potreba za većom prisutnošću spašavatelja na tom skijalištu, pa tako i potreba za smještajem osnovnih sredstava za rad što bliže skijalištu.



U to vrijeme planinarski dom ustupio je HGSS-u na korištenje jednu dvokrevetnu sobu, no s obzirom na skučen prostor nedostatan za smještaj opreme, javila se ideja o izgradnji samostalnog objekta.


Kada im je 2001. jedinica lokalne samouprave ustupila na korištenje dio zemljišta na prostoru parkirališta, nije trebalo dugo da se ta ideja ostvari. Skromnog budžeta, ali s puno entuzijazma i volje za radom, članovi Stanice Rijeka su, uz podršku donatora, prikupili materijal i za nekoliko mjeseci sami izgradili Interventnu bazu Platak.


Bez znanja i iskustva hrabro su se prihvatili posla, uložili tisuće sati rada kako bi dva brodska kontejnera pretvorili u kućicu iz bajke.


Ali, kako kažu sami članovi, Interventna baza Platak je puno više od samog skladišta opreme i prenoćišta. Ona je simbol zajedništva i prijateljstva koji vladaju u Stanici Rijeka, dokaz da oni zahvaljujući zajedništvu mogu ostvariti baš sve.