Služba za imovinsko-pravne poslove Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji još je prije tri godine, potvrđeno je i iz Ministarstva pravosuđa, morala donijeti rješenje o izvlaštenju i odrediti visinu naknade, no to do danas nije učinjeno. U međuvremenu je cesta izgrađena i puštena u promet
RIJEKA » Praputnjarka Vlasta Banić već tri godine, zbog sporosti i nerada birokracije, čeka rješenje o izvlaštenju i naknadu za obiteljsko zemljište oduzeto radi gradnje nastavka riječke zaobilaznice od Svetog Kuzma do Križišća. Ta je dionica riječke zaobilaznice već dobrim dijelom izgrađena, ovoga ljeta najvećim dijelom i puštena u promet, a Banić i njena obitlej još uvijek čekaju novac koji su im Hrvatske ceste odavno trebale isplatiti. Trebale, da nije birokrata iz Službe za imovinsko-pravne poslove Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji koji su još prije tri godine, potvrđeno je i iz Ministarstva pravosuđa, morali donijeti rješenje o izvlaštenju i odrediti visinu naknade, no iz samo njima poznatih razloga do danas to nisu učinili.
Jedinstvena cjelina
– Prvo rješenje o izvlaštenju koje je izdalo isto to tijelo dobili smo u travnju 2009. godine, no nismo bili suglasni niti s visinom određene naknade niti s činjenicom da je odbijen naš prijedlog da Hrvatske ceste otkupe zemljište u cijelosti. Oni su, naime, namjeravali otkupiti dvije čestice, ukupne površine nešto manje od četiri tisuće kvadrata, te još dvije manje, ukupne površine 200 kvadrata, dok su odbili naš prijedlog da otkupe i ostale čestice površine oko 1.700 metara kvadratnih, iako one s izvlaštenim česticama čine jedinstvenu cjelinu, nekadašnje pilane s okolnim zemljištem. Takav naš prijedlog odbio je rješenjem i Ured državne uprave, što smo smatrali krivim jer preostale čestice su vrlo nepravilnog oblika, uz rub ceste i bez mogućnosti pristupa, kaže Banić, koja sporno zemljište i cestu izgrađenu preko njega, kao na dlanu svakoga dana gleda s terase obiteljske kuće u Praputnjaku.
U Uredu državne uprave, pak, kažu kako se na predmetu – intenzivno radi. Predstojnica Jasna Turak odgovara da je nakon toga »provedeno više radnji« – pribavljena očitovanja Porezne uprave Rijeka i Grada Bakra, određeno novo vještačenje ovlaštenih sudskih vještaka, održan očevid na licu mjesta kao i više usmenih rasprava sa strankama i vještacima.
– Posljednja usmena rasprava u predmetu održana je 6. svibnja 2013. godine kojom prilikom je korisniku izvlaštenja naloženo da u spis dostavi podatak o tome da li je temeljem nepravomoćnog rješenja o izvlaštenju od 29. travnja 2009. godine izvršena isplata naknade za nekretnine te određeno da će se nova usmena rasprava zakazati po dobivanju traženog podatka. Usprkos tome što traženi podatak korisnik izvlaštenja nije dostavio, zakazana je nova usmena rasprava za 2. listopada 2013. godine. Iz svega naprijed navedenog vidljivo je da se u konkretnom slučaju radi o ponovnom postupku u kojem je u svrhu utvrđivanja relevantnog činjeničnog stanja bilo potrebno provesti niz dodatnih radnji te smatramo da će nakon održane usmene rasprave zakazane za 2. listopada 2013. godine biti ispunjeni uvjeti za donošenje novog rješenja, kaže predstojnica, bez odgovora na naš upit zbog čega nije ispoštovan rok od trideset dana nakon što je rješenje Ministarstva postalo pravomoćno, još u travnju 2011. godine. Trideset dana ili trideset mjeseci, čini se da u birokratskom kalendaru i nema neke velike razlike.
Osnovana žalba
– Na takvo smo se rješenje, normalno, žalili Upravi za građansko pravo Ministarstva pravosuđa. Ne zbog samog izvlaštenja, već zbog pogrešno određene cijene i zbog toga jer zemljište nije izvlašteno u cijelosti, kaže Banić.
Temeljem njihove žalbe, Ministarstvo pravosuđa 7. prosinca 2010. godine donosi odluku o poništavanju rješenja Ureda državne uprave PGŽ, smatrajući žalbu osnovanom. U obrazloženju Ministarstva stoji kako iz katastarskog plana »proizlazi osnovanost tvrdnje žaliteljica da se radi o jedinstvenom kompleksu«, te nadalje kako je »opravdan prigovor žaliteljica glede odbijanja izvlaštenja preostalih dijelova, jer je iz kompleksa izvlašten veći dio, a ostali su manji dijelovi. Osim toga, u postupku nije dokazano da preostali dijelovi imaju pristup«.
U dijelu žalbe koji se odnosi na visinu naknade za oduzeto zemljište, u rješenju Ministarstva koje potpisuje tadašnji državni tajnik Damir Kontrec navedeno je da se »predmetno zemljište izvlašćuje radi gradnje javne ceste, a to mu u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji daje status građevinskog zemljišta«.
Shodno navedenom, Ministarstvo je predmet vratilo Uredu državne upave u PGŽ, kojemu je naloženo da imenuje novog vještaka ovlaštenog za procjenu nekretnina koji će odrediti cijenu zemljišta, te vještačenjem utvrdi postoji li pristup preostalim česticama koje nisu izvlaštene prvim rješenjem, a ukoliko ne postoji, da će se i one izvlastiti, ako se »utvrdi da su vlasnici izgubili ekonomski interes za korištenje preostalih dijelova nekretnine«.
S obzirom na rješenje Ministarstva pravosuđa iz 2010. godine, upitali smo Ministarstvo prometa je li cesta legalno izgrađena i puštena u promet. Odgovor smo dobili iz Hrvatskih cesta, odakle tvrde da su u posjed nekretnina ušli na legalan način s obzirom da se »vlasnici nisu protivili istom«.
– Postupak je trenutno u fazi donošenja novih prvostupanjskih rješenja o izvlaštenju, prvobitna prvostupanjska rješenja su po žalbi vraćena na ponovo rješavanje prvostupanjskom tijelu. Činjenica da je prvostupanjsko rješenje poništeno ne predstavlja te nema utjeca na puštanje predmetne dionice u promet. Konačno razrješenje spora ne utječe na korištenje ceste te dobivanje dozvola, stoji u odgovoru Hrvatskih cesta.
– Nakon takvog rješenja Ministarstva očekivali smo da će sve u kratkom roku biti riješeno, bez daljnjih odgoda. Umjesto konačnog rješenja i naknade, međutim, i dalje traje natezanje i odugovlačenje, i tako već gotovo tri godine, kaže Vlasta Banić, koja se, zbog predugog trajanja postupka, odlučila obratiti javnosti.
Rok 30 dana
O duljini trajanja postupka donošenja novog rješenja Ureda državne uprave upitali smo Ministarstvo pravosuđa, iz kojeg je odgovoreno kako je cijeli postupak odavno trebao biti završen.
– U skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine na sve postupke koji su započeti prije tog datuma primjenjuju se odredbe prije važećeg Zakona o općem upravnom postupku. Odredbe navedenog prije važećeg Zakona propisuju da kad drugostupanjsko tijelo nađe da će nedostatke prvostupanjskog tijela brže i ekonomičnije otkloniti prvostupanjsko tijelo, ono će svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. U tom slučaju drugostupanjsko tijelo dužno je svojim rješenjem ukazati prvostupanjskom tijelu u kojem pogledu treba upotpuniti postupak, a prvostupanjsko tijelo dužno je u svemu postupiti po drugostupanjskom rješenju i bez odgode, a najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka predmeta donijeti rješenje, protiv kojeg stranka ima pravo žalbe, stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa, uz objašnjenje kako je ono ukazalo Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji u kojem pogledu treba upotpuniti postupak, a Ured je bio dužan u svemu postupiti po rješenju i bez odgode te najkasnije u roku od trideset dana.
Iz Ministarstva ne navode koje su moguće sankcije za odgovorne u Uredu državne uprave, niti tko ih je dužan provesti.
