RIJEKA  Za najveću investiciju poduzeća Luka Rijeka u posljednjih 40 godina, a riječ je o projektu modernizacije i izgradnje pozadinskog terminala Škrljevo, danas je potpisan ugovor o građenju vrijedan 273,5 milijuna kuna s PDV-om.

Shodno ugovoru posao će obaviti poslovna udruga u kojoj su GP Krk, Viadukt i GP Mikić, gradnja će biti podijeljena u tri faze, a započet će do kraja srpnja uz ugovoreni rok od 14,5 mjeseci.

Prva faza trebala bi biti završena već do kraja ove godine, a planira se postupno obaviti rekonstrukcija i modernizacija postojećih, te izgraditi nova skladišta i nadstrešnice, kao i nove infrastrukturne kapacitete.

Terminal na Škrljevu prirodno se nadovezuje na kontejnerski terminal Brajdica s kojim je kvalitetno cestovno povezan te će na pozadinskom terminalu biti obavljane prateće djelatnosti kao što su punjenje, pražnjenje, popravci i održavanje kontejnera, pored ćega će se povećati kontejnerski kapacitet riječke luke te će godišnji kapacitet novog Škrljeva iznositi oko 125.000 TEU-a.

Ugovor o gradnji potpisali su predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić, članovi Uprave Luke Nenad Janjić i Linda Sciucca, te direktor GP Krka Josip Purić, predsjednik Uprave Viadukta Joško Mikulić i direktor GPP Mikića Nikola Turčić. Posao nadzora obavljat će Investinženjering.

Nedostatak prostora

Kako je naglasio Vedran Devčić priprema projekta Škrljevo započela je prije gotovo četiri godine dolaskom na dužnost aktualne Uprave Luke, koja je krenula s novim poslovnim konceptom, te provela dokapitalizaciju tvrtke koja je omogućila prihod od 300 milijuna kuna namijenjen upravo financiranju investicija na Škrljevu.

– Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 50 milijuna eura i riječ je o investiciji koja je izuzetno važna za razvoj riječkog prometnog pravca, kao i za gospodarstvo regije i cijele Hrvatske. Vjerujem da je guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno popravio svoje procjene o rastu BDP-a imajući u vidu i ovaj naš projekt s kojim nastojimo riješiti problem nedostatka prostora za razvoj luke, koja je stiješnjena u središtu Rijeke i nema dovoljno modernih skladišnih kapaciteta. Škrljevo će omogućiti i novo zapošljavanje, a upravo danas se zgodno poklopilo što je Luka objavila natječaj za novih 15 djelatnika. Kad se uzme u obzir da smo u prvom kvartalu zaposlili 18 radnika, kao i da ćemo ove godine zaposliti ukupno 33 radnika, jasno je da se po prvi puta nakon 25 godina u Luci Rijeka događa obrnuti trend od uobičajenog zbrinjavanja i odlaska viška radnika. Luka danas ima 640 zaposlenika, u fazi smo novog zapošljavanja i ovo sigurno nije posljednji veliki razvojni projekt Luke Rijeka, kazao je Devčić.

Intenzivni razgovori

Resorni ministar pomorstva prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je kako Škrljevo donosi razvoj regije, grada i riječkog prometnog pravca i dodao kako je izuzetno važna odluka europskog fonda CEF-a o sufinanciranju izgradnje pruge Križevci-Koprivnica-mađarska granica sa 241 milijun eura, što je 85 posto vrijednosti investicije. Isto se odnosi i na odluku o sufinanciranju projekta Zagrebačka obala sa 26,8 milijuna eura, te razvoja luke u Bršici.

– Hrvatskoj je iz CEF-a u razdoblju 2014.-2020. godina na raspolaganju 456 milijuna eura, a sada smo za ukupno 11 projekata dobili sufinanciranje od 306,9 milijuna eura. Ta odluka pokazuje da su hrvatske institucije spremne pripremiti i provesti ovako velike infrastrukturne projekte. Posao tek predstoji, jer projekte treba i realizirati do 2020. godine, najkasnije do 2022. godine. Za Zagrebačku obalu bit će izuzetno važno izgraditi cestu D-403, jer bez nje novi kontejnerski terminal nema smisla. Vrijednost ceste D-403 je oko 70 milijuna eura, projektna dokumentacija je pri kraju i taj će projekt također biti prijavljen europskim fondovima. Na ovom području je važna i priprema istarskog ipsilona, gdje je dogovoreno s koncesionarom potpisivanje i produljenje koncesijskog ugovora, ali sada kao tehnička Vlada taj ugovor ne možemo potpisati. Intenzivni su i razgovori oko rješenja za izgradnju autoceste Rijeka-Žuta Lokva za koju objektivno ne možemo dobiti europska sredstva, ali postoji interes za model javno privatnog partnerstva i koncesiju. Vjerujem da će svi ovi projekti biti nastavljeni neovisno o tome tko će pobijediti na narednim parlamentarnim izborima, kazao je Butković.

Mogućnosti razvoja

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel podsjetio je na prošlost u kojoj se vrlo kvalitetno pripremalo projekte s dugoročnom vizijom. Tako je još 1975. godine utvrđena potreba izgradnje industrijske zone na području Kukuljanova.

– Možda se taj razvoj događao nešto sporije i kasnije od očekivanog, ali je tada postojalo vizionarsko promišljanje, koje je stvorilo mogućnosti i za današnji projekt Škrljeva. Zajednice općina Rijeka, Opatije i Crikvenice su sredinom osamdesetih godina imale dovoljno mudrosti da planove razvoja objedine na širem području uz logičniji pristup nego danas kada svatko samostalno pokušava planirati razvoj na svom ograničenom području, rekao je Obersnel.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina kazao je kako sada očekuje puno hrabriji pristup u integraciji riječkog prometnog pravca s ciljem povećanja konkurentnosti riječke luke i rasta prometa.

– Industrijska zona Kukuljanovo nudi mogućnosti razvoja, a sve pretpostavke postoje i za razvoj zone u Miklavlju. Primorsko-goranska županija izbija na prvo mjesto po visini BDP-a u RH te ćemo i dalje s kolegama u Istri više donositi u državni proračun i tako pozitivno utjecati na rast BDP-a u RH, kazao je Komadina.