Posjetili smo riječku barokomoru: 'Ovdje se ne liječe samo ronioci, ali svi liječnici imaju tečaj ronjenja'

Barokomora ima deset mjesta, osam sjedećih i dva mjesta u predkomori / Snimio S. DRECHSLER

U riječkoj barokomori od svibnja do kolovoza ove godine bilo je samo 12 ronilaca, pa se barokomora sve više usmjerava na liječenje niza drugih stanja, poput ulceroznog kolitisa, opeklina i smrzotina, Chronove bolesti, rana izazvanih dijabetesom te drugih stanja

povezane vijesti

Novi rekordi i norme na otvorenom Kupu Hrvatske u bazenskom ronjenju na dah
Pod morem je ostao još jedan mladi život. Poruka je jasna – ronjenje je prekrasan, ali i opasan sport
Znate li što su samba i black out? Bolje je da ne, ali to ne znači da ne trebate znati kako ih izbjeći

RIJEKA – Podvodna i hiperbarična medicina posljednjih godina sve više dobiva na važnosti primjenom u liječenjima raznih problema. Ova specifična grana medicine nije samo usmjerena na liječenje određenih stanja izazvanih boravkom na velikim dubinama, što je uopćeno mišljenje, već je usmjerena i na liječenje niza drugih stanja, počevši od ulceroznog kolitisa, opeklina i smrzotina, Chronove bolesti, liječenja rana izazvanih dijabetesom te drugih stanja, uz upotrebu kisika pod povišenim tlakom.

Liječenje u barokomori prvi je lijek izbora kod dekompresijske bolesti u ronilaca, plinske embolije, trovanja ugljičnim monoksidom i plinske gangrene, no u velikom broju slučajeva ona je potporni lijek i osigurava da druge procedure liječenja daju bolje rezultate. U velikom broju slučajeva, liječenje u barokomori svojevrsna je zadnja šansa.

Multidisciplinarni tim

Riječka barokomora otvorena je 2016. godine, u sklopu Zavoda za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, zasad je jedina državna barokomora i slovi kao najsuvremniji i najopremljeniji centar u ovom dijelu Europe. Riječ je o komori marke Haux sa deset mjesta od kojih je osam sjedećih te dva mjesta u pretkomori. Sjedeća mjesta se mogu pretvoriti u dva ležeća za teže bolesnike. Komora između ostalog posjeduje respirator, defibrilator, perfuzijski sistem i sustav za monitoring vitalnih funkcija. Ima stručnu suradnju s vojno-zdravstvenim učilištem MORH-a. U suradnji s helikopterskom i pomorskom hitnom službom, ronilačke nesreće zbrinjavaju se u najkraćem mogućem vremenu. Od prošle godine pri Zavodu za podvodnu i hiperbaričnu medicinu djeluje Centar za istraživanja i edukaciju u podvodnoj hiperbaričnoj i pomorskoj medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci, koji vodi dr. Igor Barković.

Odrade se četiri termina tlačenja dnevno / Snimio S. DRECHSLER

Medicinski tim riječke barokomore je multidisciplinaran i čine ga anesteziolog, traumatolog, liječnik za rane, pulmolog, kirurg, kao osnovni konzilij, točnije četiri liječnika specijalista, tri specijalizanta, 12 medicinskih sestara i tehničara iz područja anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja, kirurgije, interne i hitne medicine. Kao i na ostalim, posebno izazovno u ovo vrijeme korona krize je raditi i liječnicima na Zavodu za podvodnu i hiperbaričnu medicinu.

Uobičajeni ritam

– Kao i ostali odjeli, u početku smo morali smanjiti obim rada, jer je riječ o liječenju u manjem zatvorenom prostoru gdje je nemoguće ostvariti propisanu distancu kada je pun kapacitet. Zbog toga smo neko vrijeme bili prisiljeni prepoloviti broj pacijenata, a kada je krenuo oporavak i rad počeo uobičajenim ritmom, krenuli smo s četiri komore na dan s po osam pacijenata, znači 32 pacijenta dnevno plus hitni slučajevi. Terapija svakog pacijenta u prosjeku traje trideset dana, pa kada oduzmemo dane vikenda, kada se liječe samo hitni slučajevi, možemo reći da 32 pacijenta riješimo u mjesec i pol dana. Terapije traju od sat i pol pa do pet sati, koliko su u barokomori ronioci, imamo četiri termina tlačenja dnevno, koje obavimo u radnom vremenu od 8 do 16 sati. Pridržavamo se svih propisanih epidemioloških mjera, naši pacijenti čekaonicu imaju vani, na otvorenom, kada ulaze u Zavod mjerimo im temperaturu, dezinficiraju ruke, presvlače se prije i poslije terapije. Svaki dan bilježimo njihovo zdravstveno stanje na način da ih pitamo jesu li bili u kontaktu sa zaraženima. Također, i medicinskom osoblju svakodnevno se mjeri temperatura. Uz sve to, srećom, nismo imali niti jedan slučaj zaraze, kaže pročelnik Zavoda za podvodnu i hiperbaričnu medicinu dr. Boris Reinić.

Čekanje do godinu dana

Liječnici sa Zavoda žale se na slabu protočnost sustava, što nije slučaj samo na ovom Zavodu, pa tako pacijenti na tretman u barokomori čekaju i do godinu dana.
– Ovdje je bitno naglasiti da hitni slučajevi ne čekaju, odmah idu na tretman, radi se tu o bolničkim pacijentima s traumama, raznim infekcijama, iznenadnoj nagluhosti, roniocima, odnosno dijagnozama kod kojih bilo koja druga terapija može uzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja. Dakle, imamo tri stupnja oboljenja – hitni, koji su odmah na redu, prioritetni koji čekaju nekoliko dana i kronični koji, nažalost, čekaju i do godinu dana. Nije to samo kod nas slučaj, kaže dr. Boris Franolić.

Dodaje kako barokomora ne radi vikendom, osim u hitnim slučajevima, odnosno za hitne pacijente, a takva vikend pauza uobičajena je u svijetu. Ne može se kisik posebno pod tlakom, udisati non-stop, pa tako pacijent koji je na svom redovitom mjesečnom tretmanu zbog svog stanja treba pauzu subotom i nedjeljom, kako bi se organizam oslobodio viška faktora koji mogu usporiti liječenje, ističe dr. Reinić.

Loša cirkulacija

Iako je uopćeno mišljenje kako tretman u barokomori najviše koriste ronioci, to nije uvijek slučaj, pa je tako u riječkoj barokomori od svibnja do kolovoza ove godine bilo samo dvanaest ronilaca.

Prema svakom pacijentu multidisciplinarni pristup liječenju – Mario Franolić i Boris Reinić / Snimio S. DRECHSLER

– Dolaze nam najviše pacijenti s ranama, dijabetičari posebno, ljudi s nekrozama kostiju, ljudi s otvorenim ranama, nagluhi kod iznenadne gluhoće, kao i ljudi s inznenadnim gubitkom vida u slučajevima kada se začepi krvna žila. Dolaze nam pacijenti s takozvanom pušačkom nogom, kao i oni s lošom cirkulacijom koja je kirurški nerješiva. S pacijenatima je u barokomori uvijek zdravstveni djelatnik. Inače, na Zavodu je četiri do pet liječnika stalnih, ali istovremeno s ostalih odjela povremeno dolaze i drugi liječnici, nekoliko puta mjesečno. Prema svakom pacijentu imamo multidisciplinarni pristup liječenju, zbog toga su u osnovnom konziliju i anesteziolog, kirurg, pulmolog, dok po potrebi koristimo i ostale kliničare. Svi liječnici koji rade u barokomori su ili ronioci, ili su završili tečaj ronjenja jer je to najbolji način da se edukacija i liječenje što bolje pruže pacijentu. Neki od naših liječnika su upravo nakon tečaja zavoljeli ronjenje i privatno se time rekreativno bave u svoje slobodno vrijeme, ističe liječnik dr. Mario Franolić.