Snimio Vedran KARUZA
»Kulturno ozračje u kojem se dogodilo Isusovo rođenje kao izazov za nas« naslov je poruke vjernicima nadbiskupa Ivana Devčića
RIJEKA »Kulturno ozračje u kojem se dogodilo Isusovo rođenje kao izazov za nas« – naslov je božićne poruke vjernicima mons. dr. Ivana Devčića, riječkog nadbiskupa. Domaćin konferencije na kojoj je poruka u Trsatskom svetištu predstavljena, fra Bernard Barbarić, trsatski gvardijan, izrazio je čestitku nadbiskupu Devčiću u povodu 19. obljetnice njegovog biskupskog ređenja te božićnu čestitku uputio svima, a poruku je predstavila dr. sc. Ksenija Rukavina Kovačević, predstojnica Katehetskog ureda i Ureda za katoličke škole Riječke nadbiskupije.
Izdvojila je da poruka o Božiću progovara iz perspektive društveno-kulturnih događanja vezanih uz Rijeku EPK 2020., te iz pastoralno-vjerničke perspektive. Isto tako, rekla je da je poruka aktualna i izazovna jer čitatelje potiče na dublje promišljanje i o kulturnom ozračju u kojem se dogodilo Isusovo rođenje, ili kako mons. Devčić piše »da se u susretu s njome (dakle, kulturom u kojoj se dogodio prvi Božić) zapitamo u kojoj i kakvoj kulturi mi danas živimo i božićujemo«. Rukavina Kovačević je protumačila četiri konteksta, kulturno ozračje u kojem se Isus rodio, koje u poruci navodi nadbiskup Devčić. Prvo je kulturno ozračje prihvaćanja, a to je kultura, izdvojila je citirajući poruku, koja rađa »bezbrojnim djelima milosrđa i solidarnosti prema najslabijima i najpotrebitijima u društvu«, kultura prihvaćanja najzornije prikazana u Isusovu životu.
Koncert »Božić je judi« održat će se 25. godinu za redom, naravno na Stjepanje, u katedrali sv. Vida u 20 sati, najavili su predstavnici HGU-a PGŽ-a Jadranka Čubrić, Aleksandar Valenčić i Duško Jeličić. U proteklih četvrt stoljeća na tom je koncertu nastupalo više od 2000 glazbenika, a ove godine će ih nastupiti 60-tak. »Božić je judi« će ove godine svoju reprizu imati u zagrebačkoj katedrali 29. prosinca i to u povodu 70. godine života i 30. obljetnice biskupstva kardinala Josipa Bozanića.
»Čitatelj se može s pravom zapitati: nakon 2000 godina od prvog Božića i uzimajući u obzir dosadašnje civilizacijske dosege, možemo li mi danas reći da smo kao pojedinci i društvo uistinu protagonisti ove i ovakve kulture? Ako nismo, možda smo protagonisti neke druge, oprečne ovoj prethodno navedenoj, a to je kultura odbacivanja«, analizirala je, apostrofirajući da kulturu odbacivanja nadbiskup povezuje s individualizmom i željom za lagodnošću i komocijom.
»Kultura odbacivanja ide ruku pod ruku s kulturom eliminacije… Nadbiskup Devčić opisuje Isusovo rano djetinjstvo i njegovu obitelj u kulturnom kontekstu straha za život, bježanja, tajnog migriranja, skrivanja, životne muke. Riječ je o kulturi koja ne trpi drugoga i drugačijega, ne trpi različitost, otvorenost prema drugomu i za drugoga. U takvoj će kulturi Isus u konačnici i završiti svoj zemaljski život, kada će stanovnici Jeruzalema tražiti od Pilata da ga razapne… To je kultura eliminacije… te nadbiskup potiče na dublje promišljanje vlastitog života i na hrabrost revizije u vlastitom životu bez koje nema istinske obnove, a time niti boljitka pojedinca i društva, izdvojila je Rukavina Kovačević zaključujući s četvrtim kulturnim ozračjem: kulturom štovanja koja se temelji na dubokoj vjeri, čvrstoj nadi i djelima ljubavi. O tome je izdvojila citat iz poruke: »I danas imamo kulturu prihvaćanja i kulturu odbacivanja, kao i kulturu eliminiranja. (…) Ne možemo biti autentični slavitelji Božića, ako ne odbacimo kulturu neprihvaćanja i eliminacije, odnosno ako ne postanemo promicatelji kulture prihvaćanja i poklonstva«.
