Novi list, travanj 1986.
Strahovalo se da bi novo poskupljenje moglo pokrenuti lančanu reakciju – od industrije do svakodnevne potrošnje
povezane vijesti
Najavljeno i sada potvrđeno poskupljenje električne energije ponovo je otvorilo pitanje rasta troškova života i mogućeg ubrzavanja inflacije. Prema dostupnim informacijama, osnovni doprinos za izgradnju elektroenergetskih objekata povećan je sa 7 na 15 posto, dok se očekuje i dodatno povećanje cijena struje od oko 17 posto.
Iako su ranije najave sugerirale moguće olakšanje, osobito kroz sezonske korekcije cijena, stvarnost je drukčija – umjesto pojeftinjenja, građane očekuju veći računi. Time se, upozoravaju stručnjaci, dodatno opterećuje već osjetljiv kućni budžet, ali i cijelo gospodarstvo.
Električna energija, kao jedan od temeljnih troškova proizvodnje, ima izravan utjecaj na formiranje cijena drugih proizvoda i usluga. Upravo zbog toga mnogi strahuju da bi novo poskupljenje moglo pokrenuti lančanu reakciju – od industrije do svakodnevne potrošnje.
Na ovu temu reagirao je i čitatelj Novog lista, upozoravajući na širi kontekst i dugoročne posljedice.
Kako ističe, energetika je jedna od ključnih grana koja ima moć oblikovati ukupne ekonomske tokove. “Svako poskupljenje struje, nafte i ugljena najdirektnije pokreće lanac poskupljenja svih ostalih proizvoda”, navodi, dodajući kako rast cijena električne energije često ide brže od same inflacije.
Posebno upozorava na paradoks: iako bi stabilizacija cijena energenata mogla pomoći u smanjenju inflacije, njihovo kontinuirano poskupljenje ima suprotan učinak. “Ako cijene struje rastu brže od inflacije, onda je jasno da će inflacija nastaviti rasti”, zaključuje.
Novi list, travanj 1986.
