Većina ovrha je zbog neplaćenih kredita, među kojima je najviše gotovinskih, zbog čega neplatiše prisilno ostaju bez dijela plaće i za život im ostaje zakonski minimum sredstava
RIJEKA Od početka godine Financijsku agenciju zapljusnulo je oko 250 tisuća novih ovrha, pa se građanima svakodnevno plijene njihova primanja i blokiraju računi, pri čemu, ukoliko »stradaju« zakonom zaštićeni prihodi, poput dječjeg doplatka ili naknade za nezaposlene, građani mogu tek naknadno intervenirani i tražiti zaštićeni račun. Budući da riječko područje u financijskim tokovima obično sudjeluje s oko deset posto iznosa koji se odnose na razinu cijele Hrvatske, može se pretpostaviti da se na Riječane odnosi oko 20 tisuća zaprimljenih ovrha što bi pak bilo na razini od oko deset posto građana naše županije.
Pljenidba sredstava
Ako se pak govori o ukupnim iznosima, udio »bankarskih ovrha« je i veći jer se kod kredita obično u prosjeku radi i o većim iznosima koji se potražuju, u odnosu na primjerice sitnije dugove temeljem komunalnih naknada, parkinga, telefona i slično. Inače, građani su najbolji platiše kredita, u odnosu na primjerice tvrtke, pa je tako, prema podacima Hrvatske narodne banke, u ukupnim kreditima građanima nenaplativo tek oko osam posto kredita, dok je kod poduzeća taj udio znatno veći i iznosi gotovo 18 posto. Najproblematičniji su, što se tiče plaćanja, gotovinski krediti pa je za pretpostaviti da se upravo po osnovi takvih bankovnih potraživanja najčešće i aktiviraju instrumenti osiguranja plaćanja među kojima su i zadužnice temeljem kojih se onda plijene sredstva po postojećim računima.
Najbolja je naplata stambenih kredita jer je krov nad glavom primarna potreba pa ljudi itekako paze da ako ikako mogu pokriju svoje dugove. No, kako su recesija, opća neimaština i nezaposlenost dodatno pogoršale socijalnu sliku Hrvatske, sve je više i neplaćenih obveza koje ljudi jednostavno nemaju otkuda podmiriti.
Zaštićeni računi
I na internetskim stranicama Fine, u sklopu izuzeća od ovrhe, stoji da je »od ovrhe izuzet iznos od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj, a ako je plaća manja od prosječne, izuzima se iznos od dvije trećine iznosa plaće.«
No, Fina je tu ponekad nemoćna jer ako se primjerice nekoj stranci već u tvrtki dio prihoda skida putem obustave na plaću, to ne mora biti poznato u trenutku aktiviranje ovrhe pa ima slučajeva da se zaplijeni i više od zakonskog maksimuma. Stranke se tada žale, naknadno interveniraju, otvaraju im se zaštićeni računi i proces se ponavlja. Dio ovrha je pak i nemoguće naplatiti jer su računi već blokirani drugim potraživanjima, a dok se svi ne naplate, stranka u pravilu ne može raspolagati svojim tekućim računom i sredstvima koja pristižu, osim ako nije riječ o zaštićenom računu.
