Prema riječima Antunovića za normalno funkcioniranje svih sedam skloništa u Hrvatskoj godišnje bi bilo potrebno sedam do osam milijuna kuna. Za isto tako neophodne psihosocijalne tretmane počinitelja nasilja – što se u Hrvatskoj kontinuirano provodi samo u riječkom Uzoru zahvaljujući financiranju Grada Rijeke – godišnje bi trebalo izdvojiti, za 1.500 tretmana na 40 mjesta kako je to predvidio zakon, oko 5 milijuna kuna. »Radimo svoj posao, a kako ćemo ga isfinancirati ne znamo. Čini se da je odgovornost na Vladi«, rekao je Antunović.

    Kampanja građane poziva da svojim razumijevanjem i potpisom pisma podrške autonomnim ženskim skloništima kažu »Da za zakon o skloništima«. Pisma su adresirana na Vladu RH i u njima se traži da Vlada Saboru hitno predloži usvajanje Zakona o financiranju autonomnih ženskih skloništa i savjetovališta koje vode udruge civilnog društva. O tome su jučer izvijestili voditeljica riječkog Skloništa i potpredsjednica Uzora Paula Bogović i predsjednik te udruge Danijel Antunović. Prema njihovim riječima sva su skloništa izuzev istarskog u financijskim problemima i u brizi da li će moći i dalje obavljati svoju društveno važnu djelatnost.

Način financiranja skloništa postoji, ali ga se mnogi ne pridržavaju, pa se reguliranje toga pitanja treba riješiti zakonom na način da financiranje bude zakonska obveza iz tri izvora, po jednu trećinu – od strane Ministarstva obitelji te gradova i županija – ili ako se drugačije dogovori, onda u drugim dogovorenim omjerima. Prema riječima Antunovića kampanja će u sedam gradova u Hrvatskoj u kojima skloništa djeluju trajati dva mjeseca, do Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, a pisma podrške građana svaki dan će se slati Vladi. 

    – Nema dovoljno razvijene svijesti da se rad skloništa može financirati i bez posebnog zakona i zato smatramo da je vrijeme da se to pitanje doista uredi zakonom. Riječ je o solidnom zakonu koji je već prošao neku proceduru, no treba ga donijeti. Za riječko sklonište jednu trećinu, 240 tisuća kuna godišnje, izdvaja Grad Rijeka, drugu 219 tisuća Ministarstvo obitelji, a svoju obvezu ne ispunjava jedino PGŽ koja je ove godine za sve programe Uzora zajedno izdvojila 25 tisuća kuna. U drugim skloništima, izuzev istarskom, situacija je još gora, rekao je Antunović.

Godišnji proračun riječkog skloništa, za koje je jedno istraživanje pokazalo da radi vrlo kvalitetno, iznosi 673 tisuće kuna i njime su »pokriveni« svi njegovi troškovi i potrebe, a da bi preživjelo ovu godinu sada mu nedostaje novac koji PGŽ nije odobrila – 30 posto proračuna. Inače, od otvaranja skloništa 2007. godine ono je, kako je rekla Bogović, imalo 140 korisnika i zapravo je stalno popunjeno.