Ni jedan razvojni projekt u zdravstvu iz PGŽ-a, – Lječilište Veli Lošinj, Thalassotherapija Crikvenica, Psihijatrijska bolnica Lopača – nije dobio potporu Ministarstva zdravlja
RIJEKA Prijedlog Mreže javne zdravstvene službe u Primorsko-goranskoj županiji došao je na klupe županijskih vijećnika nakon što je zdravstvenu mrežu Ministarstvo zdravlja već prihvatilo i objavilo u Narodnim novinama.
Pritom, kad je o Primorsko-goranskoj županiji riječ, ministar zdravlja Rajko Ostojić nije prihvatio niti jednu iskazanu potrebu za povećanjem zdravstvene mreže u PGŽ koje mu je u svojim primjedbama i prijedlozima dostavilo sedam zdravstvenih ustanova s područja županije te više ugovornih ustanova koje provode terapiju u kući.
Na ovaj najnoviji problem sa zdravstvenom mrežom u PGŽ, za koji ni nova vlada očito nema sluha, upozorili su na jučerašnjoj konferenciji za novinare riječki PGS-ovci, dr. Ines Strenja-Linić i dr. Nikola Ivaniš.
Najvećim propustom u slučaju zdravstvene mreže, točnije mreže bolničkih ustanova, PGS-ovci smatraju izostavljanje Ustanove za palijativnu zdravstvenu skrb Marija Krucifiksa Kozulić.
– Treba napomenuti da su Riječka nadbiskupija, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka 1. srpnja prošle godine sklopili sporazum o međusobnoj suradnji koji definira međusobna prava i obveze glede osiguranja uvjeta za obavljanje djelatnosti palijativne skrbi. Riječka nadbiskupija je rekonstruirala i uredila prostor, a Županija i Grad osigurali su sredstva za nabavu potrebne medicinske opreme. Temeljem zakona o zdravstvenoj zaštiti i zakona o ustanovama Caritas Riječke nadbiskupije donio je odluku o osnivanju ustanove za palijativnu skrb koja je s kapacitetom od 14 kreveta i upisana u sudski registar.
Prijedlog je išao prema ministarstvu, međutim nije usvojen – podsjetila je Strenja-Linić upitavši se u čijoj je ingrenciji provođenje zdravstvene politike: Ministarstva financija ili Ministarstva zdravlja i regionalne samouprave. Upozorila je i na činjenicu da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji sustav palijativne skrbi, a broj umrlih u kućama se smanjuje pa je tako u 2010. godini izvan vlastitog doma umrlo 1.355 osoba.
Nikola Ivaniš ovaj potez resornog ministarstva prema riječkom hospiciju ocijenio je – nekorektnim.
– Neugodno je iznenađenje kad jedna lokalna sredina stvori sve potrebne uvjete za palijativnu skrb koja ne postoji i nedostaje, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje to ne prepoznaje i neželi financirati. To je vrlo nekorektan stav ministarstva – poručio je Ivaniš, dodavši da niti jedan razvojni projekt u zdravstvu iz PGŽ nije dobio potporu Ministarstva zdravlja.
Ilustrirao je to Lječilištem Veli Lošinj u kojem se tražilo povećanje za 18 postelja te Thalassotherapijom u Crikvenici gdje se tražilo povećanje za sveukupno tri medicinska tima različitih specijalnosti. Loše je prošla i jedina gradska bolnica u Hrvatskoj – Psihijatrijska bolnica Lopača – gdje je zatraženo povećanje za 70 postelja različitog tipa skrbi, no Lopača nije dobila ništa od toga.
– Građanima je obećana decentralizacija sustava, međutim, na djelu je puzajuća centralizacija kako bi se lokalni faktori isključili iz upravljanja malenim dijelom državnog proračuna, naglašava Ivaniš.
