U situaciji obustave zasad čini se velikog dijela programa Rijeke Europske prijestolnice kulture, pitali smo riječku udrugu, Poslovni klub PartneRi, koji je dio svojih aktivnosti vezao na financiranje programa EPK-a, što će i kako dalje.

PartneRi su udruga čije su članice mahom riječke firme okupljene na filantropskoj bazi, a o tome idu li njihovi projekti dalje, bez obzira na situaciju s EPK-om, te kako sve skupa utječe na aktivnosti Udruge, govori predsjednik udruge Boris Popović, inače direktor i suvlasnik riječke tvrtke Alarm automatika.

Popović kaže da je njihov prvi projekt, čije je sufinanciranje Skupština Poslovnog Kluba odobrila, bio brod »Uragan« na Molo Longu, koji se pretvara u instalaciju Balthazarov grad, to jest zonu međugeneracijske interakcije – prostor za igru, druženje i odmor.

Nadolazeća ekonomska katastrofa

– Projekt je predložen od strane Rijeke 2020, i mi smo financirali izradu idejnog i izvedbenog projekta, a sada smo spremni financirati i dio izvedbe kako bi projekt bio završen u predviđenom roku do kraja ovog kvartala, taman kad se građanima dozvoli više interakcije.

Ukupno ćemo u »Uragan« uložiti 100.000 kuna, što je gornja granica sufinanciranja nekog projekta koju odobravamo za sada. Uz instalaciju Balthazarov grad, projekta Rijeke 2020, sufinancirano je deset nezavisnih projekata u dvije tranše, svaka je bila oko 100.000 kuna.

Po našem statutu dozvoljeno je sufinanciranje do maksimalno 50 posto vrijednosti projekta. Sve projekte prati, od odabira do zaključenja, naš Programski savjet na čelu s dr. Jakovom Karmelićem, a novce isplaćujemo po fazama gotovosti pojedinog projekta. Neki projekti su završeni i zatvoreni, neki su u višoj ili nižoj fazi gotovosti, neki usporeni zbog korone, ali za sve su sredstva osigurana i čekaju isplatu po zadovoljenju dogovorenih uvjeta.

Uragan – Balthazarov grad

Naše aktivnosti nastavljamo s novim pozivom za financiranje projekata, koji će uskoro biti objavljen na našim stranicama i za koji smo osigurali novih 100.000 kuna. Nadamo se zgotoviti ga u ovom kvartalu kako bi u 2020. imali barem još jedan natječaj, a ako se članstvo poveća. Poslovni klub pokrenulo je tridesetak osnivača, sad nas je stotinjak, a plan nam je do kraja godine doći na 400 članova i prihoda od članarina od milijun kuna. Poziv koji će uskoro izaći imat će neka usmjerenja, a glavno je na mlade umjetnike, a posebno mlade žene, jer smo procijenili da će oni ovom krizom biti najviše ugroženi.

Naime, najnovija analiza McKinseyevih konzultanata koji savjetuju 25 EU vlada upozorava na nadolazeću ekonomsku katastrofu. Bez posla bi mogao ostati svaki četvrti građanin EU-a. Posebno su ugrožena radna mjesta u umjetničkim djelatnostima i zabavnoj industriji, njih do 50 posto. Opet će najveći udar snositi najmlađi čijih je 41 posto radnih mjesta ugroženo što bi dovelo do reprize 2008., kada je nezaposlenost mladih dosegla 40 posto, a u mediteranskom dijelu EU-a i 50 posto. Najmanje će biti ugrožena mjesta u ICT industriji, njih 8 posto, pa ćemo zato u natječaju kao jedan od kriterija staviti i primjenu ICT tehnologija u umjetničkom izražavanju kako bi usmjerili mlade umjetnike prema polju gdje ima kruha, tumači Popović.

Informacije u travnju

S obzirom da je EPK ostao bez značajne financijske podrške države i osnivača, vezano za krizu uslijed pandemije, Popovića pitamo je li na stolu (bila) opcija da PartneRi, kao udruga koja na neki način predstavlja i gospodarski sektor Grada i Županije, snažnije »podmetne leđa« i pruži u ovoj situaciji značajniju financijsku podršku projektu.

Kakav je stav riječke privrede; može li privatni sektor, riječke tvrtke, sada pomoći EPK-u? Jesu li ih iz Rijeke 2020 tražili pomoć, financijsku, konzultantsku, bilo kakvu, pitamo.

– Prve informacije dobili smo 16. travnja, jedan dan prije službenog očitovanja, a nakon toga smo se ponudili da pomognemo i da nas instruiraju kakvu pomoć trebaju. Dogovorili smo da to bude brod »Uragan« u okvirima naših mogućnosti. Iskreno želimo završiti sve započete projekte, pridonijeti gradu, sredini u kojoj živimo i radimo, ispuniti dana obećanja. Naš je uvjet što se broda »Uragan« tiče da projekt bude završen do kraja ovog kvartala, da dobijemo precizan terminski plan i detaljan troškovnik. Na osnovi toga ćemo sazvati virtualnu Skupštinu koja će vjerujem to odobriti.

I dalje smatramo da je EPK generacijski projekt za Rijeku koji nas može okupiti i povezati i na kojem možemo surađivati, rasti i razvijati se. Ne mirimo se sa smjerom u kojem se projekt razvija.

Mislili smo da će promjene ići lakše i brže, ali sve se u prirodi opire promjenama. Nama je inače teško prikupiti članove jer ‘poslovnjaci’ misle da Grad troši ionako previše novaca na sve osim na poduzetništvo i ekonomski razvoj grada, a posebno kad čuju da je za EPK i kulturu u budžetu grada osigurano nekoliko stotina milijuna kuna da daju još ekstra za nešto što misle da se može bolje i za manje novca.

A kad znamo da plaćamo najveći prirez od svih velikih gradova u RH koji je i najveći zakonski dopušten, a imamo i najskuplje komunalije, a najlošiju poslovnu infrastrukturu u koju se tek u zadnje vrijeme počelo malo više ulagati, onda to postaje još teže. Na panelu o budućnosti EPK-a moglo se čuti i da će Grad imati rupu od 100 milijuna kuna u budžetu od preko milijarde kuna. Slično je i za projekt EPK za koji će faliti 30 milijuna kuna u budžetu od nekoliko stotina milijuna, a čini mi se da je slično i za Rijeka 2020 jer gradonačelnik spominje nekih milijun kuna mjesečno koliko iznose plaće 59 ljudi koji su izgubili radno mjesto.

Procjenjujem da je to u sva tri slučaja oko 10 posto planiranih prihoda, što je na razini prosjeka pada hrvatske ekonomije odnosno hrvatskog tržišta. Ako će ekonomija biti pogođena s 10 posto, možete računati da će tvrtke biti u zavisnosti od industrije pogođene puno jače. Najviše će biti pogođene mikro, male i srednje tvrtke koje čine 99 posto svih tvrtki. Taj pad će biti i do 50 posto prihoda u prosjeku te zato postoji bojazan za gubitak 50 posto radnih mjesta u tim tvrtkama, što je oko 200.000 ljudi. I to je prva briga svih vlasnika tvrtki kako osigurati prihode i kako spasiti radna mjesta, jer ljudi su tvrtka, a tvrtka je društvo jer brine o svojim ljudima, kaže Popović.

Krizni menadžment

Vezano na to, budući da je riječ o udruzi poslovnih ljudi, menadžera, zamolili smo Popovića da u ime Poslovnog kluba da viđenje nošenja EPK-a s krizom koja je zadesila sve tvrtke, subjekte, cijelo društvo… Krizni menadžment je tu dosta bitan, uz naravno, sposobnost prilagodbe, da se iskoristi i (pre)usmjeri kreativni potencijal ljudi. Međutim, u Rijeka 2020 velik broj ljudi je – otpušten. Jasno je da je situacija s EPK-om specifična jer je riječ o kulturnom sektoru, odnosno unaprijed osmišljenom programu koji odjednom ostaje bez financijske potpore, međutim, svi sada inoviramo, čini se, svoju poslovnu kulturu…?

– Vrlo je teško i nezahvalno komentirati, jer da bi to mogao moraš stati u nečije cipele. No, generalno gledajući, i Grad i kultura su u boljoj poziciji od realnog sektora jer će u prosjeku realni sektor biti tri puta jače pogođen, a siguran sam da neće otpustiti više od 30 posto ljudi, vjerujem ni 20 posto, jer će podijeliti sudbinu sa svojim ljudima. Rekao bih da je otpuštanje zadnja mjera koju će odgovoran vlasnik kapitala poduzeti, poručuje Popović.

Inače, dodaje, u krizi se najbolje vidi koliko je kultura neke firme jaka, i ona je prva i najjača brana promjenama koje ne možemo predvidjeti i na koje nemamo utjecaja, a dolaze izvana.

– Tri su osnovne sastavnice kulture svakog društva (tvrtke). Prva i najjača su stavovi i stilovi ključnih ljudi, a u ovom slučaju moram reći da se ne slažem s njima, druga su organizacijska klima koju ne poznajem dovoljno, ali mi se nije činila loša, a treća su organizacijske vrijednosti koje bi trebale biti u skladu s proklamiranim vrijednostima EPK-a, a to su otvorenost, različitost, tolerantnost.

Mi nismo zadovoljni s tom kulturom koja vlada u Gradu, to jest s filozofijom koju Grad već 30 godina razvija na principu »baš me briga što drugi misle, ja znam svoje i radim po svom«. Iako Grad Rijeka, niti je nastao, niti je rastao samo za svoje stanovništvo, već za i od srednjoeuropskog okruženja. Jako smo se veselili toj promjeni u vrijednostima – otvorenost, različitost, tolerantnost, i one su nas privukle ovom projektu.

Sve ovo pokazuje da smo još daleko od pravih promjena koje su nam potrebne jer gubimo atraktivnost i tonemo u prosječnost, a mladi nam sve brže odlaze na što upozoravamo već više od pet godina, zaključuje Popović.

Kriteriji za sve isti

Direktorica Rijeke 2020 Emina Višnić je govoreći o otkazima radnicima spomenula opciju njihovog mogućeg angažiranja u privatnom sektoru.

– Mi funkcioniramo na tržištu: roba, usluga, kapitala, ali i rada. Ako kupujemo robu ili uslugu iznad njene vrijednosti ili ako se zadužujemo po kamatnoj stopi koja nije konkurentna, nećemo biti konkurentni i propast ćemo. Tako je i sa zapošljavanjem: moramo zaposliti ljude s najboljim odnosom vrijednosti i cijene. Kriteriji za sve koji se jave na naše natječaje su isti, poručuje Popović.

Podržavamo vrijednosti EPK-a, ali ne i smjer u kojem se vodi

Vaše udruge nema među potpisnicima tzv. otvorenog pisma projektu EPK?

– Nitko nas ništa nije ni pitao i očigledno smo strano tijelo, dobri u smislu PR-a i izvora financiranja. Na panelu su se često spominjali liberali i neoliberali kao neko strano tijelo i pozivalo na solidarnost koje kod takvih, kao, nema. Pozivam sve takve da pročitaju knjigu Velimira Šonje i Darka Polšeka »Prešućeni trijumf liberalizma« s podnaslovom ‘Praktična važnost slobode 1989. – 2019.’ i da nam se slobodno priključe i na taj način pokažu solidarnost.

Poslovni klub PartneRi podržava projekt EPK i njegove vrijednosti, kao i glavne teme (rad, voda, migracije), a ne podržava smjer u kojem se projekt vodi, posebno zbog nedostatka hrabrosti (ambicije), vizije, inovativnosti, solidarnosti, poniznosti… No, to se da brzo ispraviti, samo je potrebna individualna odgovornost u provedbi. Kombinacijom off-line izvedbe, plus online komunikacijom i above the line (mediji – novine, radio, tv) može se djelomično kompenzirati ograničen broj gledatelja. To je možda naša nova realnost za duže vrijeme, ističe Popović.