RIJEKA  Na Ekonomskom fakultetu održano je predavanje, a nakon toga i panel-rasprava na temu “Uloga AI u fact-checkingu”. Tema koja sve više ulazi u svakodnevne živote, odvija se u okviru europskog projekta EkonInfoChecker, usmjerenog na suzbijanje lažnih informacija u gospodarstvu i jačanje medijske pismenosti. Nakon predstavlja teme voditeljice projekta, izv. prof. dr. sc. Vesna Buterin, prodekanice za suradnju s gospodarstvom i poslovanje, uslijedilo je predavanje “Analiza uporabe AI za detekciju lažnih vijesti” koje je održao prof. dr. sc. Dragan Čišić. On je ukratko opisao povijest umjetne inteligencije i istraživanje koje je proveo, a u sklopu tog projekta kreirana je i internetska stranica EkonInfoChecker na kojoj su objedinjene edukativne i analitičke aktivnosti vezane uz projekt.

Foto Nikola BLAGOJEVIĆ

Panel-rasprava kao dio projektne aktivnosti “Popularizacija spoznaja i aktivnosti fact-checking organizacija”, fokusirala se na ulogu umjetne inteligencije u prepoznavanju, provjeri i suzbijanju dezinformacija. O ulozi AI-ja u fact-checkingu govorili su Nina Goleš iz Erste banke, doc. dr. sc. Aneli Dragojević Mijatović i prof. dr. sc. Dragan Čišić. Moderator doc. dr. sc. Ivan Gržeta paneliste je upitao kako umjetna inteligencija mijenja načine provjere činjenica u digitalnom dobu. Rasprava je obuhvatila prednosti i izazove koje AI donosi u borbi protiv dezinformacija, uključujući mogućnosti automatskog prepoznavanja lažnih vijesti, analize izvora i provjere autentičnosti sadržaja na društvenim mrežama. Naglašena je važnost transparentnosti u korištenju AI alata, kao i da AI može uvelike ubrzati procese provjere činjenica. Na raspravi je rečeno da je nužno razumjeti ograničenja, poput sklonosti pristranosti ili pogrešnoj interpretaciji. Raspravljalo se o etičkim pitanjima, poput odgovornosti za netočne rezultate koje AI može generirati, te kako osigurati ljudski nadzor u svim fazama procesa, ali i o rizicima deepfake tehnologije. Bilo je riječi o važnosti edukacije šire javnosti o prepoznavanju dezinformacija, te o tome kao AI ne može u potpunosti zamijeniti ljudski potencijal, ali može postati moćan alat u rukama odgovornih i obrazovanih pojedinaca.

– Umjetna inteligencija je poput bušilice, samo alat, ne možemo se “zaljubiti” u bušilicu i misliti da će ona umjesto nas obaviti neki posao, zaključio je Čišić.

Foto Nikola BLAGOJEVIĆ