Prvi rebalans županijskog proračuna povećat će županijske rashode s 1,353 milijardi kuna na 1,496 milijarde kuna. Rebalans koji će se naći pred vijećnicima Županijske skupštine na sljedećoj sjednici zakazanoj za 29. srpnja bilježi najveći rast na rashodovnoj strani kad je riječ o zdravstvu i školstvu.

Uravnoteženje

– Porast rashoda je rezultat porasta rashoda naših proračunskih korisnika koji su svoje rashode povećali za 108,4 milijuna kuna ili 9,2 posto. Županijski dio porastao je za 34,8 milijuna kuna ili 9,1 posto.

Veliki rast od 108 milijuna kuna je rezultat rasta rashoda u dva sektora, sektoru školstva i sektoru zdravstva. Rashodi naših škola rasli su za 27,3 milijuna kuna po pitanju materijalnih rashoda i rashoda za zaposlene, dok su u zdravstvu rashodi porasli za 83,9 milijuna kuna, a najveći rast bilježi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije 48,4 milijuna kuna i to su prije svega troškovi pandemije.

Sljedeći je Dom zdravlja čiji su rashodi porasli za 35,6 milijuna kuna i tu su prije svega rashodi za kapitalne investicije 29,3 milijuna kuna koji će se pokriti iz prodaje zgrade Doma zdravlja u Opatiji.

Prodaja je realizirana u međuvremenu, sredstva su plaćena. Pretpostavljamo da se ta investicvija neće dogoditi ove godine, ali se zbog uravnoteženosti proračuna sredstva moraju planirati u proračunu, objasnio je pročelnik županijskog Upravnog odjela za financije Krešimir Parat na press kolegiju Primorsko-goranske županije.

Kad je riječ o rashodima Županije, oni su, prema njegovim riječima, prvenstveno financirani prijenosom viška iz prethodnih godina, i to 33 milijuna kuna dok je ostatak financiran porastom tekućih prihoda.

Prihodi Županije nisu značajno rasli, najvažniji prihod Županije, porez na dohodak porastao je za 2,3 milijuna kuna odnosno 1,4 posto.

Pomoć poduzetnicima

S druge strane, zdravstvene ustanove na kraju 2020. godine zabilježile su gubitak od 11,5 milijuna kuna te je Županija osigurala 15,7 milijuna kuna da pomogne u saniranju gubitaka zdravstvenih ustanova.

– Ove godine pomagali smo poduzetnike s 2,2 milijuna kuna, što se pokazalo nedovoljnim pa se osiguralo dodatnih 4,4 milijuna kuna. Tu se radi o direktnoj pomoći temeljem natječaja. Dodatno je osigurano 1,1 milijuna kuna Zajednici sportova PGŽ-a, milijun Gradu Rijeci za uređenje igrališta »Robert Komen« te 1,4 milijuna Gorskom kotaru za razvoj mreže sanjkališta, rekao je Parat.

Projekti agencije REA Kvarner

Zamjenik župana Vojko Braut dotaknuo se EU projekata koje provodi županijska agencija REA Kvarner. Tako se u sklopu projekta »Unije – samoodrživi otok« planira izgradnja podne sunčane elektrane snage 1 MW.

HEP je potvrdio interes za ulaganje, ishodovana je lokacijska dozvola te se čeka energetsko odobrenje Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša.

– Na ovaj projekt se nadovezuje projekt INSULAE koji se također provodi na Unijama, a radi se o baterijskom postrojenju za pohranu energije proizvedene u sunčanoj elektrani. Treći je projekt ISLANDER čiji je cilj ubrzanje dekarbonizacije odobrenih otočnih energetskih sustava.

Projekt se odvija u dvije faze, a prva faza je realizacija pilot aktivnosti na njemačkom otoku Borkum gdje će se prvi put uvesti tehnologija, a nakon toga mi preuzimamo na način da se rade dva replikacijska plana, jedan za Cres, a drugi za ostale kvarnerske otoke.

Od jedanaest partnera iz sedam europskih zemalja, REA Kvarner je jedini partner iz Hrvatske, kazao je Braut.