Na Kolegiju gradonačelnika pročelnica Odjela gradske uprave za financije Jasna Liker izložila je projekciju za sljedeće tri godine, pa tako se planira da bi gradska blagajna u 2014. godini raspolagala sa 744,5 milijuna kuna, a u 2015. godini 731,8 milijuna kuna. Liker je pojasnila da je smanjenje rezultat procjene manjih prihoda od prodaje nefinancijske imovine, kao i manjih primitaka od financijske imovine i zaduživanja, te je stoga projekcija proračuna za 2014. godinu niža za 10,8 posto u odnosu na proračun za 2013. godinu, dok je projekcija za 2015. godinu niža za 1,7 posto u odnosu na projekciju za 2014. godinu.

Četvrtina u razvoj

– U 2013. godini prihodi poslovanja planiraju se u iznosu od 712,4 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 1,9 posto u odnosu na 2012. godinu.

U strukturi prihoda poslovanja najveći udio čine porezni prihodi, 52,2 posto, zatim prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima – 19,5 posto, prihodi od imovine 18,6 posto, dok se preostalih 9,7 posto odnosi na prihode od pomoći, donacija, kazni i ostalih prihoda. I dalje se nastavlja pozitivan trend rasta prihoda od poreza na dohodak, a prema projekcijama Ministarstva financija očekujemo veći prihod od poreza na promet nekretninama. U sljedećih nekoliko mjeseci vidjet ćemo što će biti s komunalnom naknadom i hoće li je zamijeniti porez na nekretnine. U slučaju uvođenja poreza na nekretnine očekujemo povećanje prihoda, ali otom-potom, raščlanio je prijedlog proračuna za sljedeću godinu Obersnel.

Riječki gradonačelnik naglasio je da proračun zadržava razvojnu komponentu, jer je 25 posto rashoda osigurano za projekte koji omogućavaju nastavak razvojnog ciklusa.

– Rashodi poslovanja se smanjuju za 0,3 posto, a to znači da nisu planirana sredstva za isplatu regresa i božićnice. O povećanju vrijednosti boda plaće nismo ni razmišljali. Subvencije smo povećali za osam posto, za naknade građanima i kućanstvima osigurano je 37,5 milijuna kuna i riječ je o smanjenju za oko pet posto. To ne znači restrikcije kada je riječ o socijalnom programu, već smo planirali da će nam za njega trebati nešto manje sredstava. Ako se pokaže da smo se prevarili, ispravit ćemo to rebalansom, rekao je Obersnel.

Stanogradnja, Marišćina…

Od projekata za koje je osiguran javni novac gradonačelnik je izdvojio stanogradnju za koju će se izdvojiti 25 milijuna kuna, nastavak gradnje ceste prema Marišćini (20-ak milijuna kuna), intenziviranje izgradnje radne zone Bodulovo (osam milijuna kuna), uređenje Principija, odnosno arheološkog parka u Starom gradu (5,2 milijuna kuna), za nastavak sanacije Viševca osigurano je 17 milijuna kuna…