DRUŠTVO POTROŠAČICA

Otpad nije problem, već vrijedan resurs

Sanja Gašpert

ŽCGO Marišćina pokazuje identične nedostatke kao RCGO Babina gora. Izrađen je na vodozaštitnoj zoni, nije izrađena revizija studije utjecaja na okoliš, kaže Ana Smoljak, predsjednica Društva Potrošačica



VIŠKOVO – Društvo za zaštitu potrošačica i potrošača Hrvatske (Društvo Potrošačica) partner je na projektu »Za Babine gore zdravlje«, kojemu je cilj senzibilizacija javnosti o propustima u pripremi dokumentacija za RCGO Babina gora. Stoga su planirane tri tematske emisije koje će se emitirati na lokalnoj televizijskoj kući, a u kojima će gostovati eksperti – dr. Lidija Runko Luttenberger, Vesna Grgić predsjednica braniteljske udruge VIDRA – Veterani i društvena akcija i voditeljica Zeleni odred – forum i Mirna Međimorec iz Kriznog eko stožera Marišćina.


U sklopu projekta »Za Babine gore zdravlje« planiran je obilazak Centra za gospodarenjem otpadom Marišćina kako bi se projektni tim Društva Potrošačica bolje upoznao s funkcioniranjem i radom Centra za gospodarenjem otpadom te pratećim problemima koji dolaze uz centre za gospodarenje otpadom.


Nedostaci Marišćine


– S obzirom na epidemiološke mjere nismo mogli obići CGO Marišćina, s problematikom nas je upoznala Mirna Međimorec iz Udruge Krizni eko stožer Marišćina, ali i iz onog što smo vidjeli, zaključili smo da se otpad gomila na hrpu, da nema sortiranja kako bi se onaj otpad koji se može reciklirati iskoristio kao sirovina. Naime, prosječno kućanstvo proizvodi samo 13 posto mješovitog komunalnog otpada koji se ne može iskoristiti kao sirovina, a čak 39 posto kuhinjskog otpada i 25 posto starog papira.




Dakle, samo 13 posto otpada trebalo bi završiti na odlagalištu, kaže Ana Smoljak, predsjednica Društva Potrošačica. Smoljak dodaje kako Županijski centar gospodarenja otpadom Marišćina pokazuje identične nedostatke kao RCGO Babina gora. CGO Marišćina izrađen je na vodozaštitnoj zoni, nije izrađena revizija studije utjecaja na okoliš te je stoga nepoznato koliko CGO Marišćina ugrožava tlo, vodu, zrak te samim time i zdravlje lokalnog stanovništva. Iako je došlo do enormnog povećanja cijene komunalnih usluga, CGO Marišćina posluje s gubitkom, ističe Smoljak.


Promjena ponašanja


– Najekonomičniji i ekološki najkorisniji način zbrinjavanja otpada jest proces recikliranja. Potrošačice i potrošači promjenom svog ponašanja uvelike mogu pridonijeti poticanju kružne ekonomije. Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 400 kilograma otpada, od čega čak 78,4 posto odlaže na odlagališta. U konačnici svaki dan kupujemo i bacamo jednokratnu ambalažu te na taj način stvaramo dodatne količine otpada. Pretpostavimo da sve što kupimo idućih godinu dana ne smijemo baciti. Počeli bismo reciklirati postojeće proizvode, primjerice staklenku od džema iskoristiti za zimnicu, obnavljati proizvode, popravljati proizvode kako bismo ih mogli ponovno koristiti. Otpad nije problem, već vrijedan resurs, zaključuje Smoljak.


Treba reći kako je projekt »Za Babine gore zdravlje« podržan s 4.918 eura financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova. Detaljnije informacije mogu se pronaći na mrežnoj stranici potrosacica.hr i Facebook stranici Potrošačica – Društvo za zaštitu potrošačica i potrošača Hrvatske.