Sumnjiva procjena nekretnine

Opatijac prijavio riječke poreznike: Kuća na Trsatu u tri godine poskupjela tri milijuna kuna

Damir Cupać

Od poreznog rješenja iz 2009. do poreznog rješenja iz 2012. vrijednost nekretnine porasla je s oko 1,5 milijuna na 4,4, milijuna kuna



RIJEKA  Ismet Bilajac čovjek je koji kaže da ga je sram kada svaku večer gleda kako inspektori pečate ugostiteljske objekte, a on od srpnja 2012. godine čeka da Porezna uprava utvrdi je li došlo do utaje poreza od oko 80.000 kuna i to od strane riječke ispostave iste institucije u kojoj je nedavno s čelnog mjesta riječke ispostave smijenjena i premještana na drugo radno mjesto Tea Borčić. Bilajac nas je kontaktirao nakon što je Novi list objavio vijest o toj kadrovskoj promjeni, a uvjeren je da je došlo i zbog njegovog slučaja koji traje nekoliko godina i zbog kojega je pročitao tisuće kartica presuda koje su javno objavljene, ali je napisao i stotine kartica podnesaka, zahtjeva, požurnica… Podnio je on i kaznenu prijavu protiv sestre svoje supruge, ali i voditeljice ispostave Porezne uprave Područnog ureda u Rijeci, Tee Borčić koju je u siječnju 2013. godine zaprimilo Općinsko državno odvjetništvo. Kaznena prijava podnesena je zbog navodnih kaznenih djela utaje poreza, pogodovanja i pomaganja u utaji poreza, zlouporabe položaja i ovlasti.


Različite procjene


Predmet kaznene prijave su procjene nekretnine na jednoj od najatraktivnih riječkih lokacija, na adresi Vidikovac 20 na Trsatu. Naime, neetažirana kuća od gotovo 300 kvadrata s tri stambene jedinice, tavanom, garažom, praonicom, drvarnicom, spremištem, dvorištem i zemljištem od 500-ak kvadrata, 2009. godine, a prema rješenju o razrezu poreza na promet nekretnine po ugovoru o doživotnom uzdržavanju, procijenjena je na oko 1,5 milijuna kuna. Naime, kao osnovica za razrez poreza na 6/12 dijela nekretnine određen je iznos od nešto manje od 800.000 kuna.



Odgovor na optužbe Ismeta Bilajca potražili smo u Središnjem uredu Porezne uprave. Zanimalo nas je kako je moguće da riječka ispostava Područnog ureda Porezne uprave, procijeni nekretninu 27. listopada 2009. godine na 1.542.406 kuna, a onda istu nekretninu u listopadu 2012. godine na 4.419.435 kuna i je li točno da je Ismetu Bilajcu onemogućen uvid u spis procjene vrijednosti nekretnine iz 2009. godine i, ako je to točno, tko mu je to onemogućio i na osnovi kojega zakona. Isto tako, tražili smo objašnjene što je s predstavkom koju je Ismet Bilajac podnio Poreznoj upravi, Središnjem uredu, Odjelu unutarnje kontrole 19. srpnja 2012. godine, je li po njoj postupano i što je utvrđeno, te na kraju kako komentiraju navod Ismeta Bilajca da je državni proračun zbog različitih procjena oštećen za više od 80.000 kuna. 




Iz Središnjeg ureda dobili smo uopćene odgovore iz kojih je teško shvatiti što su uopće htjeli reći. 


»Odredbama zakona o porezu na promet nekretnina propisuje se jedinstveni način plaćanja poreza na promet nekretnina pri stjecanju vlasništva nekretnina, bez obzira stječu li se nekretnine naplatnim pravnim poslom, nasljeđivanjem, darovanjem ili na drugi način bez naknade. Porezna uprava, Ispostava Rijeka na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju izvršila je 2009. godine procjenu nekretnine u Rijeci temeljem članka 9. Zakona o porezu na promet nekretnina koji je tada bio na snazi o čemu  je sastavljen zapisnik o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine na način da je utvrđena građevinska i prometna vrijednost nekretnina uz primjenu građevinskih koeficijenata i faktora koji determiniraju tržišnu vrijednost nekretnina uzimajući u obzir stanje i fizička svojstva nekretnina u trenutku stjecanja. Obzirom da je porezna obveza nastala temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je sklopljen 2006. godine, a primatelj uzdržavanja je umro 2009. godine utvrđeni iznos poreza na promet nekretnina u smislu članka 8. Stavak 2. Zakona o porezu na promet nekretnina smanjen je za 10 posto.


Ismet Bilajac iz Opatije kao punomoćnik uputio je 20. srpnja 2012. godine  Područnom uredu Rijeka, Ispostavi Rijeka zahtjev za uvid u predmet iz 2009. godine kojim je utvrđen porez na promet nekretnina temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju iz 2006. godine. Temeljem članka 84. Zakona o općem upravnom postupku, a u svezi sa člankom 4. Općeg poreznog zakona gospodin Ismet Bilajac Odbijen je rješenjem sa zahtjevom za uvid u predmet jer iz priloženih punomoći nije bilo razvidno da je gore navedeni punomoćnik ovlašten za radnje koje traži kod Porezne uprave  iz razloga jer su priložene punomoći izdate zbog zastupanja u postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Rijeci radi isplate. 


U 2012. godini temeljem kupoprodajnog ugovora izvršena je procjena tržišne vrijednosti  nekretnine temeljem  kupoprodajnih ugovora članka 9. Zakona o porezu na promet nekretnina. Zakonom propisana metoda utvrđivanja porezne osnovice kao tržišne vrijednosti bila je usporedna metoda što podrazumijeva da je temelj procjene usporediva nekretnina, odnosno slična nekretnina, na istom području u prometu u približno isto vrijeme. Procjena predmetne nekretnine izvršena je očevidom, te je temeljem provedenog postupka uvažavajući tržišne kriterije procijenjena tržišna vrijednost predmetne nekretnine usporedbom sa tržišnim vrijednostima istovrsnih nekretnina u istoj katastarskoj općini, koristeći se podacima iz informacijskog sustava Porezne uprave temeljenim na prihvaćenim ugovorenim kupoprodajnim cijenama. Temeljem zapisnika o procjeni navedene nekretnine doneseno je porezno rješenje na koje je uložena žalba, koja je proslijeđena na nadležno postupanja Smostalnom sektoru za upravni postupak drugog stupnja.


Ismet Bilajac podnio je Poreznoj upravi, Središnjem uredu predstavku na rad Područnog ureda Rijeka, Ispostave Rijeka, te je sukladno Zakonu o Poreznoj upravi izvršena provjera navoda iz predstavke, te poduzete propisane mjere.  Budući da se u predstavci Ismeta Bilajca navodi da je podnesena kaznena prijava protiv Porezne uprave, o kojoj ovo tijelo nema službenog saznanja, a uzimajući u obzir obvezu postupanja poreznog tijela sukladno članku 8. Općeg poreznog zakona, gdje je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje iznose svi sudionici u poreznom postupku osim u kaznenim postupcima gdje će Porezna uprava iznijeti sve relevantne podatke.


Navedene tvrdnje podnositelja predstavke nisu u svezi s kadrovskom promjenom u Poreznoj upravi, Područnom uredu Rijeka, Ispostavi Rijeka«, navodi u očitovanju Središnji ured Porezne uprave.



– Logičkim zaključivanjem ispada da je 2009. godine prema mišljenju Porezne uprave vrijednost cijele nekretnine nešto više od 1,5 milijuna kuna. No, nakon što je pokrenut izvanparnični postupak za razvrgnuće suvlasništva isplatom mojih dviju kćeri kojima sam ja punomoćenik, zatražio sam vještačenje ovlaštenog sudskog vještaka graditeljske struke. On je procijenio tržišnu vrijednost na iznos od oko 3,3 milijuna kuna. Ispada da je vrijednost metra kvadratnog na najatraktivnojoj lokaciji 4.512 kuna. U međuvremenu je sutkinja koja je vodila raspravu zatražila svoje izuzeće zbog moga neprimjerenoga ponašanja. Novi sudac zatražio je od Porezne uprave Rijeka podatke o tržišnoj vrijednosti metra kvadratnog stambenog prostora na toj lokaciji. Prema njihovoj procjeni iz 2012. godine prosječna tržišna vrijednost iznosi od oko 13.000 kuna do 13.500 kuna po kvadratu. Jednostavnim matematičkim operacijama, a vezano za različite procjene došao sam do zaključka da je zbog toga državni proračun oštećen za preko 80.000 kuna, ispričao je Bilajac. 


Tajni podaci


Naime, vrijednost kuće procijenjena je na 13.613 kuna po »kvadratu«, garaže na 6.893 kune, pomoćnih objekata na 3.387 kuna, a dvorišta na 485 kuna po »kvadratu«, odnosno ukupna je vrijednost nekretnine oko 4,4 milijuna kuna. Dakle, od poreznog rješenja iz 2009. godine do poreznog rješenja iz 2012. godine, a i jedno i drugo potpisala je voditeljica ispostave Tea Borčić, umjesto da cijena nekretnine padne s obzirom na krizu koja je došla, vrijednost nekretnine narasla je za gotovo tri milijuna kuna prema procjenanama na koje se pozvala Porezna uprava.


On je posebno ogorčen na Poreznu upravu zbog toga što su mu kao punomoćeniku njegovih kćeri onemogućili uvid u spis iz 2009. godine kako bi utvrdio na koji je način nekretnina procijenjena na oko 1,5 milijuna kuna u poreznom rješenju.



Što je s kaznenom prijavom koju je podnio Ismet Bilajac, pokušali smo saznati u Državnom odvjetništvu.


– Sukladno članku 36. Zakona o državnom odvjetništvu smatraju se tajnima spisi državnog odvjetništva za vrijeme provođenja izvida i drugih radnji do donošenja odluke o prijavi, o dokaznim radnjama prije pokretanja istrage i kada se ne provodi istraga te tijekom istrage. Nadalje, državna odvjetništva u načelu ne potvrđuju primitke kaznenih prijava, navela je zamjenica županijske državne odvjetnice Tea Radovani.



– Odbili su mi uvid u spis uz obrazloženje da se radi o tajnosti podataka, iako je protustrana na sudu, odnosno njen opunomoćenik, sam dostavio to rješenje Porezne uprave iz 2009. godine. Jednako tako su mi u Poreznoj upravi rekli, nakon što sam tražio da se ispita kako je moguće da se procjena vrijednosti iste nekretnine razlikuje za tako veliki iznos, da su rezultati interne istrage tajna. I mojoj kćeri onemogućen je uvid u spis predmeta razreza poreza na promet nekretnina od 27. listopada 2009. godine, ogorčen je Bilajac.


Šest sporova


On navodi da vodi ukupno šest različitih sporova i da se osjeća posramljeno što živi u državi u kojoj ne može svoja prava ni zatražiti, a kamoli ostvariti.


– Od 2001. godine iščitavam zakone. Nisam pravnik, a u šest predmeta zastupam svoju obitelj. Iako me na sudu upozoravaju da uzmem odvjetnika, to odbijam zato što znam koja su moja prava. Nebitno je hoću li govoriti stručnim jezikom ili se izražavati na jasan način i to ne smije biti nedostatak. Na sudu se vodim načelom da se do pravične presude može doći tek onda kada sud počne suditi na temelju zakona i zdravog razuma. Da bi presuda bila pravična, sudac mora imati u vidu kompletnu sliku o predmetu i osobama o čijim sudbinama odlučuje. U slučajevima moje obitelji nemam osjećaj da je tako, ali neću odustati i borit ću se do kraja kako bi se utvrdilo kako je moguće da institucije hrvatske države funkcioniraju na tako sramotan način, ocjenjuje Bilajac. 


Tražio sam da se ispita kako je moguće da se procjena vrijednosti razlikuje za tako veliki iznos, ali rekli su mi da su rezultati interne istrage tajnaIsmet Bilajac