Svjetski dan srca danas se u svijetu obilježava u posebnim okolnostima pandemije koronavirusa koji predstavlja posebnu opasnost za osobe s raznim kroničnim bolestima, pa tako i za srčane bolesnike.

Prema riječima prof. dr. Luke Zaputovića, predstojnika Klinike za bolesti srca i krvnih žila u KBC-u Rijeka, srčani bolesnici dvostruko su ugroženi kad je u pitanju pandemija koronavirusa.

– Osobe s bolestima srca imaju veći rizik obolijevanja od teških oblika COVID-19, a pandemija kako su pokazala svjetska istraživanja, utječe i na njihovo javljanje u zdravstveni sustav za pružanje medicinske skrbi. Naime, zbog straha od zaraze, srčani se bolesnici mogu manje javljati na redovne kontrole i to može ugroziti njihovo zdravlje.

Zato je naša poruka svim bolesnicima da se svakako jave na kontrole. Također, uoči sezone gripe svi srčani bolesnici trebali bi se cijepiti protiv gripe jer zaraza gripom povećava rizik od srčanog udara, kaže Zaputović.

Riječka Klinika za bolesti srca i krvnih žila skrbi za oko pola milijuna stanovnika PGŽ-a te Istarske i Ličko-senjske županije, a prema riječima njezinog predstojnika, zbog posebnih postupaka poput liječenja artimija, ovdje se liječe pacijenti iz cijele Hrvatske.

– Sve hitne bolesnike odmah testiramo, kao što smo uostalom radili i tijekom lockdowna. U našoj se poliklinici bolesnici pridržavaju protuepuidemijskih mjera, nose maske i poštuje se distanca te se normalno izvršavaju sve usluge.

Posljedice zatvaranja poliklinike i gubitaka termina kod pacijenata koji su bili naručeni na preglede, riješili smo dodatnim radom pa tako sada na pojedine pretrage gotovo da i nema čekanja. Za ultrazvuk srca i ergometriju čeka se između pet i deset dana, što znači da pacijenti praktički odmah dolaze na red, na prvi specijalistički pregled, ako se ne radi o akutnim slučajevima koji odmah dolaze na red, čeka se 40 dana, na holter u pravilu 45 dana, a na koronarografiju do 60 dana, ističe Zaputović.

Ovogodišnji se Svjetski dan srca obilježava pod motom Pobijedi srcem bolesti srca. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od bolesti srca i krvnih žila u svijetu godišnje umre više od 17 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će do 2030. godine kardiovaskularne bolesti biti uzrokom 23 milijuna smrti.

Prema podacima za 2018. godinu, u Hrvatskoj je od bolesti srca i krvnih žila umrlo 23.048 osoba, odnosno 43,7 posto od ukupnog broja umrlih.