RIJEKA – U razdoblju aktivnih priprema za nadolazeću turističku sezonu te dva mjeseca ususret špici sezone, kada na Jadranu borave stotine tisuće turista, hrvatskom turističkom sektoru nedostaje više od 15 tisuća djelatnika, dok bi Primorsko-goranskoj županiji dobro došlo tri tisuće radnika.

– Trenutno u djelatnosti koja se odnosi na smještaj nedostaje oko 10 tisuća djelatnika za ovu turističku godinu, a naše procjene kažu da bi još barem 5 tisuća radnika trebalo zaposliti u restoranima i drugim pratećim uslugama. Znači, možemo govoriti o petnaestak tisuća trenutno za ovu turističku godinu, kazao je Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj, investicije i konkurentnost turističkog gospodarstva u Ministarstvu turizma početkom tjedna u emisiji Hrvatskog radija »U mreži Prvog«. Govoreći o manjku radnika, istaknuo je da su u postupku mnoge dozvole i da će se manjak ublažiti zapošljavanjem stranih radnika. Ipak, komentirao je da će se deficit radne snage sigurno osjetiti kroz cijelu glavnu turističku sezonu.

Iscrpljeni radnici

Naime, samo u Primorsko-goranskoj županiji, zaključno s 30. travnja tražilo se 2.657 radnika za poslove u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, od čega 583 konobara, 377 kuhara, 258 sobarica, 236 kuhinjskih radnika te više od stotinjak čistačica, recepcionera, pomoćnih kuhara i konobara. Podaci su to koje smo dobili od Željka Markovića, predstojnika Područne službe Rijeka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Statistika koju nam je ustupio potvrđuje i činjenicu da su poslodavci problem nedostatka radne snage pokušali riješiti uvozeći strane radnike. Hrvatski zavod za zapošljavanje koji je nadležan za izdavanje pozitivnog mišljenja za radne dozvole do 30. travnja ove godine zaprimio je 47.483 zahtjeva od strane 7.184 poslodavca, a zanimanja za koja se najviše tražilo pozitivno mišljenje za radne dozvole najviše dolaze iz sektora građevinarstva i turizma. Prema broju zahtjeva prednjači Istarska županija u kojoj je zatraženo čak 8.307 zahtjeva, a zatim Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija, dok se Primorsko-goranska županija nalazi na četvrtom mjestu s 4.514 predanih zahtjeva za radnom dozvolom.

Brojni hotelijeri muku muče kako osigurati dovoljno osoblja u svojim objektima / Foto DAVOR JAVOROVIĆ/PIXSELL

Prema riječima Željka Markovića, a uzimajući u obzir i činjenicu da se podaci odnose na razdoblje do 30. travnja, u ovoj se godini osjeća rast u broju predanih zahtjeva u odnosu na prošlu godinu, kada je zaprimljeno 66 tisuća zahtjeva od 9 tisuća poslodavaca.

Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije na pitanje o popunjavaju radnih mjesta kazala je da očigledno dio radnika jest pronašao zaposlenje, ali nedostatak radne snage još uvijek je velik problem koji će označiti i ovu turističku sezonu.

– U svim turističkim kompanijama nedostaje radnika i neće ih biti dovoljno, a regije Kvarner i Istra sigurno nisu u boljoj poziciji u odnosu na Dalmaciju. Mogu potvrditi da u kompanijama u kojima djelujemo kao sindikat još nisu zatvorili slavinu i pronašli dovoljan broj radnika za ovu sezonu. Govorim to za Imperijal Rab, Liburnija Rivijera Hotele, Jadran Crikvenicu. Svima njima još uvijek nedostaje veliki broj radne snage, rekla je Cvitić. Na kraju je istaknula da je domaća radna snaga iscrpljena, kao i ona iz susjednih zemalja te poslodavci sve više zapošljavaju radnike iz daleke nam Indije, Filipina, Nepala i drugih zemalja. Međutim, time se, kaže, gubi kvaliteta pružanja usluga jer mnogi od njih nikada nisu ni vidjeli hotel, a nisu ni upoznati s našom tradicijom i kulturom.

Postoje rješenja

Direktor krovne organizacije Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić potvrdio je da hotelijerima u Hrvatskoj nedostaje minimalno 10 tisuća radnika, a predložio je i kako taj manjak ublažiti do glavne sezone.

– Mislim do postoji značajna mogućnost animiranja domaćeg radnog potencijala, prije svega studenata, ali i osoba koje već imaju zaposlenje. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je regulirati limit zarade jer roditelji studenata čiji profit prelazi 15 tisuća kuna, gube olakšicu poreza na dohodak. Drugo rješenje o kojem razgovaramo jest uvođenje drugog dohotka po uzoru na vaučere u poljoprivredi. Time bi osobe koje su zaposlene određeni broj sati mogle odraditi u sezoni ili vikendima i pritom dodatno zaraditi. Treće rješenje odnosi se na uvoz radne snage i ubrzavanje postupka odobravanja zahtjeva. Dobivanje radne dozvole može potrajati i do četiri mjeseca, ovisno o policijskoj upravi i destinaciji, kazao je Ostojić.

– Preostalo nam je mjesec dana za brzu reakciju te se nadam da ćemo uspjeti u kratkom roku donijeti određene odluke, rekao je Ostojić te zaključio kako se nada da se nećemo dovesti u situaciju da pojedini objekti ostanu zatvoreni jer nema tko raditi u njima.