Uskok je pokrenuo istragu protiv bivšeg gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela, koji je osumnjičen zbog posla koji je građevinska tvrtka poznatog bivšeg vaterpolitsta Samira Baraća 2008. godine ugovorila s Gradom Rijekom.

Uskok je istragu otvorio nakon kaznene prijave riječke policije.

Obersnel je ispitan u Uskoku i tako postao dio istrage kao prvoosumnjičeni, zajedno s bivšim pročelnikom za urbanizam Srđanom Škuncom i bivšom pročelnicom za komunalni sustav Irenom Miličević i drugima.

Naime, Grad Rijeka prodao je 2008. godine na javnom natječaju Baraću građevinsko zemljište, a potom je sklopljen aneks ugovora po kojem je Barać dio kupoprodajne cijene kompenzirao s dva stana koja je Gradu Rijeci dao u vlasništvo.

USKOK smatra da je vrijednost stanova bila precijenjena čime se pogodovalo Baraću, a naštetilo proračunu Grada Rijeke.

Stari predmet

Uskok je svojom istragom obuhvatio ukupno pet osoba, a osim Obersnela i Baraća, tu je još i vještak koji je procjenjivao vrijednost stanova koji su dani kao kompenzacija za razliku u cijeni građevinskog zemljišta, te dvoje Obersnelovih tada bliskih suradnika.

Pritom valja podsjetiti da je protiv Irene Miličević već podignuta jedna optužnica, za slučaj Sortirnica, zbog zloupotrebe europskih sredstava.

Irena Miličević, Srđan Škunca

Već ranije pisalo se i o ovom slučaju, kad je objavljeno da je DORH riječkom Pnuskoku naložio da provjeri neke od ranije zatvorenih predmeta koji su se odnosili na gradonačelnički mandat Vojka Obersnela.

Tada se provjeravalo što je s odlukama o raspoređivanju proračunskog novca za neke projekte, poput projekta koji je financirao RBA na Preluku. A sada je Pnuskok potvrdio da se istraga provodi temeljem njihovih nalaza.

Zanimljivo je i da Obersnel, za razliku od nekih drugih u sličnim slučajevima, nije i uhićen – vjerojatno zato jer je davno prestao obnašati dužnost gradonačelnika, kao i njegovi pročelnici koji su redom u mirovini, pa nema opasnosti od ponavljanja djela, a vjerojatno ni od utjecaja na svjedoke.

Jučer je Obersnel završio na ispitivanju u Uskoku, a prije toga komentirao je ove optužbe, ogorčen što je informacija prije došla do medija nego do njega.

Vojko Obersnel

– Zanimljivo je da je unatoč zakonu koji definira tajnost postupka u fazi istrage, informacija stigla do medija prije nego ja do Uskoka.

U 21 godinu, koliko sam bio gradonačelnik Rijeke, postupao sam uvijek u skladu sa zakonima Republike Hrvatske i odlukama Grada Rijeke pa tako i u ovom predmetu, i ne vidim da sam pogriješio, a kamoli učinio kazneno djelo.

Radi se o predmetu iz 2008. godine, dakle starom 17 godina, o kojem je odlučivalo Poglavarstvo, a ne ja samostalno i koji je već bio istraživan i od državne revizije i policije, ali je očito došlo vrijeme da se obnovi.

Zašto, morat ćete pitati nekog drugog, rekao nam je Obersnel.

Pogodovanje tvrtki

Samir Barać ne daje izjave medijima, kao ni drugi, a u samom priopćenju Uskoka stoji kako je riječ o kaznenom djelu iz članka 291. – zlouporaba položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju.

Konkretno, sumnja se da su, u razdoblju od lipnja 2008. do kraja 2016. godine u Rijeci, Obersnel, Škunca i Miličević dogovorno poduzimali radnje iz svog djelokruga kojima su pogodovali privatnoj tvrtki Baraća na štetu financijskih interesa Grada za skoro 200.000 eura.

Naime, nakon što je tadašnje Poglavarstvo odlučilo prodati gradsko zemljište namijenjeno gradnji jedne višestambene građevine, 3. lipnja 2008. objavljen je natječaj za prodaju tog zemljišta na kojem je Baraćeva tvrtka izabrana kao najpovoljniji ponuđač.

Nakon toga su poduzeli niz radnji s ciljem da tom društvu pribave protupravnu imovinsku korist na način da su prihvaćali zahtjeve za izmjenu natječajnih uvjeta za isplatu kupoprodajne cijene, izdavali suglasnosti Grada i omogućavali parcelacije gradskog zemljišta sukladno interesima drugookrivljenoga, prolongirali rokove otplate kupoprodajne cijene te prihvaćali neosnovane obračune kojima je umanjena kupoprodajna cijena.

Tako su suprotno natječajnim uvjetima omogućili prihvaćanje zahtjeva Baraća kojim je tražio izmjenu uvjeta plaćanja zemljišta na način da dio cijene plati u predviđenom roku, a da preostali dio plati davanjem Gradu u vlasništvo stanova u zgradi koju će izgraditi – o tome je Obersnel u ime Grada kao prodavatelja s kupcem 14. listopada 2008. potpisao predugovor o kupoprodaji nekretnine.

Iako je natječajem bila predviđena gradnja jedne stambene građevine, izdavanjem dodatnih suglasnosti kasnije su odobrili gradnju dvije zgrade na gradskom zemljištu, a što je uključivalo i dvije nove čestice koje i nisu bile obuhvaćene natječajem.

Tako su 21. siječnja 2010. zaključili s Baraćem novi ugovor o kupoprodaji nekretnina novoformiranih čestica, od kojih je svaka namijenjena gradnji jedne građevine, s obvezom Grada da odmah na kupca prenese pravo vlasništva, što je bilo u suprotnosti s ranije zaključenim predugovorom.

Osim toga su mu omogućili da potraživanje od 327.691 eura osigura upisom založnog prava na njegovim nekretninama, iako njihova vrijednost nije bila dostatna za pokriće tražbine.

Nakon toga, Grad je prije dobivanja uporabne dozvole preuzeo dva nova stana – prvi u lipnju 2013., uz nepoštivanje niza manjih akata, čime su omogućili vlasniku privatne tvrtke da ostvari ovaj biznis, iako time kupoprodajna cijena nije bila u cijelosti isplaćena, a tražbina Grada prema tvrtki nije bila osigurana dostatnim sredstvima. Time su Baraću omogućili da optereti nekretninu njenim davanjem u zalog radi dobivanja zajma. Drugi stan je tek naknadno preuzet u listopadu te godine.

Oštetili Grad Rijeku

Za procjenu vrijednosti preuzetih stanova angažiran je vještak – pritom je, protivno pravilima struke, cijenu stanova procijenio na znatno viši iznos od tržišnih cijena i cijena po kojima su takvi stanovi prodavani drugim kupcima.

Na osnovu toga je toj tvrtki Grad priznao podmirenje kupoprodajne cijene u znatno većem iznosu – time se društvo okoristilo za 102.378 eura, uz prolongiranje naplate. Naplata ja obavljena tek 2016. godine.

Detalja ima još, pa je tako Baraćevoj tvrtki omogućeno da preoblikuje i čestice koje su u vlasništvu Grada.

S obzirom da je uvjete kasnijih natječaja dalje ispunjavala samo opet ista tvrtka, i tu je utvrđeno kršenje zakona jer se natječaj prilagodio njemu. Grad je prihvaćao svaki njegov zahtjev, iako je to bilo nepovoljno za Grad – od pristupnog puta koji je naplaćen dvostruko od stvarne cijene, do dodatnih odgoda naplate.

Cjelokupnim opisanim postupanjem okrivljenici su TD-u pribavili protupravnu korist od najmanje 175.999 eura, za koji su iznos oštetili Grad Rijeku, stoji u Uskokovom pojašnjenju za pokretanje istrage.

Inače, Baraćeva tvrtka za građevinarstvo je krajem 2018. godine otišla u stečaj koji je kratko trajao jer je sud utvrdio da nisu imali imovine, pa je ubrzo prestala postojati.

Samir Barać

Kad je riječ o ovim stanovima, odnosno konkretnim zgradama, riječ je o Ulici Lukovići na Kozali, a neki od poznavatelja stanja u gradskoj upravi skloni su ovo tumačiti na način da je to bio čak uobičajeni način na koji su Grad Rijeka, razni privatnici i sportski klubovi financirali poslovanje tih klubova u tim vremenima.

Slučaj podsjeća na sličan slučaj Nevena Bosilja, također SDP-ovca, u Varaždinu, gdje je on izdavao građevinske dozvole privatnicima, a oni su zauzvrat izvodili građevinske radove za Grad, ne uzimajući novac sebi.

Tako se pojavila i teza da je ovdje i o tome riječ, s obzirom na to da je Barać bio angažiran u sportskim klubovima vezanim uz vaterpolo i plivanje. No, Uskok u svom obrazloženju ne spominje nikakve klubove, nego isključivo privatne interese aktera – zato je ovaj slučaj za Obersnela sigurno teži nego je Bosiljev slučaj u Varaždinu.

Zanimljivo je i pitanje što se kasnije događalo sa stanovima koje je Barać sagradio za Grad – oni su se iznajmljivali »zaslužnim građanima« pa će biti zanimljivo kad se istraži i tko je konkretno od takvih koristio ove stanove, po kojim uvjetima i s kakvim ugovornim uvjetima.