Grad Rijeka odredit će tijekom 2012. godine nove prostore za prihvatilišta za beskućnike te će se definirati kriteriji tko će u njih biti smješten. Josip Rupčić (HDZ) izrazio je nezadovoljstvo zbog toga što Grad Rijeka nema prihvatilište za beskućnike. On je pohvalio inicijativu Grada da se beskućnici smjeste u Crveni križ kako bi se sklonili od hladnoće, ocijenivši da je neprihvatljivo da Grad Rijeka nema osigurana sredstva za prihvatilište.
– Nije točno da nemamo prihvatilište. U Gradu Rijeci to je pitanje riješeno kroz nužni smještaj što je puno kvalitetnije rješenje i u kojemu je smješteno 450 naših sugrađana. Uz to, postoji i nekoliko udruga čiji rad sufinanciramo, a koje se bave organiziranjem prihvatilišta. Valja reći i da među ljudima koje smo smjestili u Crveni križ ima onih koji dobivaju subvenciju za podstanarstvo, ali i onih koji su došli u Rijeku kad su čuli da zbrinjavamo beskućnike. No, postavlja se i pitanje na koji način društvo može pomoći nekome tko ima mirovinu i do 3.000 kuna, a potroši je u roku od pet dana na kocku ili alkohol. Situacija nije crno-bijela, izjavio je Obersnel.
– Neke od mjera Vlade će imati utjecaj na prihode riječkog proračuna. Najznačajnija mjera je povećanje neoporezivog dijela dohotka, što će za posljedicu imati smanjenje prihoda od poreza na dohodak. Na sastanku s premijerom i njegovim suradnicima dogovoreno je da će se gubitak prihoda po toj osnovi nadoknaditi povećanjem udjela lokalne i regionalne samouprave u porezu na dohodak na način da će se udio gradova povećati za 1,5 posto, a županija za 0,5 posto. Svi gradovi i općine u Hrvatskoj nisu isti, a prvi izračuni pokazali su da će jedinice lokalne samouprave u kojima građani imaju veće prosječne plaće ostvariti veće prihode i obratno. Posljedica je to neravnomjernog razvoja Hrvatske. Kao Udruga gradova pripremamo rješenje koje bi omogućilo pravedniju raspodjelu. Što se tiče Rijeke, naši prihodi ostat će isti, a možda će biti i nešto veći, pojasnio je Obersnel. On je kazao da će se prihodi od spomeničke rente smanjiti za oko 1,5 milijuna kuna u odnosu na dosadašnje prihode koji su iznosili preko 10 milijuna kuna, a pozitivni efekti očekuju se od smanjenja stope zdravstvenog doprinosa, te smanjenja vodne naknade.
Istravino i Agrokor
Dinko Beaković (PGS) pitao je hoće li se prenamijeniti prostori Istravina u trgovačku ili stambenu namjenu, ocijenivši da to ne bi trebalo dopustiti kako ne bi nestala još jedna proizvodna djelatnost u Rijeci.
– Na pitanja o proizvodnji u Istravinu trebao bi odgovarati Ivica Todorić ili netko iz njegova tima. S bivšim vlasnikom imali smo dogovor da do prenamjene neće doći dok god se ne zbrinu radnici i ne osigura proizvodnja na nekoj drugoj lokaciji. Dogovoreno je da to bude u Industrijskoj zoni na Kukuljanovu. Vlasnik je promijenjen, a u koncernu Agrokor razmišljaju na drugi način. Prenamjene nema dok se ne zbrinu radnici i osigura proizvodnja na drugoj lokaciji. Vodit ćemo pregovore s predstavnicima Agrokora za proizvodnu djelatnost iz njihovog poslovanja, najavio je Obersnel.
Hrvoje Burić (HDZ) tražio je od Obersnela odgovor na pitanja gdje su smještena dva umjetnička djela vrijedna oko 1,3 milijuna kuna koja su kupljena kreditom i tko je radio procjenu, a pitanje će biti proslijeđeno v.d. ravnatelju Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Njegova stranačka kolegica Tomislava Zečević Pedić također će dobiti pisani odgovor na pitanje koliko je Grad Rijeka potrošio na održavanje Korza i Ulice Ante Starčevića tijekom proteklih deset godina. Obersnel je zamolio HDZ-ovce da mu dostave informaciju gdje se izgubio nalaz o radioktivnosti ploča na Korzu koji je izuzet prije toliko godina, primijetivši da su javni prostori ispred nekih europskih institucija popločeni istim materijalom. Zečević Pedić primijetila je da Rimljanima njihova popločenja traju dvije tisuće godina, te da joj je nevjerojatno kako je popločen Korzo.