RIJEKA – Turističku regiju Kvarner u srpnju je posjetilo 740 tisuća gostiju što je za tri posto više nego lani, a ostvareno je nešto više od 5 milijuna noćenja, što je u odnosu na lanjski srpanj rast za jedan posto ili u apsolutnim brojkama za nekih 30.000 noćenja više.

Prvi podaci iz sustava eVisitor Turističke zajednice Kvarnera tako su pokazali da se ovogodišnja srpanjska rupa ipak nije produbila, dapače situacija je bila i mrvicu bolja nego lani u isto vrijeme.

Jasno, ovi podaci govore samo o fizičkim, a ne i o financijskim pokazateljima koji će ove godine itekako biti u fokusu zbog velikog broja last-minute rezervacija.

Kvarner je u srpnju, prema podacima županijskog TZ-a, imao najveći broj gostiju iz Njemačke koji tradicionalno drže prvo mjesto kao najjače emitivno tržište.

U regiji je boravilo oko 120 tisuća njemačkih turista ili jedan posto manje, a ostvareno je 950 tisuća njemačkih noćenja ili dva posto manje nego lani.

Njemačko je tržište, dakle, bilo u laganom padu. Na drugom je mjestu prošlog mjeseca po ostvarenom prometu bilo slovensko tržište s oko 98 tisuća dolazaka ili solidnih 4 posto više te 934 tisuće noćenja, što je na lanjskim brojkama.

Austrijanci u padu

Svakako valja istaknuti kako je u srpnju na Kvarneru treće najjače emitivno tržište bilo ono – domaće.

Trend povećanja domaćeg turističkog prometa pokazuje da domaće tržište iz godine u godinu jača.

Nekad su »četverolist« emitivnih tržišta s kojih je ostvarivan najveći promet činili Njemačka, Slovenija, Austrija i Italija, no činjenica da je u špici sezone domaće tržište na visokom trećem mjestu pokazuje da se trendovi itekako mijenjaju.

Domaćih je gostiju tako na Kvarneru prošlog mjeseca boravilo oko 87 tisuća, nešto manje od četvrtih Mađara, međutim ostvarili su više noćenja od mađarskih gostiju. Konkretno, broj domaćih dolazaka je povećan za čak 7 posto, s time da je broj noćenja – njih oko 650 tisuća, ostao na lanjskoj razini. Samim time dade se zaključiti da su domaći ipak dolazili na kraće odmore nego lani.

Srpanj je u Hrvatskoj, a tako i na Kvarneru donio iznenađujuće snažan rast s mađarskog tržišta.

Naime, općenito se u Hrvatskoj u srpnju bilježi rast od 8 posto u dolascima i 7 posto u noćenjima mađarskih turista u odnosu na lani, dok je od siječnja do srpnja 2026. ostvaren rast od 7 posto u dolascima i noćenjima. U prvih sedam mjeseci ove godine, najveći broj mađarskih gostiju boravio je na Kvarneru, u Istri te u Zadarskoj županiji.

Kvarnersku regiju prošlog je mjeseca posjetilo oko 90 tisuća mađarskih turista što je čak 12 posto više nego lani, a koji su ostvarili oko 446 tisuća noćenja ili visokih 11 posto više. Austrijsko tržište je, međutim, bilo u padu. Dok je broj dolazaka za jedan posto veći nego lani u srpnju, broj noćenja je bio u padu za 5 posto.

Konkretno, u srpnju je na Kvarneru ostvareno 375 tisuća austrijskih noćenja, odnosno 20 tisuća manje nego prošle godine.

Daleka tržišta

Kao i na razini Hrvatske, nakon nekoliko godina silazne putanje, velik rast se ove godine u srpnju bilježi i s tržišta Češke.

Na Kvarneru su Česi prošlog mjeseca ostvarili oko 40.000 dolazaka ili 17 posto više, pri čemu je ostvareno oko 270 tisuća noćenja što je rast od 13 posto. Dodajmo i kako je u srpnju raslo i poljsko tržište, što se sigurno dijelom može pripisati uvođenju većeg broja aviolinija prema ovoj velikoj zemlji.

Poljaci su tako u srpnju ostvarili oko 42 tisuće dolazaka ili 7 posto više te 265 tisuća noćenja ili 5 posto više nego lani. Slovačka je prošlog mjeseca bila u laganom padu od tri posto, a Italija je sa 182 tisuće talijanskih noćenja jedan posto bolja. Listu deset najjačih tržišta u srpnju zaključuje – Ukrajina.

Naime, bilježi se oko 15 tisuća ukrajinskih dolazaka ili 13 posto više te 96 tisuća noćenja ili 11 posto više, što je dva posto od ukupnog turističkog prometa regija.

U srpnju su u padu, nažalost, bila skandinavska tržišta s kojima se nekad pokušavalo razviti dobru aviopovezanost, potom tržišta Beneluxa, Francuske, SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva… Dakle, dalja tržišta s kojih u pravilu dolaze gosti visoke platežne moći. A tu je, podsjetimo, i srpanjski pad s tržišta Njemačke i Austrije.

Doduše, ne treba se zavaravati, nerijetko se čuje kako su u današnje vrijeme među najboljim potrošačima s obzirom na razvoj njihove ekonomije i očito visok standard barem kod dijela populacije – Poljaci.

Što se tiče situacije po strukturi smještaja, u srpnju je u hotelima ostvareno 718 tisuća noćenja što je 6 posto ili 40-ak tisuća noćenja više nego lani. Objektima u domaćinstvu je srpanj donio 2 milijuna i 340 tisuća noćenja, što su lanjske brojke, dok su kampovi s nešto više od milijun noćenja dva posto bolji.

Dodajmo i kako je u nekomercijalnom smještaju, dakle, u vikendicama bilo prijavljeno oko 800 tisuća noćenja ili četiri posto manje.

Ako bi se iz ukupnog rezultata izbacio ovaj dio prometa, rezultat pravog, komercijalnog dijela bi bio i nešto bolji od plus jedan posto u noćenjima. Inače, u županijskom TZ-u napominju kako se još uvijek zaprimaju naknadni zakašnjeli unosi tako da je za sada riječ o nepotpunim podacima. No, realno, s obzirom na datum, nije za očekivati nekakve spektakularne promjene u aktualnoj statistici.

Prvih sedam mjeseci

Srpanjska rupa se na Kvarneru ipak nije produbila, a kakvo je »prolazno vrijeme« kvarnerske regije nakon rasta u svibnju, pada u lipnju, i srpnja na neznatno boljim brojkama od lani, pokazuju podaci za razdoblje siječanj-srpanj.

Na Kvarneru je u prvih sedam mjeseci ostvareno oko 1,9 milijuna dolazaka ili jedan posto više te 9,6 milijuna turističkih noćenja, što je lanjska razina. I u sedam mjeseci vidljiv je pad s njemačkog i austrijskog tržišta. Njemačka noćenja su u padu za 5 posto, a austrijska za 8 posto.

To znači oko 100 tisuća njemačkih noćenja manje te oko 70 tisuća austrijskih. Domaće tržište je u dosadašnjem dijelu godine ukupno treće najjače s rastom od tri posto, koliko je raslo i drugo najjače – slovensko.

Mađarsko je, pak, u sedam mjeseci poraslo za čak 12 posto ili 70 tisuća noćenja pa ispada da je pad s austrijskog tržišta kompenziran rastom broja noćenja sa susjednog mađarskog.

Češko je tržište također u porastu od visokih 11 posto, poljsko je raslo za dva posto, a čini se da se vraćaju i Talijani – u sedam mjeseci je ostvareno tri posto više talijanskih noćenja, odnosno 10 tisuća više nego lani. Što se tiče daljih europskih tržišta i SAD-a, američko tržište je u padu od dva posto, dakle, ne puno, švedsko za tri posto, nizozemsko za četiri posto, UK za 8 posto…

Komentirajući aktualne podatke, Marijana Kalčić, direktorica TZ-a Kvarnera, kazala je kako je srpanj potvrdio stabilan turistički promet na Kvarneru, uz rast dolazaka i noćenja u odnosu na prošlogodišnji.

– Kada promatramo prvih sedam mjeseci, ostvareni rezultati gotovo su na razini prošlogodišnjih, uz rast na nekoliko važnih emitivnih tržišta, što potvrđuje kontinuiran interes za Kvarner, komentirala je Kalčić.