Senat odobrio

Novi iskorak: Riječki Odjel za biotehnologiju pokreće studij na – engleskom jeziku

Ingrid Šestan Kučić

Foto arhiva NL

Foto arhiva NL

Program će realizirati nastavnici i asistenti Odjela za biotehnologiju, među kojima i dvojica znanstvenika iz engleskog govornog područja, doc. dr. Nick Bradshaw iz Velike Britanije te dr. sc. Christian Reynolds iz SAD-a



RIJEKA – »Biotechnology for the Life Sciences« (Biotehnološka istraživanja znanosti o životu) novi je diplomski studij Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci koji je dobio zeleno svjetlo Senata, a okrenut je znanstveno-istraživačkom radu i stjecanju praktičnog iskustva u području prirodnih znanosti. Upravo to, kaže pročelnica Odjela prof. dr. Miranda Mladinić Pejatović čini ovaj program jedinstvenim u Hrvatskoj, i među rijetkima u Europi.


– Cjelokupni program studija provodit će se na engleskom jeziku, a realizirat će ga nastavnici i asistenti Odjela za biotehnologiju, među kojima su i dvojica znanstvenika iz engleskoga govornog područja, doc. dr. Nick Bradshaw iz Velike Britanije te dr. sc. Christian Reynolds iz Sjedinjenih Američkih Država, stranci koji su svoju akademsku karijeru odlučili realizirati u Hrvatskoj.


Na Odjelu također radi veliki broj znanstvenika povratnika koji su svoje znanstvene karijere realizirali u nekima od najprestižnijih institucija u EU-u i SAD-u, kao što su Harvard Medical School, NIH, SISSA, ICGEB i drugi. Sve to osigurava visoki nivo kvalitetnih predavanja na engleskom jeziku. Svi nastavnici koji će biti uključeni kao mentori u ovom inovativnom studijskom programu su nositelji kompetitivnih znanstvenih projekata, ili više njih, financiranih iz hrvatskih, europskih ili američkih fondova.




Primjerice, od ukupno 24 djelatnika u znanstveno-nastavnom zvanju na Odjelu za biotehnologiju njih 10 su trenutačno voditelji znanstveno-istraživačkog projekta financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost, pa će studenti na taj način stjecati iskustva u znanstvenom radu koja ni po čemu ne zaostaju za onima u vodećim znanstvenim svjetskim laboratorijima, u području neuroznanosti, imunologije, virologije, hematopoeze, nanotehnologije, virologije i drugih.


Studijem će se poticati samostalnost u radu i zaključivanju, kritičko mišljenje, etičnost u istraživanju, a studenti će stjecati znanja iz projektnog upravljanja i intelektualnog vlasništva, znanstvenog pisanja i komuniciranja znanosti, najavljuje pročelnica.


Studenti koji uspješno završe studijski program dobit će titulu »Master in Research in Life Sciences« za razliku od drugih diplomskih studija kojim se stječe titula »Master in Science« te će biti visokokompetitivni na tržištu rada, kako u Hrvatskoj, tako i šire, jer će posjedovati praktična iskustva u radu, koja većina magistranata studija iz sličnih područja ne posjeduju.


Studij je financiran iz projekta »Strateška internacionalizacija diplomskih studija matematike i biotehnologije – OPTILIFE«, za koji su sredstva osigurana iz Europskog socijalnog fonda (ESF), Operativni program »Učinkoviti ljudski potencijali« 2014.-2020.


Prva generacija studenata s pohađanjem studija kreće u listopadu ove godine, a prijave za upis i selekcijski proces započet će u proljeće.


– Projektom OPTILIFE predviđeno je da prvu godinu studija upišu isključivo strani studenti čija školarina će biti osigurana iz OPTILIFE projekta, dok će u idućim generacijama upis biti otvoren za hrvatske i strane državljane, uz plaćanje školarine. Upisna kvota u prvoj godini iznosit će 10 upisnih mjesta, a tržište na koje ciljamo je europsko, kaže prof. dr. Mladinić Pejatović.


Za potrebe promocije novog studijskog programa kreirana je i web stranica www.biotech4lifesci.uniri.hr, a iako stranica još uvijek nije dovršena, već su se javili zainteresirani kandidati.


Dodajući kako je preduvjet za uspješnu realizaciju ovog studijskog programa i adekvatna opremljenost znanstveno-istraživačkih laboratorija Odjela za biotehnologiju, pročelnica kaže da je to djelomično realizirano kroz projekt razvoja istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci (RISK) te najavljuje da će se dodatna opremljenost osigurati infrastrukturnim projektom »Centar za predklinički razvoj i istraživanje potencijalnih lijekova i biološki aktivnih molekula (CEPRIL)«, koji je u pripremi, a financirat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj.