
Alen Čemeljić / Foto Marko Gracin
Novi dvobroj donosi dvadesetak riječkih, sušačkih i primorskih priča, s fokusom na poznate Riječane i usporedbu vremena nekada i sada
povezane vijesti
U prostorijama Kluba Sušačana u Rijeci predstavljen je dvobroj Sušačke revije, 129/130, koji donosi dvadesetak riječkih, sušačkih i primorskih priča, s fokusom na poznate Riječane i usporedbu vremena nekada i sada.
Novi dvobroj Sušačke revije predstavio je njegov urednik Alen Čemeljić, koji je istaknuo neke od priča koje se mogu pročitati, pa tako i onu o tome zašto riječka književnica Tea Tulić Rijeku naziva “Mediteran s ruzinom”, a voli grad jer ima energiju žene koja je u svojoj povijesti željela biti svjetska, nekada je u tome i uspijevala.
Akademska slikarica Dijana Sokolić prisjeća se djetinjstva na Vežici u doba kad još ni Kvaternikova ulica nije bila asfaltirana, kada je njen otac Dorian Sokolić dizajnirao riječki grb i kako je jedno od njezinih omiljenih mjesta u Rijeci bila Šestica koja bi i za današnje pojmove izgledala avangardno.
I aktualno, i povijesno
Također, u novom dvobroju Sušačke revije je i prilog o tome kako je film Igora Bezinovića “Fiume o morte” postao najgledaniji riječki dokumentarni film te kako je “Isušenu kaljužu”, jedan od najznačajnijih hrvatskih romana, Janko Polić Kamov napisao još 1909. godine, a tiskan je tek pedesetak godina kasnije.
Tu je i priča o tome kako su Vladimira Nazora u vrijeme dok je kao profesor i ravnatelj učiteljske škole živio u Kastvu dojmile ovdašnje narodne priče te kako je riječki zet Leon Lučev dobio ime i kako je nakon “Muškarca bez brkova” trebao glumiti i u “Karauli”.
Novi broj Sušačke revije donosi i prilog o Maloj galeriji obitelji Bruketa u Užarskoj ulici te kako je u to vrijeme, sedamdesetih godina, izgledala subota navečer na Trsatu u Klubu 2 boda, ali i priču o brodu “Galeb”, kao i prilog o skijašici Ani Jelušić, koja nakon uspješne sportske karijere živi u Švicarskoj, ali kad kaže “doma” uvijek misli na Rijeku.
Također, u novom broju čitatelji mogu doznati i kako je kuma broda kojeg danas poznajemo kao Botel Marina bila lijepa Ingrid od Švedske, tadašnja švedska princeza po kojoj je brod i dobio ime – “Kronprinsessan Ingrid” te kako je legendarni Ćiro Kovačić uvršten među najboljih dvadeset hrvatskih sportaša 20. stoljeća u ogromnoj konkurenciji.
Morčić i Oblačić
Nazočne na predstavljanju Revije pozdravila je predsjednica Kluba Sušačana Mirjana Marinić, koja je predstavila neke od aktivnosti Kluba u proteklom razdoblju, među kojima postavljanje spomen-ploče na palači Alga na Pećinama, na zgradi nekadašnjeg farmaceutskog poduzeća, nastavak projekta uređenja Ulice Drage Gervaisa, u kojoj su već postavljene dvije umjetničke instalacije, “Morčić” i “Oblačić”, kao i uređenje prostorija Kluba u Ulici Franje Račkoga, gdje su zidovi bili poplavljeni i uništeni vlagom.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su članovi Kulturno umjetničke udruge “Sklad” iz Bakra, pod ravnanjem dirigentice Nade Matošević Orešković.