Foto Matica umirovljenika Rijeka
Prava pandemijska aktivnost za sve generacije iz tjedna u tjedan privlači sve više umirovljenika. Pomno se biraju mjesta polaska i hodačke staze jer instruktor vodi računa o svakom sudioniku
povezane vijesti
Kada se pred prostorijama Matice umirovljenika grada Rijeke okupilo dvadesetak umirovljenika spremnih isprobati novi oblik sportske rekreacije i savladati vještinu nordijskog hodanja, instruktor Dalibor Korenić iz Hrvatskog saveza nordijskog hodanja nije skrivao zadovoljstvo i iznenađenje.
Nakon nekoliko mjeseci pandemijskog iskustva, opreza i izbjegavanja druženja s većim brojem ljudi, početak ostvarivanja projekta »Navuci dres, smanji stres« došao je u najboljem mogućem trenutku.
Premda se činilo da osim tenisica, boce vode i dobre volje ništa drugo nije potrebno, jer hodati barem zna svatko, pokazalo se da ipak treba ponešto naučiti o korištenju i karakteristikama opreme i tehnici hodanja.
Nitko nije imao predznanja, a svi su mislili da je mnogo lakše.
– To je zato jer kod nordijskog hodanja koristimo i gornji dio tijela pa radi 90 posto mišića. Broj otkucaja srca penje se na 150 u minuti, dok je kod ubrzanog hodanja, bez štapova i pravila oko 130. Troši se oko 400 kalorija na sat, što je znatno više od potrošnje u šetnji. Uz to, smanjuje se opterećenje koljena i zglobova pa je primjereno za sve generacije, pojašnjava Korenić.
Prava pandemijska aktivnost za sve generacije iz tjedna u tjedan privlači sve više umirovljenika, pa se sada na startu redovno pojavljuje njih četrdesetak. Pomno se biraju mjesta polazaka i hodačke staze jer instruktor vodi računa o svakom sudioniku.
O izboru staze i brzini hodanja ovisi i jačina opterećenja na zglobove. Kako ističu u Matici, za sada se od tri postojeća stupnja težine koristi samo prvi, rehabilitacijski. I kada se čini da vrijeme nije idealno, jer pada kiša, odustajanja nema.
Uporni znaju čemu služi kabanica. Instruktor Korenić zadovoljan je napretkom svojih učenika. Svi su naučili pravilno hodati i ušli su u formu.
– Nije nam bitna brzina, pa za 1,5 do dva sata prijeđemo do pet kilometara. Uz to, radimo i vježbe istezanja i snage. Projekt traje do kraja godine, ali će se oni umirovljenici koji to budu željeli moći uključivati u aktivnosti Saveza i nakon toga.
Očekujemo popuštanje epidemioloških ograničenja pa ćemo organizirati akcije hodanja po cijeloj Hrvatskoj, odnosno sportsko-rekreativne izlete i susrete s drugim grupama poklonika nordijskog hodanja, najavljuje Korenić.
Zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca riječka je sekcija najbrojnija i već ima desetak licenciranih instruktora nordijskog hodanja. Ima i najdužu tradiciju od desetak godina, a Korenić kaže da na ruku ide plavo-zelena karateristika ovoga kraja, odnosno blizina mora i planina.
Prognozira da vrijeme masovnijeg bavljenja nordijskim hodanjem kod nas tek dolazi i očekuje da ćemo slijediti primjer zemalja poput Poljske, gdje se iz sportsko rekreativne aktivnosti razvilo u sport.
Rekreacijski sport
Nordijsko hodanje je rekreacijski sport pri kojem se hodanje podržava korištenjem dvaju štapova koji se koriste u ritmu koraka po pravilu lijeva ruka – desna noga. Razvilo se iz nordijskog skijaškog trčanja, a kao nova sportska aktivnost predstavljeno je 1997. godine u Finskoj. Procjenjuje se da se tim vidom rekreacije danas samo u Europi bavi 30 milijuna ljudi.