Naša studija predviđa izgradnju kompostane i sortirnice, a ne MBO pogona. Istina je da ima elemenata koji su slični i da je tehnologija u međuvremenu išla naprijed. Nije napravljena nova studija, a trebala je, rekao je Niko Malbaša
RIJEKA Autor Studije utjecaja na okoliš za Centralnu zonu za gospodarenje otpadom Marišćina iz 2001. godine dr. sc. Niko Malbaša iz tvrtke Ekonerg kaže da njegova studija stara 12 godina nije predviđala izgradnju MBO postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada.
– Netko je iskoristio našu studiju staru 12 godina, koja predviđa izgradnju kompostane i sortirnice, a ne MBO pogona. Istina je da ima elemenata koji su slični i da je tehnologija u međuvremenu išla naprijed. Tad smo radili s onom tehnologijom koja nam je u to vrijeme bila dostupna. Bilo nam je najvažnije osigurati sortiranje otpada. Nije napravljena nova studija, a trebala je. No, ako su sve nadležne institucije odobrile našu studiju za sve ono što se trenutno, 12 godina poslije, po promijenjenom konceptu, radi na Marišćini, onda to treba prihvatiti, kaže dr. Malbaša.
Pogrešan koncept
Članovi Kriznog eko stožera Marišćina na konferenciji za novinare iznijeli su izjavu dr. Malbaše, koju je stanovnik Marčelja Milan Kesić objavio na svom blogu, a proizašla je iz njihove međusobne e-mail prepiske. Dr. Malbaša napominje da nakon 2001. godine niti on niti Ekonerg nisu ništa radili na lokaciji Marišćine pa zaista ne zna što se na kraju tamo planira i radi.
Dr. sc. Niko Malbaša iz Ekonerga vodio je istražavanja u vezi sa Prethodnom i Konačnom studijom o utjecaju na okoliš za CZGO Marišćina u razdoblju od 1999. do 2001. godine, a ističe da sve što piše u ta dva dokumenta, za koja kaže da su usvojeni u jednoj vrlo širokom javnom i demokratskom postupku, vrijedi i danas.
– Napravili smo izuzetno kvalitetno geomorfološko istraživanje. Perfektno smo to napravili. Naša podloga je dobra, a Marišćina je dobra lokacija za Centralnu zonu za gospodarenje otpadom. No, problem je sve ono što se u posljednjih 12 godina radilo na toj lokaciji. To nije ono što smo mi u studiji razrađivali, kaže dr. Malbaša.
– Prema nekim informacijama od prije nekoliko godina radi se o MBO postrojenju s tzv. bioreaktorskim odlagalištem otpada, što je po mojem mišljenju potpuno pogrešan koncept i ekonomski i ekološki te nema nikakve veze sa spomenutim studijama i rješenjem Ministarstva koje je izdano u vezi s njima, a još manje s novom regulativom EU. Nažalost, posljednjih desetak godina je izgleda pokazalo da je lokacija Marišćina postala ogledni primjer kako se ne smije raditi, stoji u e-mail poruci.
Dr. Malbaša u izjavi za Novi list pojasnio je zašto biorekatorsko odglagalište smatra pogrešnim konceptom te da nema ništa protiv MBO tehnologije kao takve.
– MBO tehnologija ima prednost u tome što se puno toga iz otpada može odvojiti i ponovno upotrijebiti. Primarna selekcija je, dakle, prvi korak, a drugi korak je MBO, u sklopu kojeg se otpad dodatno odvoji, dio se kompostira, a dio pretvori u gorivo. Ono što ostane za odlaganje je potpuno inertan materijal, sličan kompostu, koji doduše nije iskoristiv za poljoprivredu, ali se bez ikakvih problema može upotrijebiti za nasipavanje. U Europi postoje brojni takvi pogoni, no nitko nema »bioreaktorsko odlagalište«. Prema europskim direktivama nije dopušteno odlagati velike količine bioaktivnog materijala. No, ako je Europska unija, koja sufinancira projekt, dala zeleno svjetlo, onda je to očito prihvatljivo.
Šćulac: MBO manje zagađuje
Nijedan koncept nije ekološki problematičan, ali je pitanje ekonomske prihvatljivosti, jer koncept može biti skup i mogu se pojaviti tehnički problemi u realizaciji. No, ako su spremni dati te novce, i ako su već došli u visoku fazu realizacije projekta, najbolje je da projekt konačno odrade do kraja. Da Marišćina u konačnici bude, ono što smo mi i zamišljali još 2001. godine, a to je kvalitetan gospodarski objekt bez ikakva nepovoljnog utjecaja na okoliš koji bi zaista mogao biti ogledni primjer za ostale dijelove Hrvatske. Sve je bolje od onoga što se na Marišćini dosad događalo, objašnjava dr. Malbaša.
Direktor Ekoplusa Dušan Šćulac tvrdi da sadašnji koncept koji će se primjenjivati na Marišćini, manje zagađuje okoliš, od onog predviđenog originalnom studijom iz 2001. godine.
– Studije Ekonerga predviđala je gradnju kompostane i sortirnice. U osnovi radi se o primitivnom MBO postrojenju, jer sortirnica obuhvaća mehanički, a kompostana biološki dio mehaničko-biološke obrade. U skladu s tim je i ocjena potrebe procjene studije utjecaja na okoliš, izrađena u prosincu 2009. godine, koja je pokazala da MBO manje zagađuje, od kombinacije sortirnice i kompostane. Cijelo postrojenje je u zatvorenoj hali, kaže Šćulac.
Što se tiče koncepta bioreaktorskog odlagališta, Šćulac kaže da u slučaju Marišćine, to samo podrazumijeva da se na deponij, nakon obrade u MBO pogonu, odlaže inertan materijal.
– Kasnijim dodavanjem vlage u inertan materijal, vrši se kontrolirano otplinjavanje. Taj plin zatim se koristi za proizvodnju električne energije, kaže Šćulac.
