To ne daje nikakvu sigurnost za povrat bilo kakvih ozbiljnijih ulaganja, niti u objekt, niti u programe, kaže Čargonja
povezane vijesti
- Sjednica Grupacije marina HGK: ‘Zbog istjecanja koncesija upitne su buduće investicije u marine’
- Bitka za budućnost opatijskih plaža: Grad želi samostalno provesti koncesiju za Slatinu i Pančeru
- ‘Limitiranje zakupa zemlje smanjit će proizvodnju’: Poljoprivredna komora i HUP protiv su novog zakona o agrarnom zemljištu
RIJEKA – Riječki beach barovi, poput Morskog prasca, Pajola, Kamova i drugih, u zadnjih su desetak i više godina postali više nego prepoznatljiv dio riječke ugostiteljske, ali i kulturne i zabavne ponude, kao i društvenog života općenito, zahvaljujući brojnim koncertnim i drugim programima te humanitarnim akcijama, a možda najviše od svega zahvaljujući opuštenoj i ugodnoj atmosferi koju Riječanima i gostima Rijeke nude u dnevnim i večernjim satima.
Najbrži prst
Iako posluju već godinama, osnivači nekih od najpoznatijih od njih, zabrinuti su zbog najnovije odluke Grada Rijeke, odnosno Primorsko-goranske županije, kojom im je koncesija za obavljanje ugostiteljske djelatnosti na pomorskom dobru dodijeljena na samo dvije godine, što, prema riječima Damira Čargonje-Čarlija, koncesionara u prvom riječkom beach baru, Morskom prascu i na još četiri lokacije, ne omogućava povrat ulaganja u objekte i programe, a budi i sumnju da bi za dvije godine već godinama uhodani posao mogao preuzeti netko drugi, bilo prema sadašnjem ili budućem Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.
– Morski prasac pokrenuli smo prije sedamnaest godina, kada na ovoj lokaciji, na plaži uz stadion Kantrida nije bilo takoreći ničega. Ni Riječani se ovdje nisu kupali u većem broju, a u večernjim satima je bila doslovno pustoš. Do sad smo koncesije dobivali svakako, na godinu dana, pa na dvije ili tri, a u zadnje vrijeme na pet godina, da bi ove godine koncesija bila odobrena samo na dvije godine. Sadašnji Zakon o pomorskom dobru nije prilagođen stvarnim potrebama, posebno kada se uzme u obzir ulaganje u programe koje smo svih ovih godina održavali, a održavat ćemo ih i dalje, jer se bazirao na principu »najbržeg prsta« pa smo se svaki put po isteku koncesije morali dovijati na koji način predati ponudu točno u ponoć i strahovati je li netko uspio ponudu poslati prije, ali svaki put smo uspjeli. Ne znam zašto, ali ove godine nam je koncesija odobrena samo za iduće dvije, što ne daje nikakvu sigurnost za povrat bilo kakvih ozbiljnijih ulaganja, niti u objekt, niti u programe, kaže Čargonja, dodajući kako je moguće da su ulagači »bacili oko« na sada već vrlo atraktivne ugostiteljske objekte na riječkim plažama.
Marunić: Nije bilo razloga za dodjelu koncesije na rok dulji od dvije godine
Privremeni pročelnik županijskog Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze, Zlatan Marunić, kojega smo također pitali o dodjeli koncesija za riječke beach barove na samo dvije godine, kaže kako nije bilo utemeljenih razloga za dodjelu koncesija na rok dulji od dvije godine. – Grad je predložio dodjelu koncesijskih odobrenja na rok do pet godina. Ona se, inače, u pravilu i prema Zakonu, dodjeljuju na godinu dana, s tim da taj rok može biti i duži, ako za to postoje opravdani razlozi, poput ulaganja na pomorskom dobru. Kako iz niti jednog od zahtjeva nije bilo vidljivo koja bi to ulaganja bila, a koja bi opravdavala dodjelu koncesija na pet godina, koncesijska odobrenja su izdana na rok od dvije godine, rekao je Marunić. |
– Ove je godine bilo neobično i to što smo odluku o koncesiji dobili tek četiri mjeseca poslije podnošenja zahtjeva. Neke neslužbene informacije govore kako je bilo još zainteresiranih, a je li odlučivanje tako dugo trajalo zbog toga, ne znam. Bojim se da bi, i prema prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru, za dvije godine mogao doći ulagač s višom ponudom, netko tko si može priuštiti da godinu, dvije ili tri radi s minusom, i izbaciti nas iz posla koji smo ja i drugi ugostitelji na riječkim plažama pokrenuli i sve ove godine održavali, a Riječani i turisti su cijelu tu priču više nego dobro prihvatili. Pri ocjenjivanju ponuda ni sada se ne vrednuju ulaganja ni programi, samo najbrži prst, a bojim se da će se ubuduće vrednovati samo novčano najviša ponuda, ne uzimajući u obzir ulaganja u programe. U našim beach barovima samo lani smo uložili 300 tisuća kuna u programe, ali to nitko nije vrednovao ni ocijenio prilikom dodjele koncesija u ovoj godini, da ne govorimo o svemu što smo radili i ulagali proteklih godina, a zbog čega je stvorena cijela scena riječkih beach barova, kaže Čarli.
Damir Čargonja Čarli / Foto V. KARUZA
Grad prebacuje lopticu
Sličnu priču pričaju i Haris Tančica, pokretač Pajola na plaži Grčevo i Veselito Mudrinić, vlasnik Kamova na Sablićevu, oba na riječkim Pećinama. I njima je koncesija dodijeljena na samo dvije godine, iako su u prethodnim navratima koncesije dobivali na tri godine.
– Ni tri godine nisu neka garancija za povrat uloženog. Ne moramo mi biti nam tim lokacijama vječno, ali koncesije bi trebale biti na barem pet godina, da se može napraviti neki ozbiljniji plan ulaganja i povrata uloženog, što bi i dodatno podiglo kvalitetu ponude. Ovako smo u velikoj mjeri ograničeni, kaže Tančica.
Mudrinić dodaje kako su sadašnji vlasnici osmislili i pokrenuli kompletnu riječku beach bar scenu koja prije toga praktički nije postojala.
– Pri tom stalno nastojimo obogatiti ponudu, posebno raznih događaja, a i to bi trebalo uzeti u obzir prilikom dodjele koncesija. Sadašnji sustav, a bojim se ni novi zakon koji je u procesu donošenja, ne daju nam nikakvu sigurnost, barem na neki srednji rok, da možemo raditi i razvijati ponudu, kaže Mudrinić.
Haris Tančica i Veselito Mudrinić
Upit o dodjeli koncesija na samo dvije godine riječkim beach barovima koji su jedan od zaštitnih znakova ljetne ponude u gradu uputili smo Odjelu za komunalni sustav i promet Grada Rijeke iz kojeg pak lopticu prebacuju na Županiju, navodeći kako je gradsko Vijeće za davanje koncesijskog odobrenja od Upravnog odjela PGŽ-a za pomorstvo promet i veze tražilo koncesiju na pet godina.
– Uredbom o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru (Narodne novine 36/04, 63/08, 133/13, 63/14) propisane su djelatnosti za koje se može dati koncesijsko odobrenje, postupak davanja koncesijskog odobrenja i visina naknade za davanje koncesijskog odobrenja. Za svaki grad/općinu na čijem području postoji pomorsko dobro osniva se Vijeće za davanje koncesijskog odobrenja. Vijeće daje koncesijsko odobrenje za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, koje ne isključuju niti ograničuju opću upotrebu pomorskog dobra.
Potrebna mikrolokacija
Odredbom članka 9. Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja propisano je da na temelju provedenog postupka Vijeće daje Odobrenje na vremenski rok do najviše 5 godina, a rok se određuje na kalendarske (nedjeljive) godine.
Međutim, odredbom člankom 8. stavkom 4. Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja utvrđeno je da iznimno kada se koncesijsko odobrenje daje na vremenski rok dulji od jedne kalendarske godine, a za obavljanje djelatnosti potrebna je mikrolokacija na pomorskom dobru, Vijeće je dužno ishoditi posebnu potvrdu nadležnog tijela u županiji, kojom se potvrđuje da za vrijeme na koje se daje odobrenje neće biti pokrenut postupak koncesioniranja.
Sukladno navedenom Vijeće za davanje koncesijskog odobrenja Grada Rijeke je dopisom od 28. ožujka 2023. godine zatražilo od Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze, Primorsko-goranske županije izdavanje posebne potvrde sukladno članku 8. stavku 4. Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja, te je zatražena posebna potvrda na rok do 5 godina, za mikrolokacije na kojima je utvrđena postava privremenog objekta do 12 m2 s pripadajućom terasom za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva. Dopisom od 6. travnja 2023. godine Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije dostavio je Posebnu potvrdu koja je izdana na dvije kalendarske godine i to do 31. prosinca 2024. godine, stoji u odgovoru Grada.
