Kažu - optimizacija

Ne smanjuje se samo broj bankomata, zatvaraju se i filijale. Erste banka ukida poslovnice na Trsatu i u Brinju

Aneli Dragojević Mijatović

Poslovnica na Trsatu će se zatvoriti, no bankomat će ostati, baš kao i u slučaju druge dvije poslovnice koje se zatvaraju / Foto M. GRACIN

Poslovnica na Trsatu će se zatvoriti, no bankomat će ostati, baš kao i u slučaju druge dvije poslovnice koje se zatvaraju / Foto M. GRACIN

U pitanju su povećani troškovi, blizina drugih poslovnica, te činjenica da ljudi koriste digitalne kanale plaćanja. Lani je Erste zatvorila i poslovnicu u Ulici Nikole Tesle u Rijeci, a proces će se nastaviti i s bankomatima



RIJEKA – Erste banka od 1. siječnja 2022. zatvara tri svoje poslovnice, od čega dvije u Primorsko-goranskoj županiji, i to u Fužinama, što je na lokalnoj razini već zabilježeno, te na riječkom Trsatu.


Treća njihova poslovnica koja će od Nove godine završiti »pod ključem« je u Brinju, u Ličko-senjskoj županiji. Potvrdili su to jučer iz Erstea, čime se praktički nastavlja puzajuće zatvaranje poslovnica, a odnedavno je najavljena i tzv. optimizacija broja bankomata, odnosno smanjivanje njihovog broja, uslijed očekivanih povećanih troškova sigurnosti.


Na pitanje, zašto se zatvaraju poslovnice, je li i tu u pitanju trošak sigurnosti, u Erste banci kažu da je u pitanju »trošak općenito«, no na sve te tri lokacije – bankomat ostaje. Inače, treba podsjetiti da je od »vidljivijih« lokacija u Rijeci Erste sredinom 2020. zatvorila i poslovnicu u Ulici Nikole Tesle, na Potoku, no tu je, kažu, u pitanju bila činjenica da je poslovnica na Jadranskom trgu samo na pola kilometra udaljenosti, te joj je ova iz Nikole Tesle de facto pripojena. Djelatnici su preraspoređeni unutar sustava banke, a tako će biti i sada, odnosno svi djelatnici čije se poslovnice zatvaraju ostat će raditi u banci, na nekoj drugoj lokaciji, tvrde u banci. Ali, evo što točno kažu.


Iz Fužina u Delnice




– S ciljem unapređenja kvalitete usluge prema klijentima kontinuirano provodimo analizu rada naših poslovnica. Osim što je broj klijenata koji aktivno dolaze u poslovnicu Fužine iz godine u godinu sve manji, detaljnom analizom transakcija naših klijenata ustvrdili smo da se njih više od 80 posto odnosi na uplate/isplate s računa, a potom i na pologe pravnih osoba, te plaćanje režijskih troškova. Slijedom navedenog, a s ciljem optimizacije svoje poslovne mreže, donijeli smo odluku o zatvaranju poslovnice u Fužinama 1. siječnja 2022., uz zadržavanje uplatno-isplatnog bankomata na istoj adresi, kako bi klijenti mogli podizati, ali i uplaćivati novac na svoj račun. Poslovnica u Fužinama trenutačno zapošljava jednog djelatnika koji će nastaviti raditi u Erste banci na drugoj lokaciji.


Poslovnica Erste banke u Fužinama udaljena je 18 kilometara od Delnica s kojima postoji dobra prometna povezanost, a velik dio stanovnika Fužina već je orijentiran na poslovanje u toj poslovnici. Povećanjem broja djelatnika u Delnicama bit ćemo u mogućnosti pružiti kvalitetniju uslugu i jednostavnije i brže korištenje naših usluga, ne samo Delničanima, već i stanovnicima mjesta u neposrednoj blizini, uključivo i stanovnicima Fužina. Osim toga, polovica klijenata poslovnice Fužine već koristi digitalne usluge, a vrste transakcija koje prevladavaju u toj poslovnici riješit će se uplatno-isplatnim bankomatom te digitalnim uslugama Erste banke (George).


U situacijama kada je to potrebno Erste banka ima osposobljene i mobilne timove za rad na terenu, kao što su uredi klijenata, sajmovi, skupovi i slično. Mobilni bankari obavljaju kreditno, depozitno i transakcijsko poslovanje, izuzev poslovanja s gotovinom, ističu u Ersteu. Potvrdili su i da je, »u skladu s razvojem digitalnih bankarskih usluga i kontinuiranom rastu broja klijenata koji redovito koriste usluge elektroničkog bankarstva, te većinu transakcija obavljaju i bez dolaska u poslovnicu«, Erste banka tijekom posljednjih deset godina smanjivala broj poslovnica.


Prioritet rezanje troškova


Sječa, konkretno, bankomatske mreže najavljena je nedavno na razini cijele bankarske industrije, od strane Hrvatske udruge banaka, i to zbog zahtjeva tzv. aktivne elektrokemijske zaštite, što banke smatraju preskupim u odnosu na promet na nekim bankomatima, prije svega u manjim mjestima. Tada je rečeno da će bez bankomata ostati većinom ruralni dijelovi Hrvatske. No, što se tiče poslovnica, očito je da se zatvaraju i poslovnice po gradovima. Zatvara se tako i poslovnica na riječkom Trsatu, koji je vitalni, živahni dio grada, u koji dolaze i turisti, a da ne govorimo o studentskoj populaciji… Očito je riječ o pukom rezanju troškova, što postaje prioritet bankama, s obzirom na smanjenju zarada od kamata.

 


Prednosti digitalizacije


– Tako je prije 10 godina, 2011. godine, Erste banka imala 135 poslovnica, prije 5 godina, 2016. godine, 132 poslovnice, a krajem 2020. 118 poslovnica. U posljednjih deset mjeseci zatvorena je jedna poslovnica, pa Erste banka trenutačno ima 117 poslovnica. Zatvorene poslovnice uglavnom su bile manje poslovnice transakcijskog tipa čije je poslovanje prebačeno u veće centre, a na tim mjestima postavljeni su uplatno-isplatni bankomati. Uz poslovnicu u Fužinama, Erste banka planira od 1. siječnja 2022. zatvoriti poslovnice na još dvije lokacije, u Brinju i na Trsatu. Inače, regionalna direkcija Rijeka u svojoj nadležnosti ima trenutačno ukupno 31 lokaciju od čega su 3 savjetodavna centra, 15 filijala i 13 poslovnica, opisuju u Erste banci. Općenito govoreći, dodaju, »Erste banka je s jedne strane orijentirana na usmjeravanje jednostavnijeg, transakcijskog dijela poslovanja na digitalne kanale i uređaje kad god je to moguće, a s druge još snažniji fokus na savjetodavnu uslugu koju klijenti mogu dobiti u fizičkim poslovnicama«.


– Kombinacijom jednoga i drugoga unapređuje se tradicionalan odnos između banke i klijenata sa svim prednostima digitalizacije s jedne strane te osobnog pristupa s druge. U tom smislu fizičke poslovnice još dugo neće izgubiti na važnosti, ali je za očekivati da će i dalje biti prisutna određena optimizacija njihovog broja, poručuju iz Erstea.


Dakle, kako proizlazi iz odgovora, može se očekivati daljnje smanjivanje, i broja poslovnica, i broja bankomata – i u ruralnim i u urbanim krajevima. S obzirom na to da su bankarski kanali, kanali plaćanja, gotovo neka vrsta javnog servisa koja je prepuštena privatnom kapitalu (a nisu jedina), ispada da pitanja poput – što će oni ljudi, građani, koji ne koriste digitalne kanale plaćanja, koji su slabije pokretni, kojima ipak znači da u svom mjestu imaju banku s kojom mogu razgovarati – prestaju biti relevantna. To su argumenti koje kapital ne priznaje, te shodno tome, ako nemaju računice – teško da se na banke može računati.