Gradsko vijeće

Nakon šest godina, i Bakar dio riječke urbane aglomeracije

Sanja Gašpert

Foto: S. GAŠPERT

Foto: S. GAŠPERT

Grad Bakar je u listopadu prošle godine primio poziv Grada Rijeke za iskaz interesa za pristupanje jer je postojeća strategija, ona za razdoblje od 2016. do 2020. godine, prestala vrijediti, kazao je gradonačelnik Klarić



BAKAR – Grad Bakar pristupio je Urbanoj aglomeraciji Rijeka, jednoglasno je odlučilo Gradsko vijeće Bakra. Kako je u obrazloženju odluke kazao bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić, 2015. godine, kada je uz urbane aglomeracije Zagreb, Split i Osijek osnovana i riječka urbana aglomeracija, Grad Bakar je odbio ući u njezin sastav.


– U rujnu 2015. godine, odlukom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije osnovana je Urbana aglomeracija Rijeka u sastavu gradovi Rijeka, Kastav, Kraljevica i Opatija te općine Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga i Viškovo. Iz navedenog je razvidno da su jedinice lokalne samouprave koje graniče s Gradom Bakrom postale dio Urbane aglomeracije Rijeka. S obzirom na prometnu, društvenu, gospodarsku i svaku drugu povezanost sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, nedvojbeno je da Grad Bakar predstavlja neraskidivi dio područja koji je sastavni dio riječke urbane aglomeracije.


Grad Bakar je u listopadu prošle godine primio poziv Grada Rijeke za iskaz interesa za pristupanje jer je postojeća strategija, ona za razdoblje od 2016. do 2020. godine, prestala vrijediti, kazao je gradonačelnik Klarić. Dodao je da je Grad Bakar u prethodnom razdoblju sam ili uz pomoć nacionalnih i europskih fondova realizirao brojne kapitalne projekte.


EU sredstva




– U razdoblju od osnivanja Urbane aglomeracije do danas, Grad Bakar je s obzirom na velik broj kapitalnih projekata u tijeku i pripremljenu dokumentaciju samostalno kandidirao svoje projekte kako bi u što kraćem razdoblju, ne čekajući druge, privukao što veće iznose bespovratnih sredstava. U tom su razdoblju bespovratnim sredstvima Europske unije sufinancirani rekonstrukcija i prenamjena dijela zdravstvene stanice Škrljevo-Kukuljanovo u dječji vrtić u iznosu od 2,4 milijuna kuna, Gospodarsko središte Hrvatskog primorja u vrijednosti 25,2 milijuna kuna, obalni park s edukativnim stazama za promociju i prezentaciju povijesne tradicije ribarstva u Bakru u iznosu od 1,3 milijuna kuna, građenje i opremanje dječjeg igrališta na Kukuljanovu u iznosu od 317.436 kuna. Također, tu je i projekt rekonstrukcije međukatnih konstrukcija i postavljanje sanitarnog čvora kod Kaštela u Bakru te označavanje pješačkih staza u Bakru u okviru projekta Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana u iznosu od gotovo 1,5 milijuna kuna, projekt Znanjem do posla u suradnju s Općinom Viškovo u vrijednosti većoj od milijun kuna, interpretacijski centar ribarstvene i pomorske baštine »O ribi« u Turskoj kući u Bakru u iznosu od 972.597 kuna i drugi, istaknuo je Klarić, dodajući da je u nacionalni plan za oporavak i otpornost uključen i projekt vodoopskrbe Brdo, radnog naziva Melnice, s iznosom od 16 milijuna kuna, a podsjetio je i na skori početak realizacije projekta izgradnje kanalizacije u Bakru ukupno vrijedan 60 milijuna kuna. Iako smo pokazali brzinu i efikasnost u privlačenju nacionalnih i europskih sredstava, očekujemo kako ćemo kroz Urbanu aglomeraciju Rijeka ubrzati nove projekte i otvoriti nove izvore europskih sredstava, kazao je Klarić.


Rebalans proračuna


Na sjednici je, također jednoglasno, usvojena odluka kojom se prihvaća ponuda T. D. Iverpan d.o.o. iz Donje Zeline, koja se bavi proizvodnjom i prodajom panela, u iznosu od 2.820.000 kuna za prodaju nekretnine, odnosno gospodarskog dvorišta u vlasništvu Grada Bakra površine 5.619 kvadrata, koja se nalazi u prostoru Industrijske zone Bakar na Kukuljanovu. Bakarski su vijećnici s dvanaest glasova za i jednim suzdržanim usvojili i drugi rebalans proračuna kojim se proračun ne mijenja i iznosi 116.343.500 kuna, ali su unutar njega predložene preraspodjele prihoda u iznosu od milijun kuna, na način da se prihodi poslovanja smanje, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine povećaju za predloženi iznos.


Između ostalih, najavljen je projekt uređenja Marohnićeve kuće čiji su troškovi planirani u iznosu od dva milijuna kuna, planirana su nova sredstva za troškove sanacije krova i fasade Doma Bakar u iznosu od 150 tisuća kuna i za ulaganje u Dom kulture Kukuljanovo od 200 tisuća kuna, sufinanciranje produženog boravka povećava se za 200 tisuća kuna jer su povećana materijalna prava prosvjetnih radnika, a kako se ne bi išlo na teret roditelja, a nova stavka je subvencija smještaja u učeničkom domu »Tomislav Hero« u Bakru. Naime, kako je istaknula pročelnica Ureda Grada Bakra Maja Šepac Rožić, na prijedlog Pomorske škole Bakar, u proračunu se osigurava 50 tisuća kuna za subvenciju smještaja učenika koji na školovanje u Bakar dolaze iz potresom pogođenih područja. Također, osigurano je dodatnih 100 tisuća kuna, uz prije već osiguranih 100 tisuća kuna, za izgradnju reciklažnog dvorišta na prostoru do asfaltne baze u Industrijskoj zoni na Kukuljanovu, a nova sredstva idu za ugovaranje i izradu projekta, dok su u međuvremenu riješeni imovinskopravni odnosi i pristupna cesta.


Tomislav Matić nije više prvi čovjek KD-a Dobra

Tomislav Matić više nije direktor bakarskog Gradskog komunalnog društva Dobra, a o razlozima njegovog razrješenja na vijećničkom satu gradonačelnika Klarića pitala je SDP-ova vijećnica Tamara Kojić.


– Matić nije ništa ukrao niti pronevjerio, jednostavno nismo bili zadovoljni vođenjem Društva, odnosno on nije ispunio naša očekivanja. Na skupštini Društva utvrđen je manjak u poslovanju, zatražili smo reviziju stanja poslovanja, utvrdili novi plan i program te je privremeno, do raspisivanja natječaja i izbora novog direktora, v.d. direktora imenovana Linda Sciucca, inače direktorica Industrijske zone Bakar. U ovom trenutku Dobra je u plusu i pozitivno posluje. Ova razrješnica nije ništa novo, tako je razrješeno nekoliko direktora Zone, nedavno i ravnateljica Dječjeg vrtića Bakar. Kada se ne ispoštuje plan i očekivanja, dobije se razrješnica. Dakle, imali smo veća očekivanja od Matića, on ih nije ispunio, ali nije bilo nikakvih nezakonitosti u radu, kazao je Klarić.
PGS-ova vijećnica Senka Šubat upozorila je na nezakonito odlaganje otpada na Hreljinu, ali i upitala je li i kada planirana obnova hreljinske gradine.


– Puno smo toga na tom području već sanirali, iako je riječ o državnom zemljištu. Što se tiče hreljinske gradine, obavljaju se arheološka istraživanja, održavaju se pristupni putevi, obavlja košnja, čekamo natječaje na koje bismo projekt mogli prijaviti za obnovu. Jedna od ideja za taj dio je arheološki kamp, ali i obnova kućice s prigodnim sadržajima, kazao je pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Davor Skočilić.