Rječnik krasičarskoga zajika

Najljepši dar: Prof. Tanja Juričić ukoričila 1.800 krasičarskeh besed

Slavica Mrkić Modrić

Snimio Marko GRACIN

Snimio Marko GRACIN

Prof. Tanja Juričić je svakoj riječi dala istoznačnicu u standardnom jeziku i stavila je u kontekst svakodnevne uporabe. Rječnik su izdali Udruga Eko-etno Krasica i Čakavsa katedra Bakarskog kraja



KRASICA Najljepši mogući božićni dar Krasici je podarila profesorica Tanja Juričić. Čak 1.800 krasičarskeh besed »umotala« je u korice i rodnom mjestu darovala prvi rječnik koji je prezentiran u dupkom punoj društvenoj prostoriji Vijeća mjesnog odbora.


Zanimanje za ovaj uradak prof. Juričić ne bi trebao nikog iznenaditi jer nije on Krasičarima bio iznenađenje. Kako autorica sama reče – proteklih godinu dana koliko sam radila na rječniku mnoštvo me je sumještana zaustavljalo i pitalo »si zapisala ovu besedu, si zapisala onu besedu«.


A Tanja je pisala i zapisivala, svakoj zapisanoj riječi dala istoznačnicu u standardnom jeziku, stavila je u kontekst fraze tj. svakodnevne uporabe, potom snimila audiozapis, poslijedila ga prof. Andrei Car, a onda sve to predala Tanji Matijaš na prijepis. Ideju projekta i potrebne ankete potpisuje Dorotea Žic. »Rječnik krasičarskoga zajika« izdali su Udruga Eko-etno Krasica i čakavska katedra Bakarskoga kraja, čija je predsjednica Ružica Cipro Dragičević na krasičarskom skupu rekla kako je Tanja Juričić, inače članica Upravnog odbora Katedre od prvog dana vrlo aktivna u djelovanju iste, te je svojim idejama uvelike pomogla da Katedra bude to što jest – udruga s puno uspjeha u očuvanju zavičajnih običaja i izričaja.


Sjednice na čakavici


– Ova je knjiga pravo remek djelo. Neiscrpna riznica znanja za sve one koji dolaze poslije nas. Krasici je, u ovo blagdansko vrijeme upravo Tanja darovala najljepši mogući božićni dar, kazala je Cipro Dragičević.Bosiljka Vrban – Arh, predsjednica Eko-etno udruge Krasica, spominjući aktivnosti Udruge, naglasila je Tanjin doprinos u njima, a osvrnuvši se na Rječnik rekla:

– Udruga je do sada izdala nekoliko publikacija, knjiga i brošura, sudjelovala na brojnim izložbama, radila na očuvanju identiteta mjesta u kojem egzistira, no upravo je ova knjiga kapitalno djelo našeg dosadašnjeg rada s kojim završavamo 2015. godinu. Knjiga je pravi izazov za vrijeme koje dolazi.


Okupljenima se obratio i Tomislav Klarić, gradonačelnik Bakra, osvrnuvši se na uporabu čakavice u svakodnevnom životu ali i činjenicu da bi ju trebalo više koristiti u institucijama, poglavito školama.


– Jako sam zadovoljan što se sjednice gradskog poglavarstva, javni i interni sastanci u Gradu Bakru u devedeset posto slučajeva odvijaju na čakavici. To je naš materinji jezik kojim bi se trebali svi mi služiti kad god je to moguće i kojeg se nikad, ni u kojoj situaciji ne bi trebali sramiti. Krasica je prvo mjesto bakarskog prstena koje je dobilo rječnik svog zajika, nadam se da će za ovim primjerom krenuti i ostala, kao i da Krasica na ovom rječniku neće stati, izrazio je želju Klarić.



Ča se j’ videlo profesorice Tanje Juričić da j’ šla delat ovo velo i teško delo?– Za neverovat je, ma je istina. Povod je bila jedna televizijska emisija. Konkretno, gljedala san na RI TV-u »Konobu« Damira Konestre, a ni dandanas se ne moren domislet kako se zove gospa ka mu j’ bila gošća. Intanto ona j’ rekla da nažalost je Rika zbrisana z karte čakavštine. Mane j’ ta konstatacija razjadila i dala mi za mislet kako promenit to stanje, kako Rike vrnut identitet koga njoj uza se užanci daje jušto ta čakavica. I tako se j’ rodila ova knjiga. Ov rječnik, rekla j’ Juričić i zamolila se one ki su zdravo za gotovo zeli da j’ neš krasičko neka to pozabe aš to neš ni nikada bilo krasičko leh krasičarsko kod ča na Krasice ne bivaju Krasičani i Krasičanke leh odvavek i zavavek Krasičarki i Krasičari aš va imenimi i njihovemi izvedenicami se ne primjenjuju pravopisna pravila leh se govori jušto onako kako govori domaći puk.


Ča mi ga je to


Nisu u Tanjinoj knjizi samo riječi krasičarske. Ona cijela odiše Krasicom, pa je tako Iva Mamilović, autorica naslovnice i fotografija u knjizi koja je »prošla« grafičku obradu Marine Pavlić naglasila:


– Intencija je bila da »Rječnik krasičarskoga zajika« bude od prve do zadnje stranice isključivo krasičarski. Dobila sam riječi i s fotoaparatom u ruci krenula Krasicom u potrazi za ilustracijom svakog slova. Sve fotografije koje su unutra snimljene su na Krasici, a omot knjige ustvari je ornament koji se nalazi na rodnoj kući autorice, te »falša poneštra«, snimljena na istoj kući.


Prezentaciju ove hvale vrijedne knjige, recitacijom su uveličale Nika Rukavina i Dora Frančišković, učenice Područne škole Krasica, a pravo veselje u publici izazvala je igra »Ča mi ga je to« zamišljena kao svojevrstan kviz u kojem su nazočnima podijeljeni papirići na kojima su bile napisane krasičarske besedi, a na onima koji su ih dobili bilo je da ih prevedu na standard. Uz čestitke za Božić i lijepe želje za godinu koja dolazi, te obećanje autorice prvog »Rječnika krasičarskoga zajika« da će razmisliti o drugom, te ugodnu ćakulu na domjenku što ga je organiziralo Vijeće MO Krasica, okončan je ovaj za prof. Juričić velik dan, a za Krasicu još i veći.