Foto S. Drechsler
Mogućnost 24-satnog boravka roditelja uz dijete, samo je jedna od dimenzija razvoja dječje kirurgije u Rijeci koja ove godine bilježi pola stoljeća djelovanja. Broj kreveta na dječjoj kirurgiji u Rijeci iznosi 23, prosječno trajanje hospitalizacije je svega tri dana, a roditelj cijelo vrijeme provodi sa svojim djetetom
RIJEKA Sedmogodišnji Jakov Kučej jedan je od gotovo dvije tisuće pacijenata koji će i ove godine biti operirani na Klinici za dječju kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Rano ujutro na Klinici za dječju kirurgiju operirana mu je kila, jedan od rutinskih zahvata koji se na ovoj klinici obavljaju, a sada već davno uhodana rutina ove klinike jest i činjenica da uz njega gotovo cijelo vrijeme boravi njegova mama Snježana. Ujutro ga je ispratila do operacijske dvorane, nakon operacije dočekala u sobi za oporavak i na kraju se s njim smjestila u bolničkoj sobi gdje će boraviti sve dok Jakov ne bude otpušten iz bolnice.
– Sve je prošlo u redu i sad čekamo kad ćemo biti otpušteni kući. Mogućnost da stalno budem uz dijete u bolnici, puno znači i mislim da je jako dobro što roditelji na Klinici za dječju kirurgiju mogu biti uz svoju djecu. Mališanima je tako puno lakše boraviti u bolnici, a lakše je i nama roditeljima. Ukratko, Jakov i ja smo jako zadovoljni ovdje na dječjoj kirurgiji, kaže mama Snježana Kučej.
Pola stoljeća djelovanja
Mogućnost 24-satnog boravka roditelja uz dijete, samo je jedna od dimenzija razvoja dječje kirurgije u Rijeci koja ove godine bilježi pola stoljeća djelovanja. Dječja kirurgija na Kantridi osnovana je 1965. godine te je sve do 2004. godine funkcionirala kao odjel u sklopu Klinike za kirurgiju. Od 2004. dječja kirurgija se u Rijeci osamostaljuje u Zavod za dječju kirurgiju, da bi ove godine, gotovo na isti dan formiranja dječje kirurgije prije 50 godina na Kantridi, dobila status klinike.
Prvi odjel dječje kirurgije na području bivše Jugoslavije osnovan je 1951. u zagrebačkoj bolnici u Klaićevoj, a iz iste je bolnice 14 godina kasnije na poziv tadašnjeg šefa riječke Pedijatrije, prof. dr. Karla Pasinija, došao kirurg doc. dr. Ljubo Šantel i pokrenuo dječju kirurgiju u Rijeci, u istoj zgradi na Kantridi u kojoj djeluje i danas.
No, dok je zgrada ostala ista, dječja kirurugija kroz desetljeća je mijenjala svoje tehnike, kao i pristup djetetu. Od samih početaka prije pola stoljeća na Klinici se uvijek težilo izvođenju suvremene i kvalitetene kirurgije pa je tako već u samoj godini osnutka uspješno izvedena operacija atrezije jednjaka s traheoezofagealnom fistulom kod novorođenčeta, tada prva takva operacije na ovim prostorima. Trideset godina kasnije, točnije 1995. godine na dječjoj kirurugiji na Kantridi prvi je put u Hrvatskoj uvedena metoda intramedularne elastične osteosinteze prijeloma dugih kosti djece i adolescenata, a u 2007. godine donesen je prvi i zasad jedini algoritam u Hrvatskoj koji se odnosi na liječenje retiniranog testisa u djece.
Program plus
Današnji predstojnik Klinike za dječju kirurgiju doc. dr. Harry Nikolić ističe da u odnosu na vrijeme u dječjoj kirurgiji prije pedeset godina najveća razlika danas je u primjeni minimalno-invazivne kirurgije u novije vrijeme. Tome je prilagođena i oprema dviju operacijskih sala Klinike u kojima se izvode operacije na svim organskim sustavima. Dječja kirurgija nekad je imala 50 kreveta, a prosječno trajanje boravka djece u bolnici iznosilo je 15 dana. Danas broj kreveta na dječjoj kirurgiji u Rijeci iznosi 23, prosječno trajanje hospitalizacije je svega tri dana, a roditelj cijelo vrijeme provodi sa svojim djetetom.
– Nekad kad ste primali dijete u bolnicu morali ste najprije pokušati ga pridobiti i pregovarati da mora ostati u bolnici bez roditelja. Gledati dijete kako plače bez roditelja, prilično je deprimirajuće i za medicinsko osoblje u tom trenutku. Mi smo izbjegli taj konflikt s djetetom jer roditelj kod nas dijete isprati praktički do operacijske sale i čeka ga da izađe iz sale. Sve je počelo prije desetak godina, na ovoj smo klinici proveli današnji Program plus na svoj način i s tim se moram pohvaliti. Prije devet godina uveli smo boravak roditelja uz djecu po 24 sata, što je bilo izrazito zahtjevno jer roditelj koji boravi 24 sata u bolnici s djetetom, konstantna je kontrola našeg rada. No, moje mišljenje je oduvijek bilo da definitivno treba promijeniti paradigmu i shvatiti da je i medicina uslužna djelatnost. Rezultati su bili vidljivi praktički odmah, a nakon omogućavanja 24-satnog boravka roditelja uz dijete, ubrzo smo otvorili i popodnevne ambulante. Moja je teorija bila zašto bi roditelj, da bi s djetetom otišao na pregled taj dan morao ujutro odlaziti s posla, ako to može obaviti poslijepodne, nakon posla. To je rezultiralo nestankom listi čekanja kojih mi nemamo već devet godina. Mi smo u danas aktualni Program plus zato ušli potpuno spremni i osim fakturiranja nismo zapravo trebali mijenjati ništa, kaže doc. dr. Nikolić i dodaje da je Klinika za dječju kirurgiju 2009. godine i dobila status Klinike prijatelja djece.
Na Klinici za dječju kirurgiju danas radi sedam specijalista dječje kirurgije i jedan specijalizant, 23 medicinske sestre, dva gipsera i devet spremačica. Klinika je nastavna baza Medicinskog fakulteta u Rijeci, a svoja stručna znanja liječnici ove klinike stječu i u svjetskim kirurškim centrima poput Beča, Linza, Cincinnatija i San Antonija.
Osim u pristupu pacijentu, kako kaže, razlika između dječje i odrasle kirurgije je velika i zapravo se radi o dvije potpuno različite nastavne struke. Razlikuju se u samom bolesniku, indikacijama i mogućim komplikacijama, a neonatalna kirurgija i kirurgija djece predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta u najvećoj mjeri čine dječju kirurgiju. Na Klinici se liječe djeca iz Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije. Prošle je godine hospitalizirano i operirano oko 1.600 djece dok je u poliklinici koja ima ortopedsku, traumatološku, urološku, opću i hitnu ambulantu, obavljeno 18 tisuća pregleda i 2.000 malih zahvata dok je kroz dnevnu bolnicu prošlo gotovo 700 malih pacijenata.
Zagovornici nove bolnice
– Liječenje pacijenata iz triju županija ima svoje prednosti i nedostatke. Prednosti su u tome što je bit razvoja dječje kirurgije okrupnjavanje patologija, a nedostatak je što smo mala zemlja i imamo broj poroda koji konstantno pada, tako da imamo i mali broj patologija. Naime, da biste stvorili dobru kirurgiju treba raditi – stalno. Postocima se jasno može predvidjeti broj anomalija u rođene djece na nivou cijele Hrvatske i to je mali broj, a još je manji kad ga gledate s aspekta triju županija. Dakle, dječjim kirurzima treba puno godina rada da bi se steklo potrebno iskustvo, posebice u malim zemljama gdje se određene patologije susreću jedanput ili dvaput godišnje. Problem dnevne kirurgije u Rijeci je i prostorni s obzirom na to da imamo pacijente s kvarnerskih otoka koji malo teže mogu obaviti sve u jednom danu dok u turističkoj sezoni imamo osjetan porast broja pacijenata. Mi smo pravi predstavnici turističke medicine s obzirom na to da u sezoni kao priobalni bolnički centar imamo prepolovljeni kadar, a radimo dva do tri puta veći posao. Pritom su to vrlo zahtjevni pacijenti i mislim da će sustav morati poraditi na mijenjanju percepcije turističke medicine, smatra doc. dr. Nikolić.
Kao posebno dobru suradnju predstojnik Klinike za dječju kirurgiju ističe onu s Klinikom za pedijatriju s kojom dijele jedinicu intenzivnog liječenja. Obje klinike nadaju se i skorom preseljenju u novu bolnicu koja bi trebala riješiti zajednički problem izoliranog lokaliteta i neadekvatnih prostora u kojima se liječe najmlađi bolesnici.
– S Klinikom za pedijatriju imamo odličnu suradnju, i stručnu, i ljudsku. Mislim da smo mi jedni od najvećih zagovornika izgradnje nove bolnice jer će nam preseljenje u novu zgradu poboljšati uvjete rada, riješit ćemo naš dobro poznati problem transporta pacijenata i biti bliže matici. Od toga bismo svi trebali imati koristi, zaključuje doc. dr. Nikolić.
