Press kolegij

Najavljeno rješenje velikog prometnog problema stanovnika grobničkih općina

Sanja Gašpert

Foto PGŽ

Foto PGŽ

Zlatko Komadina najavio je mogućnost uvrštenja čvora Soboli u planove, odnosno program građenja i održavanja javnih cesta Hrvatskih autocesta



RIJEKA – Sufinanciranje projekata temeljem Fonda za Gorski kotar, potpore poljoprivrednim gospodarstvima za provedbu mjera očuvanja i razvoja poljoprivredne proizvodnje, javne potrebe u sportu Primorsko-goranske županije za 2020. godinu, priprema i provedbi EU projekata te cestovni projekti bile su teme ovotjedne redovite županijske konferencije za novinare na kojoj su govorili primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, zamjenik župana Petar Mamula i pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan.


Čvor Soboli u planovima HAC-a


Zlatko Komadina uvodno je svim građanima Rijeke čestitao Dan sv. Vida. Među ostalim, najavio je mogućnost uvrštenja čvora Soboli u planove, odnosno program građenja i održavanja javnih cesta Hrvatskih autocesta, kao inicijative dviju grobničkih općina, Čavala i Jelenja.


Komadina je kazao kako bi uređenjem ovog čvora mještani jelenjske općine sa zobilaznice direktno ulazili u svoje područje, odnosno, ne bi se sa zaobilaznice »skidali« u Čavlima.




Komadina je, također, najavio i radove na županijskim cestama u Gorskom kotaru, točnije sanaciju kolnika i oborinske odvodnje u centru Mrkoplja te zaštitu pokosa na dionicama Gašparci – Turke i Turke – Ložac u Kupskoj dolini.


Što s brdsko-planinskim područjima?


Zamjenik župana Petar Mamula kzao je kako jedan dio stanovnika PGŽ-a još čeka na dana obećanja, točnije živući zakon o brdsko-planinskim područjima. Zakon je donesen, ali sve ostalo, zakonske mjere, akcijski planovi i najvažnije, sredstava u razdjelima ministarstava, nisu doneseni.


– U međuvremenu je Primorsko-goranska županija donijela odluku o raspodjeli sredstava iz Fonda za Gorski kotar u iznosu od 1,5 milijuna kuna koji je jednako raspodijeljen svim gradovima i općinama u Gorskom kotaru, i sredstava su uglavnom raspodijeljena za unaprjeđenje komunalne i cestovne infrastrukture.


Također, donešena je i odluka o raspodjeli sredstava za potporu poljoprivrednim gospodarstvima na području PGŽ-a u iznosu od oko 670 tisuća kuna, koji su raspodijeljeni na 28 gospodarstava za investicijska ulaganja, očuvanje stočnog fonda i unaprjeđenje kapaciteta za preradu.


Sve je to naš doprinos ravnomjernom razvoju cijele županije, tako da je polovina ovog iznosa namijenjena Gorskom kotaru, rekao je Mamula, dodajući kako su u pripremi još neke raspodjele za poduzetnike o kojim će biti riječi na sljedećem press kolegiju.


Kome sve idu novci?


Pročelnik Ljudevit Krpan osvrnuo se na odabir programa za razvoj Gorskog kotara koji je u iznosu od 1,5 milijuna kuna raspoređen iz programa ravnomjernog razvitka. Istaknuo je kako je Općina Fužine dobila i 200 tisuća kuna za popravak i sanaciju broda koji je uništen uslijed nevremena.


– Tu su još općine Čavle i Klana i Grad Cres sa sveukupnim iznosom od 750 tisuća kuna. Fond za Gorski kotar primarno je prema željama Gorana bio baziran na komunalnu infrastrukturu, ovi su programi bili aplicirani od strane jedinica lokalne samouprave, s nekim svojim razvojnim projektima kao što su uređenje društvenog doma, sanacija kotlovnica, uređenje helidroma ili sanaciju broda u Fužinama, koji će zasigurno doprinijeti turističkoj promociji, rekao je pročelnik Krpan, koji se osvrnuo i na redovito izvješće o provođenju EU projekata u PGŽ-u, u sklopu kojega se pohvalio izvrsnim rezultatima.


Pripremaju se EU projekti


– Prošli tjedan mogli ste svjedočiti o dva projekta, onaj Ugostiteljske škole Opatija koja postaje Regionalni centar kompetencije. Također, nastavljamo s aktivnostima »hvatanja« zadnjih mogućih natječaja koji se tiču prekogranične suradnje, pa smo tako dobili tri projekta Frame sport, Mimoza i Argos koji će se provoditi do kraja financijske perspektive, a i nakon 2020. godine još ćemo imati vremena za njihovu realizaciju.


PGŽ priprema projektnu dokumentaciju za krupnu infrastrukturu i onda apliciramo na sve natječaje, a u ovom trenutku to osobito činimo za javne objekte jer je najavljen natječaj za energetsku efikasnost u objektima javne namjene, prije svega za naše domove zdravlja, ali jednako tako i za sve ostale infrastrukturne objekte kao što smo to učinili i za naše luke, rekao je Krpan.