RIJEKA – Županijski domovi za starije osobe trenutačno raspolažu sa 750 kreveta, a početkom iduće godine taj kapacitet trebao bi se povećati za 199 ležajeva jer kako najavljuje pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije Mirela Smojver, s prvim danima iduće godine očekuje se otvorenje domova za starije u Kostreni i Delnicama.

Međutim, i ti novi smještajni kapaciteti daleko su od zadovoljenja potreba svih onih koji trebaju ili pak samo žele domski smještaj jer trenutačno je na listi čekanja za ulazak u šest županijskih domova čak 3.500 građana.

Rigorozni kriteriji

Pojašnjavajući da ta lista nije u potpunosti realna jer se dio kandidata predbilježio za domski smještaj, a u trenutku kada im se ponudi onda ga ne žele prihvatiti, pročelnica kaže da su kapitalni projekti domskog smještaja trenutačno jedan od županijskih prioriteta te se u većoj ili manjoj fazi realizacije nalazi pet projekata izgradnje domova te jednog dnevnog boravka za starije, a razmišlja se i o još dva dodatna projekta te je plan do kraja mandata izgraditi još od 600 do 700 smještajnih jedinica za starije.

– Svjesni smo da će i s tim novim kapacitetima i dalje postojati lista čekanja. Međutim naglasak je i na izvaninstitucionalnim uslugama jer ima puno građana starije dobi koji imaju potrebu samo za prehranom, što se može riješiti kroz uslugu dostave obroka.

S manjim izmjenama i investicijama ta vrsta usluga može se poboljšati s obzirom na to da i za tu uslugu trenutačno imamo listu čekanja, najavljuje Smojver.

Od prošle godine, dodaje, sa stupanjem na snagu novih pravilnika ulazak u dom za starije ne priječi samo duga lista čekanja, već se na tu listu ne može prijaviti nitko tko je funkcionalan jer glavnu ulaznicu za dom predstavlja zdravstveno stanje, odnosno u dom mogu samo korisnici kojima treba treći ili četvrti stupanj njege, nepokretni i dementni korisnici.

– Samo se oni mogu prijaviti na listu za dom, oni koji su funkcionalni, više se ne mogu prijaviti na liste čekanja, a ukoliko je izgradnja doma financirana europskim sredstvima, uvjeti su još rigorozniji. Takav je primjer budući dom u Kostreni koji je u izgradnji.

Za tu ustanovu mogu se prijaviti samo korisnici koji trebaju treći i četvrti stupanj njege. Za sve naše starije županijske ustanove još uvijek vrijedi da se može prijaviti i drugi stupanj njege, ali prvi nikako.

Bilo je pritužbi, jer ljudi su se prijavljivali na liste čekanja samo zato što znaju da se dugo čeka, ali moramo prvo smjestiti one kojima je to zaista potrebno. Ima ljudi koji sami žive i nemaju nikoga i naravno da ih prve treba smjestiti, objašnjava pročelnica.

Realna slika

Upravo iz tog razloga svi županijski domovi rade na revidiranju svojih lista čekanja.

– Svi oni koji su na listi i pozvani su u dom, ali ne žele još postati korisnik neće se obrisati s liste, već se prebacuju u posebnu evidenciju uz obavezu da se, kada budu bili spremni za ulazak u dom, sami jave. Na taj način s vremenom ćemo dobiti realnu listu čekanja, najavljuje Smojver.

Mirela Smojver / Foto Nikola Blagojević

Objašnjavajući da su građevinski radovi u Kostreni gotovi, kaže da je u tijeku opremanje ustanove, a potom će uslijediti njeno osnivanje, imenovanje ravnatelja te natječaji za kadrove.

Odmor od skrbi

– Riječ je o projektu koji je započela Općina Kostrena, a Županija se uključila s 10 milijuna eura te je plan da ćemo zajedno biti osnivači. Ustanova će imati tri zgrade koje će moći primiti 144 korisnika, bit će potrebno zaposliti 80 djelatnika.

Uz trajni smještaj taj će dom imati i uslugu dnevnog boravka za one koji žele doći samo na ručak ili druženje, kao i dostavu obroka, a poseban dio bit će namijenjen korisnicima s demencijom koji će imati i terapijski park.

Svjesni smo porasta broja osoba oboljelih od Alzheimera i drugih oblika demencije, kao i posebnih uvjeta za njihov smještaj. Naime, skrb za osobe koje su pokretne, a dementne zahtijeva posebne uvjete, kao što je mogućnost izlaska na otvoreni, ali kontrolirani prostor.

Potreban je i veći broj stručnog kadra i te smo uvjete ukalkulirali u planove za gotovo sve nove domove kako bismo osigurali mjesta za osobe s demencijom, iznosi pročelnica.

Dodaje da će dom u Delnicama imati manji kapacitet, 55 korisnika, i bit će dislocirana jedinica Doma za starije osobe Kantrida, a radi se o etaži iznad Doma zdravlja. Svi ostali projekti su u fazi projektiranja ili čekanja građevinske dozvole.

– Na Cresu će se graditi dom za 80 korisnika i za to je predviđeno 11,5 milijuna eura iz županijskog proračuna. U Voloskom uz postojeće domove izgradit će se nova zgrada s kapacitetom do 180 korisnika, taj projekt ćemo zajednički financirati s Gradom Opatijom, u istim omjerima.

Izrađeno je idejno rješenje, slijedi izrada glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole. U Gerovu smo nedavno kupili bivši hotel Snježnik te smo imenovali projektni tim koji ima zadatak napraviti projektni zadatak i idejno rješenje, a intencija je širenje tog objekta u visinu ili širinu, ovisno o tome što dopušta prostorni plan. Radit će se o ustanovi koja će moći primiti stotinjak korisnika, kaže Smojver.

Svi će novi domovi imati i uslugu odmora od skrbi jer, kako objašnjava pročelnica, postoji veći broj građana koji brinu o svojim starijim članovima obitelji te će im nova usluga omogućiti da privremeno člana obitelji smjeste u instituciju.

Uz pet domova i jedan dnevni boravak Županija ima u planu realizaciju još dva kapitalna projekta, a riječ je o dva doma.

– U Gorskom kotaru tražimo još jednu nekretninu, moguće u Vrbovskom, a intencija je i otvaranje još jednog doma u Rijeci. Čekamo odluku Grada Rijeke oko toga za što će namijeniti bivšu Dječju bolnicu Kantrida ili da predlože neku drugu drugu nekretninu.

Bez obzira na to kakvu odluku donese Grad, sredstva za nekretninu u Rijeci ili pak riječkom prstenu planiramo u županijskom proračunu, zaključuje Smojver.

Soba s tušom i balkonom čeka se od šest do sedam godina

Branitelji, članovi obitelji poginulih i nestalih branitelja, kao i osobe koje upućuje Zavod za socijalnu skrb te stariji od 95 godina u teškom zdravstvenom stanju – svi oni imaju prioritet prilikom dobivanja smještaja u domu za starije osobe.

Upravo zbog tih prioriteta, kaže ravnateljica Doma za starije osobe Kantrida Melita Raukar, do kraja ove godine teško da će itko tko nije iz tih kategorija moći računati na ulazak u tu ustanovu.

– Godišnje primimo od 90 do 100 novih korisnika, pokušavamo dati prednost onima koji dugo čekaju. Puno toga utječe na to tko će dobiti mjesto, jer radi se o smještajnim kapacitetima različite vrste i namijenjenih različitim stupnjevima njege.

Primjerice, imamo samo 33 sobe za dementne i naravno da se tu čeka duže nego neki drugi oblik smještaja. Svaki slučaj je poseban i svaki se slučaj promatra sam za sebe te se donosi odluka odgovara li našim kapacitetima, objašnjava ravnateljica.

Međutim, bez obzira na to o kojem se obliku smještaja radi, čekanje se proteže na nekoliko godina, a najdulje se čeka soba s tušem, sanitarnim čvorom i balkonom.

Za takav oblik čeka se čak šest do sedam godina. U dvokrevetne sobe uspijeva se ući za prosječno tri godine, dok se za smještaj bez sanitarija čeka tri do četiri godine.

Dnevni boravak za starije u Jelenju za 60-ak korisnika

U Jelenju se, kaže pročelnica Mirela Smojver, gradi dnevni boravak za starije osobe, a riječ je o općinskom projektu za koji je iz županijskog proračuna izdvojeno milijun eura.

– To nije dom, već ustanova tipa »vrtića«, odnosno ustanova koja će tijekom dana skrbiti o šezdesetak korisnika. U Primorsko-goranskoj županiji postoji potreba i za takvom vrstom usluge, koja može biti i svojevrsna prilagodba za buduću institucionalizaciju korisnika, ističe Smojver.