Na riječkom Građevinskom fakultetu danas su široj javnosti i nositeljima gradske, lokalne i regionalne vlasti predstavljeni rezultati projekta PRI-MJER “Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika” za područje Primorsko-goranske županije.

Riječ je o projektu vrijednom 3,5 milijuna kuna što ga je u posljednje tri godine provodio Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Građevinskim fakultetom iz Rijeke i brojnim stručnim suradnicima, a kojim su razvijene osnove za strateško pristupanje upravljanju opasnostima i rizicima klizišta.

Karta podložnosti

U projektu je, između ostalog, izrađena i Karta podložnosti na klizanje za našu županiju temeljem koje je utvrđeno da na oko 12 posto područja županije mogu nastati klizišta s obzirom na prirodne preduvjete i gdje se ta područja nalaze.

Ove informacije važne su za prostorno planiranje i sustav civilne zaštite, a tijekom prezentacije projekta PRI-MJER uručene su predstavnicima Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, Općine Jelenje, Vinodolske općine i Općine Čavle kako bi znali za koja područja moraju napraviti detaljnije karte postojećih klizišta i područja u kojima mogu nastati klizišta.

– Mnogi to ne znaju, ali kad govorimo o broju stradalih i ekonomskim posljedicama, klizišta su druga najveća svjetska nepogoda, odmah nakon poplava, a prije suša, vulkana i požara.

U posljednjih 20 godina prosječan broj stradalih od klizišta je 10 tisuća godišnje, a ekonomske štete veće su od 10 milijardi dolara.

Jasno je onda da se i znanstvena, ali o ostala zajednica počela boriti s time, posebno jer su problemi sve veći, a kao posljedicu klimatskih promjena možemo ih očekivati sve više, istaknuo je danas Željko Arbanas, potpredsjednik Međunarodnog konzorcija za klizišta ističući kako se, za razliku od potresa, klizišta mogu predvidjeti, a ako postoji monitoring na klizištu, čak i prognozirati kada će se dogoditi u točnosti od jednog sata.

Dodao je da je projektom prvi put u Republici Hrvatskoj razvijena metodologija za učinkovitu te vremenski i financijski racionalnu izradu karata klizišta za Republiku Hrvatsku, što je izazov stručnjacima već više od 60 godina.

Razvijena metodologija

– Kroz projekt napravljene karte postojećih klizišta, razvijena je metodologija kako se takve karte izrađuju te smjernice za njihovo korištenje, ali i prognostičke karte kojima se predviđa gdje se može pojaviti klizište i koje bi posljedice imalo. Sve to, zaključuje Arbanas imat će značajan odjek u znanstvenoj zajednici i šire te bi moglo utjecati na smanjenje rizika od klizišta.

Prisutnima se uvodnim riječima obratio i Mladen Bulić, dekan Građevinskog fakulteta u Rijeci koji je, želeći ukazati na važnost projekta, rekao kako se klizišta događaju tiho, ali su raširena i izrazito česta.

– Ovim projektom zapravo su uvedene i mjere za ublažavanje rizika od klizišta koje će se uručiti Županiji, Gradu Rijeci i općinama na daljnje korištenje za buduće planiranje i zaštitu.

U tom dijelu ponosan sam da ono što radimo koristi lokalnoj zajednici i gospodarstvu, istaknuo je Bulić.

Isto je naglasio i Saša Zelenika, prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci, govoreći da je projekt primjer kako je moguće znanje koje se razvija na Sveučilištu uspješno primijeniti za dobrobit zajednice u kojoj živimo.

Prisutnima se obratio zamjenik župana Petar Mamula koji se zahvalio na doprinosu u kvaliteti prostornog planiranja sigurnosti u budućim kriznim situacijama te ističući da će dobivene karte klizišta itekako dobro koristiti županijskom Zavodu za prostorno uređenje te prostornim planerima.