Sa zadovoljstvom možemo reći da u ovom trenutku imamo prikupljeno ukupno 315 projekata s područja naše regije, Primorsko-goranske županije, koji su u vrlo visokoj fazi pripremljenosti, za novu financijsku perspektivu Europske unije.

Ti projekti su dobro opisani, dokumentacija im je visokopripremljena, a njihova ukupna vrijednosti premašuje 6,5 milijardi kuna, izvijestio je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (RRA PGŽ) na jučerašnjem virtualnom predavanju pod nazivom »Što donosi novo desetljeće? Europski plan oporavka i višegodišnji financijski okvir EU-a 2021.-2027.«

Cilj predavanja je upoznati predstavnike jedinica lokalne samouprave, ali i ostala javna tijela s područja PGŽ-a o novoj financijskoj perspektivi EU-a za razdoblje 2021.-2027. te Europskom planu oporavka.

Istaknuto je da je najavljena alokacija sredstava za Hrvatsku od preko 22 milijarde eura znantno većeg iznosa u odnosu na aktualno proračunsko razdoblje, pa je informiranje na lokalnoj razini od velike važnosti za uspješnu pripremu lokalnih projekata.

Na predavanju, na kojem je uz Kružića govorio i Srđan Kerčević, viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa u RRA PGŽ-a, bile su predstavljene glavne smjernice o prioritetnim ulaganjima EU-a u idućem razdoblju, s ciljem što uspješnije apsorpcije sredstava i poticanja regionalnoga razvoja.

Kružić je rekao i da su ovi, već spremni projekti, kvalitetno geografski raspodijeljeni po mikroregijama županije o čemu se, kaže, posebno vodi računa.

Indeks razvijenosti

– Da se i pola ovih projekata realizira, to će se značajno osjetiti na razvoju naše regije, kazao je Kružić, podsjetivši da projekti, u skladu sa strateškim smjernicama EU-a, moraju biti fokusirani na zdravlje, održivu ekonomiju, digitalnu i zelenu tranziciju, a upravo to, istaknuo je, i jest slučaj, jer je čak 70 posto od ovih prikupljenih projekata doprinos zelenoj tranziciji.

– Volio bih da imamo više i projekata koji se bave odgojem, obrazovanjem, znanjem i digitalizacijom u dijelu u kojem se ulaže u ljude i njihove kompetencije i vještine, a da ipak koliko-toliko smanjimo udio ulaganja u komunalnu infrastrukturu i promet, iako naravno ona i dalje trebaju biti zamjetna, rekao je Kružić.

Napominje da je u fazi završetka analiza stanja županijskog plana razvoja, koji će biti fokusiran na ljude, povećanje standarda i kvalitete života, transformaciju tradicionalnih industrija, odnosno dostizanje tehnoloških trendova s kojima smo suočeni na tržištu, potom privlačenje investitora te zadržavanje, odnosno povećanje standarda u području zdravlja, socijalne skrbi itd.

Kružić je upozorio da smo do sada u Hrvatskoj imali slučaj da su se mnogi kvalitetni projekti s područja razvijenijih regija diskriminirali, na način da su se zaustavljali zbog višeg indeksa razvijenosti.

Kaže da se nada da se to neće i ubuduće događati, odnosno da se na taj način neće usporavati razvoj naprednijih regija. Kvalitetni projekti ne bi se trebali zaustavljati, već eventualno više ili manje sufinancirati ovisno o stupnju razvijenosti. Isto tako, veli, ne bi bilo dobro da se ulaže tamo gdje se neće ostvariti povrat.

Ulaganje u ljude

– U ovih sedam godina više se ulagalo u beton, nego u znanja i vještine ljudi. Nadam se da je sada svima jasno da su ljudi prvi preduvjet razvoja, poduzetničke vještine, digitalna i medijska pismenost…

Ovih sedam godina koje su pred nama prilika su da uhvatimo korak s najuspješnijim regijama EU-a, smatra Kružić. Naglasak je dakle na održivom gospodarstvu, zdravlju, energetskoj i digitalnoj transformaciji društva, boljem utjecaju na okoliš i jačanju regionalne konkurentnosti.

Inače, u staroj financijskoj perspektivi EU-a, onoj od 2014. do 2020., Hrvatskoj je na raspolaganju bilo 10,6 milijardi eura (dakle daleko manje nego u novoj, odnosno u zbroju nove perspektive i Plana za oporavak), a stanje sa 17. studenog ove godine kaže da je isplaćeno 4,3 milijarde eura ili 41 posto tih sredstava, što nas svrstava na pretposljednje mjesto u EU-u po povlačenju sredstava, odnosno ispod smo prosjeka EU-a od 51 posto.

Sam PGŽ je do sada povukao 4,8 milijardi kuna sredstava, te smo na trećem mjestu u odnosu na druge hrvatske županije. Sada je naravno fokus na pripremi za sljedeću financijsku perspektivu, o čemu predavanje i govori, kako bi iskoristivost bila bolja.

Zeleni plan EU-a prilika za PGŽ

Europski zeleni plan, koji se odnosi na sve gospodarske sekore, ogromna je prilika za subjekte iz naše regije, moglo se čuti na predavanju. Financiranje u okviru tog plana bit će iznimno izdašno, te se očekuju značajnija ulaganja u tehnologije prihvatljivije za okoliš. Iznesen je i podatak da je naša, NUTS2 regija, odnosno Jadranska Hrvatska, jedna od najlošijih po ulaganju u istraživanje i razvoj na čitavom Mediteranu.

Stoga je, rečeno je, ovo prilika da se pomaknemo značajnije naprijed i pokrenemo ulaganja u zelene tehnologije, zeleni i plavi rast, potaknemo razvoj novog poduzetničkog ekosustava. Energetski projekti su u fokusu, a tu već i imamo značajne projekte, pogotovo na otocima.

Kružić je podsjetio da RRA PGŽ, kao javna ustanova, ne smije sudjelovati u pripremi projekata i savjetovanju za subjekte iz privatnog sektora, nego za podršku javno-pravnim tijelima s područja naše regije. Pozvao ih je da se dodatno jave za suradnju, pomoć i podršku.

Virtualno predavanje i panel rasprave održavaju se u sklopu informativno-edukativne kampanje Dani otvorenih vrata EU projekata, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a.