RIJEKA – Gradski vijećnici Možemo Rijeka Nebojša Zelič i Hana Paleka upozorili su da smanjenje stopa poreza na dohodak koje je predložila gradonačelnica Iva Rinčić ne ide u korist svih građana, nego je riječ o populističkoj mjeri koja naizgled dobro zvuči, ali koja najveću korist donosi najbogatijima, i čije će posljedice dugoročno oslabiti gradski proračun i narušiti ukupnu kvalitetu života u Rijeci.

U riječkom ogranku Možemo posebno problematičnim ocjenjuju snižavanje više stope poreza na dohodak s 32 posto na 25 posto.

– Sniženje te stope za sedam poena, zapravo je 20posto niži porez za bogatije u odnosu na onaj koji su dosad plaćali u proračun.

Drugim riječima, ljudi s najvećim prihodima dobivaju značajno olakšanje, dok ostali ne vide gotovo nikakvu promjenu. To smanjenje najviše koristi onima s višim primanjima, poput primanja kakva ima primjerice gradonačelnica čija plaća je gotovo 7.000 eura bruto pa će njoj mjesečno ostati oko 100 eura više, a na godišnjoj razini to će prijeći iznos od tisuću eura.

S druge strane, niža stopa poreza na dohodak smanjuje se za dva poena, s 22 na 20 posto.

Zaposlena osoba s jednim uzdržavanim djetetom i bruto plaćom od 2.000 eura, a takvih građana je najviše, ovim će, smanjenjem poreza dobiti oko 14 eura mjesečno, to jest 168 eura godišnje, pojasnila je gradska vijećnica Možemo Hana Paleka.

Udar na proračun

U riječkom Možemo upozoravaju da će poreznim izmjenama gradski proračun ostati bez devet milijuna eura, što je iznos dovoljan za izgradnju dva nova vrtića ili za obnovu i dogradnju osnovne škole Drenova te još nekoliko škola i vrtića u problematičnom stanju.

Podsjetili su, da je izgradnja vrtića na Pehlinu koštala oko 3 milijuna eura, a rekonstrukcija škole Srdoči oko 1,5 milijuna eura.

– Iznos je to koji bi bio dovoljan za izgradnju dvije nove gradske garaže za parkiranje u kvartovima ili 100 gradskih stanova koji bi se mogli dati u najam građanima. Usporedbe radi, podzemna garaža Zagrad B koštala je oko pet milijuna eura, 90 stanova na Martinkovcu izgrađeno je za sedam milijuna eura, 90 na Hostovom bregu za šest milijuna eura.podsjetila je Paleka.

Gradski vijećnici Možemo uvjereni su da mnogi građani neće osjetiti smanjenje poreza, ali će osjetiti povećanje cijena usluga.

– Velik broj građana uopće neće osjetiti ovo smanjenje poreza na dohodak, jer imaju tako niske prihode da već sada uopće ni ne plaćaju porez na dohodak.

Među njima su umirovljenici, ljudi koji rade za minimalnu plaću ili povremene poslove.

A svi skupa kao građani Rijeke suočit ćemo se s posljedicama koje mogu biti smanjena ulaganja u javne usluge, školstvo, vrtiće i socijalni program ili pak neulaganja u projekte koje očekujemo i trebamo poput novih garaža, stanova za najam, čišćeg grada i slično.

Drugim riječima, dobitak pojedinaca, i to onih s najvećim primanjima, znači gubitak za zajednicu.

Taj će se gubitak nekako morati nadoknaditi.

Poskupljenja

Možda povećanjem cijena vrtića, možda povećanjem komunalne naknade, možda smanjenjem socijalnog programa, možda povećanjem cijena komunalnih usluga…, uvjerena je Paleka.

Da je njihova teza ispravna, u riječkom Možemo navode primjer drastičnog poskupljenja usluga Čistoće od 70 posto.

– Tvrdnja gradonačelnice da će unatoč tom poskupljenju, građani Rijeke biti “financijski u plusu” zbog smanjenja poreza na dohodak jednostavno nije točna jer se smanjenje na velik broj ljudi ne odnosi.

Tako će zbog Čistoće u financijskom minusu, a ne plusu, biti umirovljenici, radnici koji rade za minimalac ili tek povremeno rade, studenti koji samostalno žive, a vjerojatno i mnogi drugi.

Izjava gradonačelnice da “višak treba vratiti građanima” lijepo zvuči, ali postavlja jednojednostavno pitanje: zašto se taj višak ne bi vraćao kroz ulaganja koja građanima zaista trebaju?

Ako grad ima višak, to ne znači da novac treba stajati na računu, ali to također ne znači da ga treba odbaciti.

Fiskalni prostor treba koristiti pametno, planski i u javnom interesu. Kad se višak pretvori u poteze koje najviše koriste najbogatijima, to nije “vraćanje građanima”, to je odricanje od razvoja, izjavila je Paleka.

Ona je dodala da se mlade obitelje u Rijeku neće doseljavati zbog 100 eura godišnje, nego zbog ukupne kvalitete života u nekom gradu.

Što će se ukinuti?

Zelič upozorava da struka predlaže povećanje gornjih stopa poreza na dohodak i jačanje progresivnosti poreznog sustava.

– Takve mjere donose veću pravednost i fiskalnu održivost, oni s višim primanjima sudjeluju razmjerno više u financiranju javnih potreba, dok se istodobno štiti standard građana s nižim i srednjim dohocima.

To je smjer koji preporučuje ekonomska struka – poreznu politiku kao alat društvene ravnoteže i otpornosti, a ne kao kratkoročni politički trik.

Ovakvo smanjenje poreznih stopa u Rijeci ne znači automatski da će novac ostati u lokalnom gospodarstvu u Rijeci.

On se primarno usmjerava prema onima koji ga primaju, građanima, a oni ga mogu potrošiti bilo gdje.

Ako je cilj rast lokalne potrošnje i time oživljavanje lokalnog tijeka novca, učinkovitije bi bilo izravno investirati u lokalne projekte ili poticati potrošnju kod specifičnih gospodarskih subjekata, jer samo smanjenje poreza ne osigurava da “novac ostaje” tamo gdje gradonačelnica tvrdi, pojašnjava Zelič.

On je zaključio da nakon gubitka proračunskih devet milijuna eura, pravo pitanje neće biti tko je dobio 20 eura više, nego koji će se program ukinuti, koju školu nećemo obnoviti i kome će biti uskraćena socijalna potpora.