Morski zakoni: Granice pomorskog dobra duž cijele obale bit će određene u roku 3 godine

Foto: S. DRECHSLER

Rješavati će se i pitanje legalizacije postojećih mulova, privezišta, riva i sličnih objekata na pomorskom dobru, ali i povećati ovlasti inspekcija. Što se koncesija tiče, ovlasti za njihovo davanje podijelit će se ovisno o vrsti objekata, a koncesije za plaže davat će jedinice lokalne samouprave

RIJEKA Izmjene Pomorskog zakonika, Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te Zakona o lučkim kapetanijama predstavila je državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac, na zajedničkoj tematskoj sjednici Udruženja luka, Udruženja marina te Strukovne skupine brodara i pomorskih agencija, održanoj u HGK-ŽK Rijeka.

Državna tajnica je u uvodnom dijelu istaknula da se intenzivno radi na izmjenama triju zakona vezanih za pomorski sektor, s ciljem postizanja pozitivnih učinaka na pomorsko gospodarstvo u cjelini, ali i dostupnosti usluga građanima i institucijama, otklanjanja administrativnih prepreka, usklađivanja sa suvremenim tehnologijama i zahtjevima te europskom pravnom stečevinom.

Upis i izvlaštenje

Najviše zanimanja, očekivano, izazvalo je izlaganje o izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Markovčić Kostelac je naglasila kako će se planiranim izmjenama ubrzati postupak utvrđivanja granica i upis pomorskog dobra, urediti pravni režim pomorskog dobra kao općeg dobra, osigurati zaštita pomorskog dobra, te učinkovito, ekonomično i transparentno upravljanje njime. Pritom će se u roku od tri godine od stupanja izmjena na snagu duž cijele obale morati utvrditi granica pomorskog dobra.

Postupak upisa pomorskog dobra bit će razdvojen od postupka izvlaštenja, pa će se upis moći izvršiti prije okončanja postupka izvlaštenja, a troškovi će se namirivati iz Fonda za pomorsko dobro, koji tek treba biti osnovan. Rješavat će se i pitanje legalizacije postojećih mulova, privezišta, riva i sličnih objekata na pomorskom dobru, ali i povećati ovlasti inspekcija. Što se koncesija tiče, ovlasti za njihovo davanje podijelit će se ovisno o vrsti objekata, a koncesije za plaže davat će jedinice lokalne samouprave, a ne županije. Koncesijska naknada sastojat će se samo od fiksnog dijela, a i dalje će se koncesije izdavati u pravilu putem javnog natječaja, a samo iznimno izravno na zahtjev, primjerice u slučaju luka posebne namjene, poput industrijskih ili brodogradilišnih luka. Poseban paket izmjena odnosi se na luke otvorene za javni promet, pa će se definirati koje su luke od državnog značaja.

Koncesije na zahtjev

– Lučke uprave imat će daleko veću odgovornost po pitanju privlačenja tereta i putnika u luku, a ne samo oko lučke infrastrukture i administracije – najavila je Markovčić Kostelac. U raspravi koja je uslijedila moglo se čuti, među ostalim, da najavljene izmjene nisu usklađene sa Zakonom o koncesijama, koji predviđa mogućnost koncesije na zahtjev, dok to Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ograničava, na što je upozorio Branko Kundih, pravni stručnjak za pomorsko dobro.

– U ovom trenutku koriste se oba zakona, što je rezultiralo nizom sudskih sporova. Zakon o koncesijama je tu glavni zakon i ovim zakonom ne mogu se mijenjati njegove odredbe. Vaš prijedlog, osim toga, kažnjava one koji traže koncesiju na zahtjev višestruko većim naknadama, za što nema razloga, već samo treba jasno definirati uvjete za izdavanje koncesije na zahtjev, rekao je Kundih.

Nastavkom socijalne reforme za pomorce uvode se iznimke u plaćanju poreza na dohodak za pomorce u međunarodnoj plovidbi koji su na brodu proveli manje od 183 dana u određenoj godini, i to u slučaju smrti, bolesti, ozljede, odlaska u mirovinu, gubitka posla, otmice, zatočenja i drugih objektivnih prepreka ostvarenju potrebnog broja dana u navigaciji za oslobađanje od plaćanja poreza.

Uredit će se i pitanje beneficiranog staža, od kojeg dosad nitko nije imao koristi, a najmanje pomorci, s obzirom da su odlaskom u beneficiranu pomoračku mirovinu gubili pravo na zaštitini dodatak, pa je golema većina odlazila u »običnu« mirovinu.

– Beneficirani staž za brodare je bio skup, a za pomorce financijski nepovoljan, tako da će i dalje ostati 15 mjeseci za svakih 12 mjeseci na brodu, ali ćemo nastojati riješiti ova pitanja koja su pomorce stavljala u nepovoljan položaj, rekla je državna tajnica.

Nema vlasništva na pomorskom dobru

Marinko Dumanić, dugogodišnji gospodarstvenik u pomorstvu postavio je pitanje obeštećenja tvrtkama kojima je u pretvorbi prvo bilo omogućeno upisivanje na pomorsko dobro, a zatim je uskraćeno, te onim tvrtkama koje su uložile značajna sredstva na pomorskom dobru.– Takvim tvrtkama treba dati koncesiju bez naknade, do amortizacije uloženog kapitala, ili ih financijski obeštetiti – rekao je Dumanić. Markovčić Kostelac je odgovorila kako će Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture predložiti da se onim tvrtkama koje su kupile zemljišta uz obalni pojas, a ta su zemljišta kasnije proglašena pomorskim dobrom, iste nekretnine vrate, te utvrde nove granice pomorskog dobra na tim područjima. – Što se tiče stjecanja vlasništva na pomorskom dobru, to nije moguće, o čemu već postoje dvije presude Vrhovnog suda, rekla je državna tajnica.

Izmjene Pomorskog zakonika ići će u smjeru smanjenja administrativnog opterećenja, boljeg poslovanja u pomorstvu, uređivanja nautičkog segmenta te nastavka socijalne reforme za pomorce. – Očekuje nas reforma Hrvatskog upisnika brodova, koji treba biti atraktivan i domaćim i stranim brodarima, s naglaskom na kvalitetu, jer ne želimo bilo kakve brodove u svojoj floti.

Formirat će se jedinstveni, elektronski upisnik, u kojemu će svi podaci biti dostupni na jednom mjestu, rekla je Markovčić Kostelac, najavljujući i mogućnost uvođenja takozvanog »tonnage taxa« za velike jahte, uz definiranje pojma megajahte i osiguravanje posebnog tretmana za takva, u nautičkom turizmu vrlo poželjna plovila.

U dijelu koji se odnosi na izmjene Zakona o lučkim kapetanijama, Markovčić Kostelac je najavila digitalizaciju svih usluga, što će i djelatnicima lučkih kapetanija omogućiti da se više okrenu svom primarnom poslu i budu prisutniji na moru.

– Sustav lučkih kapetanija praktički je neizmijenjen od kraja devetnaestog stoljeća. Mnoge ispostave nemaju dovoljno ljudstva ni odgovarajuća plovila, tako da ćemo u nekim slučajevima morati ići na okrupnjavanje. Znamo da će to biti i političko pitanje i nastojat ćemo biti maksimalno osjetljivi, ali potrebna nam je veća efikasnost, rekla je državna tajnica, najavivši i poboljšanje materijalnih uvjeta zaposlenika lučkih kapetanija, kako bi se privukao veći broj kvalitetnih kadrova.