Veliki dan

Moć Opere industriale; riječkom lukom odjekuju brusilice, bubnjevi i gitare. Prlja je objavio: Rijeka je EPK!

P. N.

Foto D. ŠKOMRLJ

Foto D. ŠKOMRLJ

Fantastične i nestvarne slike spektakularnog vatrometa preplavile su središte Rijeke. Ovo je doista još jedan povijesni dan, koji će ostati zlatnim slovima upisan zajedno s nizom važnih događaja u povijesti Rijeke. Za dugo pamćenje i sjećanje. Rijeka je EPK!



RIJEKA – Dobro jutro Rijeko, dobro jutro građani Luke različitosti!


Da smo radio ili televizija, ovako bismo započeli jutarnja javljanja jer danas su sve oči uprte u grad na Rječini koji na godinu dana postaje kulturno-umjetnička metropola Europe. Danas Rijeka, nakon godina priprema, i konačno postaje Europska kulturna prijestolnica, a njeni građani ambasadori Hrvatske pred europskom ne samo kulturnom publikom.


Danas je dan u kojem srce grada, središte Rijeke slavi titulu Europske prijestolnice kulture, a građani Rijeke širom otvorenih ruku dočekuju goste iz cijele Europe pokazujući i dokazujući kako je Rijeka moderan, tolerantan i otvoren grad, ponosan na svoju burnu prošlost, svjestan sadašnjeg trenutka, gajeći nadu u bolju budućnost.




Uz more događanja, njih više od 70 što će se od ranog jutra do kasnih noćnih sati odvijati na više od 30 lokacija, središnji program otvorenja, »Opera Industriale«, bit će održan u riječkoj luci, koja na jedan dan postaje ne samo Luka različitosti, već drugačija luka, pozornica u koju će biti uprte sve oči.




NOVO 20:30 Prlja je objavio: Rijeka je EPK! Na wallu je ispisano Rijeka je EPK! Počinje vatromet. Fantastične i nestvarne slike spektakularnog vatrometa preplavile su središte Rijeke. Ovo je doista još jedan povijesni dan, koji će ostati zlatnim slovima upisan zajedno s nizom važnih događaja u povijesti Rijeke. Za pamćenje….  










Orkestar, zbor, bubnjari, gitaristi, radnici, svi nabijaju u istom ritmu, u Rijeci je ludnica i vrhunac Opere industriale. Odjekuje “O bella ciao”:  


O partigiano porta mi via


O bella ciao, bella ciao, bella ciao ciao ciao


O partigiano porta mi via


Che mi sento di morir



NOVO 20:12 Riječki gitaristi su na glavnoj pozornici


Snaga zvuka električnih gitara kao i ritam bubnjeva koji je već odjekivao u Operi Industriale podsjetnik su na buntovnu i hrabru Rijeku. U doba socijalizma krajem 70-tih i početkom 80-tih godina ovaj je zvuk odjekivao jugoistokom Europe i pronosio glas o progresivnoj Rijeci. Na pozornici je 20 riječkih gitarista:


Dražen Baljak i Matej Zec (Let 3)


Vlado Simcich Vava (ex Laufer / Turisti)


Tomislav Radinović i Darko Petković (Jonathan)


Luka Benčić i Matko Botić (My Buddy Moose)


Davor Tomić (Father)


Vedran Vučković ( Nord / Gerila)


Karlo Horvat i Rade Malobabić (Kryn)


Darko Terlević (The Siids)


Vladimir Tomić (Moskva)


Ilir Domnik (ex Družba bijesnih lisica / solo artist)


Andreas Kornjača (Fanaa)


Zlatko Štefančić (Zenoth)


Davor Margan (Lost Lucid)


Borna Žderic (Mamut)


Matej i Ivan Hanžek (Old Night)


Dorian Pavlovic – (Cold snap)


Danijel Jerčinović – (Lionmane)


Rafael Cvitković – (Lionmane)


Grad čiju su prošlost premrežavale granice, postao je otvoren upravo zato što ih je naučio nadilaziti, ignorirati i pomicati.


Kreativna energija i snaga umjetnika bila je odraz otpora i u vremenima kada se sloboda stvaralaštva nije podrazumijevala, kada se umjetnost pokušavala stavljati u kalupe „ispravnosti“, a njeni ciljevi propisivati .


Na takvom otporu, ali i na tragu orijentacije prema zapadnom europskom kulturnom krugu, izrasla je propulzivna energija riječkog punka i rocka. Ovo je trenutak u kojem riječki gitaristi simboliziraju ovaj dio riječkog identiteta.




NOVO 20:22 Narator Zoran Prodanović Prlja govori:


1984. NK Rijeka na Kantridi pobjeđuje Real Madrid rezultatom 3:1


1987. Brodogradilište 3. maj zapošljava 7.061 radnika


1991. Hartera proizvodi čak 5% ukupne svjetske količine cigaretnog papira. 89 posto Riječana i Riječanki na referendumu se izjašnjava za samostalnu Hrvatsku i formiraju se riječke brigade Hrvatske vojske koje staju u obranu zemlje


2003. Papa Ivan Pavao drugi boravio je u Rijeci 5 dana


2013. Otvoren Islamski centar, proglašen najljepšim u Europi


2016. Otvoren sveučilišni kampus na Trsatu


2017. Nogometni klub Rijeka prvak države


2017. Muzej moderne i suvremene umjetnosti preselio u kompleks Benčić


2020. Rijeka je Europska prijestolnica kulture



NOVO 20:18 Gitaristi zauzimaju pozicije na glavnoj pozornici


Na Pixel Wallu ispisuju se riječi čije će značenje razumjeti Riječani i stanovnici riječke regije, dijalekt, žargon riječkog kraja:


KACOT, BALINJERA, PUNJETA, BETON, VEŽICA, ČA JE ČA!, KANOTJERA, KAPO MAKINE, CAMPETTO, KONTEJNER, PRUGA, KANTRIDA, BURA, SVJETIONIK, KRPENJAČA, BARBA, SILOS, LUČKI RADNIK, PUNK, LAZARET, KORZO, DIVOJKE, KONT, KREPAT!, ŠKVER, NE MOLAT!, ORIJENT, MURVA, PRIŠLIĆ, ČIGOV SI?, NEVERA, MRTVI KANAL


NOVO 20:15 Na krovu Robne kuće Ri u Operi industriale nastupa 10 bubnjara koje je okupila Udruga RiRock:


Vinko Golembiowski (UMA)Saša Vukosav (ex Father )Goran Grgurev (God hates a coward)Mateo Rožić (Zenoth / Hand of Apollo)Igor Klanfar  (Kraj Programa / Mburns)Kristian Kirinčić (Fanaa)Vanja Kauzlarić (Pachamam Street Conection/Officer Down)Stefan Drmač (Media Effect /Johnny Quid)Tihomir Kešelj (Obrazovni Program)

Uz gitariste, koji će nastupiti nešto kasnije, ovi bubnjari donose propulzivnu energiju riječkog punka i rocka. 


NOVO 20:12 Narator Zoran Prodanović Prlja:


1957. Otvoren rock-klub Husar


1959. Che Guevara, kao član Kubanske delegacije posjetio Rijeku i brodogradilište 3.maj


1960. Osnovan je rock-sastav Uragani i započinje s radom Kazalište lutaka


1965. Lemmy Kilmister sa svojim prvim bendom nastupio u Rijeci


1966. Otvoren omladinski klub, kasnije nazvan Palach


1967. Nastao lik iz crtanog filma profesor Baltazar, a Baltazar-grad u kojem živi inspiriran je urbanim izgledom Rijeke


1971. Prvo presađivanje bubrega u državi na KBC Rijeka. Iste godine u avio nesreći u zračnoj luci na Krku, poginulo 78 putnika


1975. Na Turniću izgrađeni neboderi blizanci s 30 katova. Još uvijek najveći stambeni neboderi u državi.


1976. točnije 10. ožujka, Rijeka bilježi do danas rekordnu dnevnu količinu snijega, 52 cm


1977. Prvi nastup pank-trija Paraf, a Takazumi Katayama postigao je rekord moto-staze Preluk, prosječno 162 km/sat


NOVO 20:08 Nastupa finski zbor.


Od osnutka Mieskuoro Huutajat-a (Zbora vikača) 1987. godine, na stotine muškaraca se izmjenilo u postavi zbora od 30 glasova, iznenađujući publiku širom svijeta.  


Pod vodstvom dirigenta Petrija Sirviöa, zbor je najpoznatiji po glasnom pjevanju finskih patriotskih pjesama, ali su izvodili i inozemne melodije poput “The Star-Spangled Banner”. Finski grad Oulu iz kojeg dolaze, kandidat je za Europsku prijestolnicu kulture 2026. Huutajat je zbor koji ne pjeva po notama već urla. 


Dvadeset fino odjevenih muškaraca u vojničkoj maniri vrišti, zvecka i izvikuje himne i slične tekstove, a nastupali su na svjetskim pozornicama i događanjima, kao što je Royal Festival Hall u Londonu ili Venecijansko bijenale, ali i na trgovima i ulicama brojnih europskih gradova.


U ovom setu Finci izvode himne: talijansku, Države SHS-a i Kraljevine Jugoslavije, njemačku, SFRJ-a.



NOVO 20:06 Narator Zoran Prodanović Prlja navodi sljedeće događaje iz riječke povijesti:


1912. Brod Carpathia na redovnom putovanju od Rijeke za New York prima SOS signal i spašava brodolomce s Titanica


1913. Otvoren stadion Kantrida


1919. Gabrielle D’Annunzio ulazi u grad


1920. Rappalskim ugovorom osnovana je Slobodna država Rijeka


1921. Gabrielle D’Annunzio odlazi iz grada


1924. Između kraljevina Italije i Jugosavije podiže se granični zid koji odvaja Rijeku i Sušak


1940. U brodogradilištu Cantieri navali porinuta jahta za Benita Mussolinija


1942. Dovršen Riječki neboder, čiju je gradnju navodno financirao Marco de Albori, knjigovođa Al Capona


1943. Nakon kapitulacije Italije, Njemačka vojska okupira grad


1944. Saveznici bombardiraju okupiranu Rijeku


1945. U operaciji Riječka bitka, Jugoslavenska armija oslobađa Rijeku od fašista


1947. Pariškim sporazumom Rijeka i formalno pripada Jugoslaviji


1948. Ujedinjeni Rijeka i Sušak


1951. U gradski promet uvedeni trolejbusi i rođen je proslavljeni dirigent Vjekoslav Šutej


1955. Ante Babaja dobiva Zlatnu arenu za režiju filma “Jedan dan u Rijeci”, podignut je Spomenik oslobođenja i osnovan Medicinski fakultet



Foto Roni Brmalj


Foto Roni Brmalj



 


NOVO 19:52 Na podestu ispod glavne pozornice nastupa finski zbor.  


Mieskuoro Huutajat (Zbor vikača), iz finskog grada Oulu jedna je od najneobičnijih i najtrajnijih ikona finske kulture. Njihovo pjevanje vrlo je slično tradicionalnim ratnim krikovima Māora. Zbor Mieskuoro Huutajat u Operi Industriale nastupa s 23 pjevača.


Ovi neobični Finci u nekoliko setova izvode specifične obrade himni država pod kojima je Rijeka živjela kroz burno dvadeseto stoljeće: mađarsku, austrijsku, talijansku, Države SHS-a, Kraljevine Jugoslavije, njemačku, SFRJ-a, te u konačnici hrvatsku himnu Lijepa naša i Odu radosti.


NOVO 19:48 Narator Zoran Prodanović Prlja izgovara povijesne činjenice o Rijeci:


1230. Prvi put zabilježeno ime grada, Rijeka Svetog Vida


1599. Venecija topnički napada Rijeku zbog podrške uskocima


1659. Car Leopold dodijelio gradu grb s dvoglavim orlom


1719. Rijeka proglašena slobodnom kraljevskom lukom


1739. Zbog opasnosti od kuge, zabranjeni javni plesovi pod maskama


1747. Poštanska kočija povezala Rijeku s Trstom i Bečom


1752. Počinje radom Rafinerija šećera


1765. Izgrađeno prvo riječko kazalište


1778. Ukinut pučki običaj lova na bikove gradskim ulicama


1813. Karolina Belinić zaustavila napad britanske flote na grad


1832. Rođen skladatelj Ivan Zajc


1833. U Tvornici papira pušten u rad parni stroj


1836. Epidemija kolere u gradu


1849. U jeku Ilirskog preporoda osnovana Narodna čitaonica riečka koja postoji i danas


1855. Staro korito rijeke Rječine postaje Mrtvi kanal


1858. Počinje izlaziti književni časopis Neven, jedini u Hrvatskoj u vrijeme Bachovog apsolutizma


1866. U riječkom zaljevu uspješno testiran Luppis-Whiteheadov torpedo


1868. Rijeka postaje corpus separatum


1873. Odigrana prva nogometna utakmica u Hrvatskoj, a željeznica povezuje Rijeku s Budimpeštom i Bečom


1883. Započela s radom Rafinerija nafte


1885. Rijeka dobiva raskošno Općinsko kazalište Giuseppe Verdi


1886. Rođen Janko Polić Kamov


1893. U Rafineriji nafte zaposlena prva žena


1899. Krenuo gradom električni tramvaj i rođen operni dirigent Lovro Matačić


1900. Sanjar naprednog novinarstva Frano Supilo pokrenuo Novi list


1903. Otvorena redovna brodska linija Rijeka – New York


Na pozornici je Pjevački zbor otvorenja Europske prijestolnice kulture predvođen Mješovitim pjevačkim zborom „Jeka Primorja“ pod vodstvom Igora Vlajnića s više od 40 zborista.


NOVO 19:40 Narator Zoran Prodanović Prlja se penje na De Franceschijev gat, prilazi dizalici, uzima brusilicu i počinje raditi, pridružuju mu se radnici, penjači se uspinju na dizalici uz zvuk brusilica


Zvuk rada, varioci, iskre, buka bušilica, kojima započinje svečanost otvorenja nose poruku o dostojanstvu i snazi radnika u životu modernog grada.Ovo su simboli radništva i radnika koji su s ponosom gradili Rijeku, a zvukom rada u svečanosti otvorenja, Rijeka odaje počast i poštovanje prema radničkoj klasi.

Izvođači u Operi Industriale odjeveni su u istrošene i nove radničke tute različitih boja, pretežito plavih u više nijansi. 


NOVO 19:34 Počinje Opera industriale.



Sukus izvedbe čine zvuk, glazba i buka te efekti koji nastaju kombinacijom svjetlosti i tame. A snažnim simbolima u izvedbi, Rijeka će odati poštovanje svojim radnicima, iz luke, brodogradilišta, tvornica, koji su stoljećima doseljavali u grad i gradili ga. Gradili su tako i identitet grada, a bilježili ga umjetnici, pa je ovo otvorenje i oda riječkoj umjetničkoj avangardi i tradiciji kraja koji ju okružuje.


I konačno, Opera Industiale, podsjetit će nas na temeljne društvene vrijednosti na kojima je izgrađena moderna Europa.


Brodska truba označila je početak, ugašena su svjetla, izvedbu započinje orkestar na glavnoj pozornici. Upaljene su impresivne svjetlosne instalacije  u riječkoj luci. Brodica s naratorom krenula je kroz luku u pravcu De franceschijevog gata.   


Narator je Zoran Prodanović Prlja, pjevač riječke rock grupe Let 3, sastava koji ima neponovljiv image i izuzetne tekstove te nastupe praćene specifičnim humorom i osjećajem za bizarno.


Orkestar čine gudači i puhači iz Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca. Plesači i plesačice dolaze iz riječke skupine Flame i Škole suvremenog plesa Ane Maletić Zagreb.


Skele, vagoni i dizalice u Riječkoj luci transformirani su u umjetničke instalacije i oživljavaju kroz pokret i svjetlo. Za ovu priliku na nekoliko lokacija u Riječkoj luci postavljeno je više, posebno oblikovanih umjetničkih svjetlosnih instalacija.


Instalacija Galeb pretvorila je tipične lučke dizalice u fascinantnu svjetlosnu skulpturu velikih dimenzija, koja slavi let galeba kao izraz slobode. 


Kao dio scenografije pozornice na De Francheskijevom gatu postavljena je instalacija Digital koja ukazuje na industrijsko-tehnološko naslijeđe Rijeke. Pixel Wall, svjetlosna je instalacija ispred zgrade Pomorskog i putničkog terminala na Molo longu. 


Instalacija Migrant Waves postavljena je u nastavku lukobrana, i podsjeća na luku kao mjesto migracija, jednu od središnjih tema Europske prijestolnice kulture. Ona simbolizira i valove – one morske i one zvučne.


NOVO 18:22 Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica:



– Iznimno mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje s vama u Rijeci, na službenom otvorenju Europske prijestolnice kulture 2020. Znam da ste se svi, baš kao i ja, radovali ovom trenutku otkad je vaš grad određen za domaćina titule.


U 35 godina postojanja, naziv Europske prijestolnice kulture dodijeljen je u više od 60 različitih gradova širom Europe. I gotovo svaki od njih danas je svjedok pozitivnog utjecaja kojeg ovaj naslov nosi.



Od poticaja gradskoj ekonomiji do osjećaja pripadnosti zajedničkom europskom kulturnom području. Od obnove urbanih središta, poticanja kreativnosti i novih ideja do međunarodnog priznanja.


Sada je red na vama da iskoristite ovu zasluženu oznaku!



Rijeka je prvi hrvatski grad koji ima titulu Europske prijestolnice kulture, a to je sigurno razlog za proslaviti. Europa i Europska unija ne tiču se samo trgovine, regulacija i donošenja političkih odluka. Europska unija su kultura i vrijednosti, ono što mi kao Europljani jesmo i što želimo biti.


Iznimno me veseli što Hrvatska, samo sedam godina nakon ulaska u EU 2013., ima Europsku prijestolnicu kulture u Rijeci. Bogatom kulturnom povijesti ali i ambicioznim programom za godinu, grad Rijeka pokazuje da Hrvatska nije samo članica EU, već je prisutna i u našem zajedničkom europskom kulturnom prostoru.


U trenutku kad neki vjeruju da se identitet sastoji od jednog jedinog elementa, moramo ojačati osjećaj europskog identiteta koji obogaćuje lokalnu, regionalnu i nacionalnu komponentu našeg identiteta. Te komponente koegzistiraju i nadograđuju jedna drugu. Riječki moto „Luka raznolikosti“ upotpunjuje često korišteni slogan Europske unije, “Ujedinjeni u različitosti”.


2020. godina bit će uzbudljiva za Rijeku i Europu. Ujedinimo se u luci raznolikosti!


Gospodine gradonačelniče, u ime Europske komisije, čast mi je uručiti Vam plaketu i diplomu, kao priznanje za veliki rad koji su uložili tim Rijeka 2020 i Vaša gradska uprava u pripremi ove uzbudljive godine!


Želim Rijeci – kao i njegovom blizancu Europskoj prijestolnici kulture Galway u Irskoj – uspjeh u 2020. i šire, kazala je Dubravka Šuica i uručila priznanje gradonačelniku Rijeke Vojku Obersnelu.



NOVO 18:17 Mariya Gabriel, europska povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade javila se videolinkom:


– Ponajprije, dopustite mi da se ispričam što nisam s Vama na ovoj svečanosti. No, svakako možete očekivati da ću uskoro s Vama proslaviti ovo važno postignuće i otkriti što sve nudi Rijeka 2020.


Ova će godina biti ključna za Hrvatsku. Prvi put, najmlađa članica Europske unije domaćin je svoje prve Europske prijestolnice kulture – u Rijeci. Povrh toga, tijekom prvih šest mjeseci ove godine Hrvatska će po prvi puta predsjedati Europskom unijom. Čestitam! Dva velika uspjeha koja pokazuju važnost Hrvatske u Europskoj uniji.


Zadovoljstvo je i čast slaviti s Vama službeno porinuće Rijeke 2020. Tijekom cijele ove godine, Rijeka i njezina okolna regija, cijela Primorsko-goranska županija bit će pod reflektorima, kao jedinstvena Luka različitosti, naglašavajući bogatstvo naših raznolikih kultura, ali isto tako ilustrirajući kulturne elemente i vrijednosti koje svi dijelimo, ugošćujući na stotine umjetnika i velik broj posjetitelja iz cijele Europske unije, i dati nam priliku da svi zajedno promišljamo o tome što znači živjeti u današnjoj Europi.


Posebno mi je drago vidjeti da program također zadire u regiju Zapadnog Balkana, dotiče pitanja čija su rješenja od zajedničke važnosti te čini vidljivim kulturno bogatstvo te Regije i njezine talente.


Nemojmo zaboraviti da nas kultura, identitet i vrijednosti ujedinjuju. Smještena na raskrižju kultura, Rijeka svojim nasljeđem jasno pokazuje utjecaj različitih kultura, povijesnih razdoblja, religija i etničkih zajednica. U vrijeme kada se Europska unija suočava s novim i izazovnim pitanjima, moramo preispitati svoju ulogu i načine interakcije s građanima te stvoriti zajedničku viziju budućnosti.


Svojim programom koji će se odvijati tijekom cijele ove godine, Rijeka savršeno utjelovljuje potrebu za korištenjem kreativnih resursa koje imamo, fascinantnih kultura, čudesnog nasljeđa i umjetnosti kako bismo osvijestili njihovu vrijednost, ponovno povezali naše zajednice i planirali zajedničku budućnost.


Europska prijestolnica kulture pripada građanima, kreativcima i umjetnicima Rijeke. Neka nam pokažu svoje kulturno bogatstvo, svoja djela i neka nas potaknu da sanjamo, cijenimo i njegujemo europsku kulturu kojoj Rijeka pripada.


Želim Vam puno uspjeha u 2020. i sigurna sam da će se njezine dobrobiti osjećati još dugo nakon što prođe ova godina, kazala je Mariya Gabriel.


NOVO 17:51 Ministrica kulture RH Nine Obuljen Koržinek:


– Zadovoljstvo mi je pozdraviti vas u ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i u svoje osobno ime u prigodi obilježavanja početka projekta Europske prijestolnice kulture, kojim Rijeka na godinu dana postaje kulturno središte Hrvatske i Europe.


Još od 1985. godine kad je pokrenuta ideja Europskih prijestolnica kulture, ovaj projekt u svoje središte stavlja predstavljanje bogatstva specifičnih europskih kultura. Istovremeno, gradovi koji ponesu taj prestižni naslov svjedoče na koje se sve načine kultura i umjetnost mogu staviti u funkciju transformacije i razvoja i kako ulaganje u kreativne kapacitete i kulturnu infrastrukturu doprinose ukupnom društvenom i gospodarskom razvoju nekog grada ili regije.



Uzimajući sve to u obzir, posebno priliku da se projekt Rijeke – Europske prijestolnice kulture iskoristi i za stvaranje i promidžbu pozitivne slike o Hrvatskoj u europskim okvirima, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture, ali i svi ostali resori, a posebno Ministarstvo turizma, pružili su ovom projektu punu podršku.


Rijeka kao EPK2020 poklapa se s predsjedanjem Hrvatske Vijećem Europske unije. Ovo je po prvi put da se te dvije važne uloge na europskoj razini preklapaju i to predstavlja jedinstvenu priliku da europskoj publici prikažemo našu bogatu suvremenu umjetnost, ali i predstavimo vrijednu hrvatsku kulturnu baštinu.



Hrvatska je prvi put 2009. godine tijekom pristupnih pregovora iskazala interes za sudjelovanjem u projektu Europskih prijestolnica kulture, a odluka o tome da će jedan hrvatski grad ponijeti taj naslov donesena je 2014. godine. Koliko su naši gradovi bili svjesni mogućnosti koje im se pružaju, svjedoči i činjenica da se na natječaj prijavilo čak devet hrvatskih gradova, a konačna odluka da će prijestolnicom kulture postati upravo Rijeka s programom pod nazivom Luka različitosti donesena je 2016. godine.


Od tog trenutka, Rijeka se počela intenzivno pripremati i danas, četiri godine kasnije, s nestrpljenjem iščekujemo početak programa koji će nam tijekom godine dana prikazati izabrane projekte iz svih umjetničkih područja, ali i brojne obrazovne i društvene aktivnosti, međunarodne konferencije i izgradnje partnerstava, što će osigurati nastavak uspostavljenih suradnji i nakon što sâm program Rijeke EPK bude zatvoren.


Projekt Europske prijestolnice kulture nadilazi lokalne i regionalne okvire, on uključuje brojne dionike i obraća se svim slojevima društva, pri čemu kultura postaje impuls za poticanje razgovora, povezivanja i suradnji te otvara nove razvojne mogućnosti koje se temelje na kulturnom kapitalu i kreativnoj energiji.


Na kraju, istaknula bih kako ovaj projekt produkcijski nadilazi bilo koji drugi projekt do sada realiziran u hrvatskoj kulturi. Stoga čestitam svima onima koji su program pripremili i koji će ga provoditi – umjetničkom i produkcijskom timu, svim voditeljima projekata, partnerskim institucijama, umjetnicima, svima koji su na bilo koji način sudjelovali u njemu, od osmišljavanja programa do njegove realizacije.


Želimo vam puno uspjeha i nadam se da će program koji ste osmislili biti europski relevantan, da će građanima Rijeke, hrvatskoj publici i svim posjetiteljima pružiti nezaboravne doživljaje.


Koristim današnju svečanu prigodu da u ime cjelokupne hrvatske javnosti svim posjetiteljima koji su došli u Rijeku ovaj vikend i onima koji će je posjetiti tijekom ove godine zaželim dobrodošlicu u riječku Luku različitosti, kazala je ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek.


NOVO 17:45 Zlatko Komadina, župan Primorsko- goranske županije:


– Uvaženi gosti, cijenjeni uzvanici, dragi prijatelji, želim vam dobrodošlicu u najljepšu hrvatsku regiju, Primorsko-goransku županiju. Ovo naše područje iznimno je bogate kulturne i povijesne baštine, duboko utkane u identitet ovoga kraja i ljudi koji su se u dugom povijesnom razdoblju ovdje naseljavali, ali i svih nas koji na ovim prostorima danas živimo.


Regija smo jedinstvenog spoja mora, gorja i otoka, raznolikih priča i snažnih emocija. A uz sve to otvorena smo i tolerantna multikulturalna sredina, prostor na kojem žive brojne nacionalnosti uz međusobno poštovanje i uvažavanje. Upravo ta različitost naša je posebnost koja nas obogaćuje, izdiže iznad ograničenog geografskog prostora i spaja u europski kulturni i civilizacijski krug, kojem ovaj kraj oduvijek pripada.


U trenutku kada je upravo Rijeka, kao prvi hrvatski grad proglašena Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine, dobili smo jedinstvenu priliku da sve to što nas čini posebnim i drugačijim, svo naše kulturno nasljeđe, višestoljetnu tradiciju utkanu u ovo suvremeno i tehnološki napredno stoljeće, sažmemo i prezentiramo kroz mnoštvo događanja, kulturnih i umjetničkih programa i ponudimo kao jedinstveno iskustvo naših gostima li i našim građanima.



Iz kojeg god pravca dođete i u koji god dio naše Županije zađete, naći će te ljude, događaje i mjesta koja pričaju o našoj povijesti, kulturi, običajima, uokvirenima u jedinstveno bogatstvo prirode našeg zelenog i plavog zavičaja.


Upravo to potaknulo je nas u Županiji da kroz program „27 susjedstava“ pokažemo svu ljepotu različitosti stvaranjem neformalne mreže aktera u kulturi u našim lokalnim zajednicama. Željeli smo istaknuti i našu „plavu komponentu“ , more uz kojeg i od kojeg oduvijek živimo. Programski pravac Lungomare Art posebno je vrijedan jer stavlja u fokus i mala mjesta na našoj obali i otocima, koja će putem ovoga projekta i sudjelovanja poznatih svjetskih umjetnika postati vidljiva na kulturnoj karti Europe.


Vjerujem da ćemo kao Europska prijestolnica kulture opravdati tu prestižnu ali i izazovnu titulu. Svim dragim gostima naša su vrata, kao i uvijek, širom otvorena, a kroz programe 2020 nudimo puno novih, dobrih razloga da nas posjetite, pa ako već do sada niste, još bolje upoznate ovu našu Luku različitosti, kazao je Zlatko komadina.


NOVO 17:35 Direktorica RIJEKE 2020. Emina Višnić govori na svečanosti u HNK “Ivan pl. Zajc”.


– Dobro došli u Rijeku – Europsku prijestolnicu kulture! Dobro došli u grad kulture u kojem slobodno stvaramo i u kojem umjetnošću slavimo slobodu!


Danas je veliki dan za sve nas jer ovom svečanošću i brojnim drugim programima otvaramo godinu u kojoj Rijeka postaje jedan od najzanimljivijih gradova Europe. Opravdanje za ovu malu neskromnost daje nam bogat i raznolik program. Svi vi koji ste se bavili sličnim poslom, znate koliko su istinite riječi velikanice hrvatskog teatra, Mani Gotovac: „Teško je i nemilo ozbiljno ostvariti dobar program. To je ples po žici, jedan od najopasnijih.“


Taj naš „ples po žici“, naš program, gradili smo ozbiljno i odgovorno. Nadamo se da ćete u njemu prepoznati vrijednosti kojima smo se vodili. Trudili smo se biti hrabri, pobjeđivati strah i odolijevati zovu komforne linije manjeg otpora. Umjesto da idemo poznatim, utabanim stazama, gotovim rješenjima i klišejima, tragali smo za neobičnostima. Umjesto da se vodimo za onim što je već potvrđeno i nedvojbeno, konvencionalno, odlučili smo se za progresivan pristup. Tako smo, uvažavajući tradiciju, insistirali na njenom suvremenom tumačenju i stvaranju onoga što će u budućnosti biti prepoznato kao nova tradicija. Svjesni da nastupamo na europskoj, pa i globalnoj pozornici, težili smo biti ambiciozni i relevantni ne samo za ljude našega kraja, već i za svijet mimo granica prostora u kojem se osjećamo sasvim sigurno, gdje smo doma.


Usmjerili smo se temama koje su bitne za naš grad, regiju i zemlju, ali i koje nas međusobno povezuju kao građane Europe. To su teme koje nas čine ponosnima i sretnima, ali i one koje su bolne i teške. One koje nas povezuju kroz našu zajedničku prošlost, ali i one koje govore o našim mogućim budućnostima. Tri glavna tematska koncepta – voda, rad i migracije – isprepliću se kroz čitav program stvarajući „Luku različitosti“.


Program riječke prijestolnice niknuo je iz dugog kreativnog procesa pripreme kandidature te sazrijevao i rastao tijekom posljednje tri godine. S punim pravom možemo tvrditi da on predstavlja veliko bogatstvo kulturne raznolikosti našega grada i cijeloga kraja koji ga okružuje, ali i naše zemlje i čitave Europe. Pažljivo je satkan preplitanjem vizija i ideja brojnih ljudi – umjetnika i kulturnih radnika, znanstvenika i stručnjaka, ali i naših sugrađana.


Pred nama je uzbudljiva i bogata godina, više od 600 događanja ne samo u Rijeci, nego i diljem Kvarnera i Gorskog kotara. Iza svega toga stoji više od 200 partnera i nebrojeni umjetnici iz više od 40 zemalja. Ovu priliku koristim da se svima njima iskreno zahvalim. Želim se zahvaliti i svim našim strateškim partnerima, kulturnim ustanovama i udrugama, brojnim drugim institucijama, medijskim i poslovnim partnerima bez čije podrške ovaj program ne bi bio moguć i bez kojih naše poruke koje šaljemo svijetu nitko ne bi čuo.


Veliko mi je zadovoljstvo zajedno s vama, ali i s brojnim našim sugrađankama i sugrađanima, gošćama i gostima grada, proslaviti ovaj dan službenog početka programa Rijeke 2020 Luke različitosti. Uz ovaj predivan program kojeg je pripremilo Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, priredili smo niz događanja u kojima sudjeluje na tisuće izvođača – od današnjeg jutra pa sve do sutra zajednički činimo Luku različitosti.


Uskoro ćemo se zajedno doista i naći u riječkoj luci, u prostoru koji je ključan za identitet našega grada i koji nas simbolički, ali i fizički – morem – povezuje s drugima i otvara prema čitavom svijetu. Stotine umjetnika, izvođača i drugih sudionika pripremilo je lučki spektakl zvuka i svjetla koji će, vjerujem, predstaviti Rijeku onakvom kakvu sam je i sama doživjela kada sam je odabrala za svoj grad: fascinantnu u svom ponosu i prkosu, u svojoj posebnosti, na kiši i suncu koji se nerijetko i zajedno pojavljuju – ili kako pjeva naš super-bend Ri Val, grad koji ‘bez daha nas ostavlja’.


Programom u riječkoj luci, pred očima Europe, Rijeka će odati poštovanje svojim radnicima, industrijskom naslijeđu, umjetničkoj avangardi i tradiciji kraja koji je okružuje te ujedno podsjetiti na temeljne vrijednosti na kojima je izgrađena moderna Europa.


Veseli me ovo zajedničko obilježavanje godine u kojoj Rijeka, uz prijateljski Galway, postaje središtem europske kulture. Pred nama je godina u kojoj korak po korak, program po program, zajednički postajemo, a onda, vjerujem, i ostajemo, prava europska prijestolnica kulture.


Posjetite nas ponovno već ovaj mjesec, ili bilo kad u godini pred nama. Dočekat ćemo vas kao drage goste, a ispratiti kao naše povremene sugrađane, nestrpljivo očekujući vaš ponovni dolazak.


Hvala vam što ste danas izabrali biti dio Luke različitosti. Veselimo se zajedno!


NOVO 17:20 Riječki gradonačelnik održao je pozdravni govor na svečanosti u HNK “Ivan pl. Zajc”.


– Rijeka danas kreće u jednu od svojih najvećih priča. Rijeka danas prihvaća jedan od svojih najvećih izazova.


Pripremite se, uplovljavamo… Putovanje je velika pustolovina, a destinacija je:


Luka različitosti.


Mjesto putovanja nije izabrano slučajno. Rijeka već ima svoju priču: povijest koja ju je izgradila i mijenjala, identitet koji je toliko raznolik da je ponekad neuhvatljiv, mentalitet kojim uvijek tražimo bolje i više, stavove koji ne dopuštaju da drugačiji budu manje vrijedni. Sve to okupili smo u našem programu koji nudimo za putovanja i doživljaje u 366 dana koji su pred nama.


Luka različitosti bit će intrigantno sjecište projekata, ideja, umjetnika i kreativaca, a teme koje ih povezuju, i teme koje nas povezuju bit će Voda, Rad i Migracije.


I sada već znamo: tih godinu dana bit će premalo da napravimo sve što želimo pokazati Europi i svijetu, od malih kvartovskih festivala do umjetničkih projekata koji dopiru do tisuće i tisuće gledatelja. Jer Luka različitosti je tu da ostane, da ostavi trag i promjenu, da ostavi nasljeđe. Zato gradimo novi kvart kulture i nove muzeje, zato gradimo Dječju kuću, zato uključujemo sve građane i stvaramo znanja za nove generacije.


Mnogo je posla već iza nas. Ovu smo titulu osvojili u konkurenciji čak 9 hrvatskih gradova. Za ovu smo se titulu, zajedno s irskim Galwayem, izborili pred stručnim Panelom Europske komisije, kojem i ovim putem zahvaljujem na povjerenju. U stvaranje programa Luke različitosti utkane su tisuće i tisuće ljudi koji žele i znaju pokazati kreativnost, energiju, provokaciju, umjetnost, entuzijazam i ponos.


Svakome od njih jedna velika, velika hvala. Jednako tako hvala svima koji su nas na tom putu podržali, posebice hrvatskoj Vladi i Ministarstvu kulture. Jer ovo je ne samo riječki, već i najveći projekt hrvatske kulture; projekt kojim Rijeka i Hrvatska postaju puls europske kulturne priče. I to u trenutku kada Hrvatska, kao najmlađa članica europske obitelji, predsjeda Vijećem Europske unije, svjesna svojih vrijednosti i sigurna na svojem europskom putu.


Svako je putovanje, svaka plovidba uvijek velika prilika za otkrivanje i učenje, prilika da zavirimo ispod površine, da vidimo iza zidova i fasada, da otkrijemo priče i da upoznamo ljude. A najveća vrijednost ovoga grada su oni koji u njemu žive – Riječanke i Riječani. Otvoreni, tolerantni, uvijek gostoljubivi, kritični, ponekad i tvrdoglavi, samozatajni, ali i glasni kada treba.


I zato danas, na početku ove pustolovine koju svi, s nestrpljenjem i odgovornošću očekujemo, pozivam Vas:


Budite dio Luke različitosti, otkrijte jedan neobičan i drugačiji grad.


17:15 Rijeka se voli i iz zraka, poručio je Davor Šustar koji na otvorenje EPK putuje zrakoplovom iz Venecije.


– Sretno EPK, poručio je.


Sretan put i vama Davore.


Foto Sergej Drechsler


Foto Sergej Drechsler



17:10 Na svečanost otvorenja EPK u riječkom kazalištu stigla je i Severina. Pogledajte njenu izjavu.



17:01 Evo kako režiser velike predstave otvorenja EPK dočekuje glavni događaj:


Matanić: Neka se prolije kiša na krešendu “Opere industriale”, to izbrisati granice između glazbe i publike

NOVO 16:30 Prve ocjene gradonačelnika i najvažnijih ljudi u organizaciji EPK govore o zadovoljstvu odazivom i atmosferom:


Šarar: Rađamo jedan potpuno novi grad, više ništa neće biti isto u Rijeci 


NOVO 15.30 Tajči Čekada i Ivana Kalc iz Umjetničke organizacije Kabinet na Korzu su izvele Performans Radilište 2020. Dvije umjetnice obradile su temu besmislenog i besciljnog rada i pozabavile se protokom vremena.




obrađuje temu besmislenog i besciljnog rada te se bavi protokom vremena, koje unutar ponavljajuće radnje ima privid nekretanja. Na najprometnijem dijelu Korza (oko gradske ure), izvođačice  se kreću poprečno u odnosu na uobičajeni smjer kretanja presjecajući uobičajeni smjer kretanja stanovništva.


15.00 Na Principiju Kreativno-edukativni centar Glazbeni vrtuljak zavrtio je publiku i odveo je na glazbeno putovanje. Dječjim zborovima  Male tratinčice i Tratinčice pridružili su se i solisti, polaznici programa Male škole pjevanja te Udruga Zumba Rijeka zvana ChikaZ – društvo sportske rekreacije i plesa, koja okuplja djecu i odrasle.



Foto Marko Gracin


Foto Marko Gracin



14:01 – Jako je zanimljiva bila radionica recikliranja trapera u Grohovčevoj ulici. Reciklirane suknje predstavljene su na ogradi ispred RiHuba.


Foto Marko Gracin


Foto Marko Gracin



Pune ruke posla danas imaju i vrijedne volonterke koje dijele promo materijale i upućuju brojne namjernike, bilo domaće, bilo one “izvana”. U Rijeci i dalje pada lagana kiša, ali to, čini se, nikome ne smeta puno.



NOVO! 13:30 Na Kazališnom trgu, na pozornici ispred cafe bara Kings, nastupa grupa Kantriders koja je sinonim za raznolikost u glazbenom izričaju.



NOVO! 12:20 – Prilično emocija izazvao je prigodni nastup mješovitog zbora Matice umirovljenika Rijeke pod vodstvom maestra Vinka Badjuka i Damira Badurine, koji su izveli “Odu radosti” i “Najdražu Rijeku”. Više možete pročitati ovdje. 




NOVO! 12:08 – Ispred Cafe bara Skradin u Vodovodnoj ulici okupili su građani zainteresirani za Anti-turističku turu gradom. Riječke glumice Tanja Smoje i Jelena Lopatić vode ih kroz grad otvarajući aktualne lokalne i globalne teme, bez dlake na jeziku, ne štedeći nikoga sočnih komentara. Glumice na duhovit način govore o gradu dok se s građanima i gradonačelnikom Vojkom Obersnelom voze autobusom. Više možete pročitati ovdje.  



NOVO! 12:00 – Na Jadranskom trgu otkrivena je skulptura-brojač te je simbolički kratkim programom započelo odbrojavanje 365 dana do otvorenja projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Skulpturu čelične konstrukcije visoke 5 metara i široke 4 metra, s integriranim brojačem i glazbenom kutijom koja proizvodi melodiju „Ode radosti“ konceptualizirao je Vedran Kasap iz Clinica Studia.


Zagrijava se atmosfera na Koblerovom trgu, tonska proba u tijeku, posjetitelji unatoč oblacima radoznalo  obilaze gradske punktove koji nude različite sadržaje. Šišmiš ulica nikad prometnija…



NOVO! 11:50 – Svidio nam se defile orkestra i malih balerina plesne skupine “Rotondo” pod vodstvom plesne pedagoginje Tereze Dubrović. Koreografiju sjajnih plesača potpisuju Oksana Brandiboura Kožul i Julia Kožul, a redatelj i producent programa je Robert Pilepić. Posebnost je da su članovi orkestra bili na – štulama. Više možete pročitati ovdje. 



NOVO! 11:50 – Na Korzu ispred Filodrammatice Umjetnička organizacija Trafik i Škola za suvremeni ples izvode program “Hodači-ce”. Nastupa 16 mladih plesača pod mentorstvom Žaka Valente na glazbu Dušana Maksimovskog.



NOVO! 11:08 – Komorni sastav je izveo europsku himnu, „Est Europa nunc unita“ pa smo tako imali prilike uživati u sopranu Dajane Lupić, altu Marije Zorić, tenoru Marka Grabara i basu Damjana Poljančića.



NOVO! 10:44 –  Još jedno izrazito zanimljivo događanje zbiva se na riječkoj ribarnici – radi se o pop up zborskom pjevanju Vokalnog studija Rijeka i zbora Torretta, kojima su se pridružili i brojni posjetitelji.



NOVO! 10:10 – Dječica drugih razreda Osnovne škole Vežica prekrasnim su nastupom na Čajnom trgu objasnila srž slogana Europske prijestolnice kulture – „Luka različitosti“. Među učenicima škole se nalaze djeca kojima je hrvatski drugi ili strani jezik jer im jedan ili oba roditelja stižu iz drugih zemalja ili drugačijeg jezičnog porijekla.


Zato su dječaci i djevojčice predstavili šarenu lepezu dječjih pjesmica, brojalica, uspavanki, jezičnih igara i brzalica na različitim jezicima, a pridružili su im se i oni koji se izražavaju na kajkavskom i čakavskom narječju hrvatskoga jezika. Više možete pročitati ovdje. 



NOVO! 9:45 – Blaga kišica nije smetala priličnom broju posjetitelja koji su na Korzu došli na program postavljanja vremenske crte duge 100 metara, koja posjetitelje upoznaje s važnim događanjima kroz posljednjih 116 godina burne povijesti grada. Više možete pročitati ovdje.





NOVO! 7:59 – Nešto prije osam sati u vlažnoj i dosadnoj riječkom kišicom natopljenom Vodovodnoj ulici otvoren je riječki EPK. Nije to, naravno, nikakav službeni protokol, ali je grupa gostiju kultnog kafića “Skradin” zaključila da je pravo vrijeme da se prereže vrpca i označi početak dugo iščekivanog projekta. Tamo je naš novinar Jasmin Đečević, koji se danas javljati s osobnim doživljajem raznih događaja, a njegove dogodovštine možete pročitati OVDJE.