Kvart za Grad

“Mjesni odbori trebali bi na prijedlog građana stvarati novu infrastrukturu, evo kako”

Bruna Matičić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Sredstva namijenjena mjesnim odborima, kažu u Kvartu za Grad, u pravilu su znatno manja od potreba te se brojni kvalitetni prijedlozi građana moraju odbiti ili odgoditi za sljedeću godinu.



Platforma građanskih inicijativa »Kvart za Grad« koja okuplja aktivne građane s područja više riječkih kvartova i bazira se na građanskom angažmanu osvrnula se na postojeći sustav malih komunalnih akcija koji po njima ima određene manjkavosti te predložila načine njegova unaprjeđenja.


Naime, u tijeku je Javni poziv namijenjen svim građanima za predlaganje projekata uređenja i održavanja komunalne infrastrukture u 2022. godini, koji je raspisao Grad Rijeka. Poziv traje do 31. ožujka i putem njega građani mogu predložiti komunalne prioritete i akcije, poput uređenja javnih zelenih površina, parkova, igrališta, deponija, nerazvrstanih cesta i ostalog.


– Iako je ovaj vid sudjelovanja građana u odlučivanju o korištenju javnih sredstava primjer pozitivne prakse, sustav ima određene uočene manjkavosti. One se prije svega očituju u manjku sredstava dodijeljenih mjesnim odborima i maloj vrijednosti za novac, tj. skupoći realizacije, istaknuto je u priopćenju platforme »Kvart za grad«, u kojem kao problem s kojim su se susreli u svom radu navode i nedovoljno kvalitetno definiran sustav kriterija dodjele sredstava.




Sredstva namijenjena mjesnim odborima, kažu, u pravilu su znatno manja od potreba te se brojni kvalitetni prijedlozi građana moraju odbiti ili odgoditi za sljedeću godinu.


Navedeno dovodi do neprestanog priljeva novih prijedloga i nagomilavanja odgođenih i nerealiziranih za koje nikada nema dovoljno sredstava, a mjesni se odbori i njihova vijeća, uz ograničena sredstva, suočavaju i s neprestanim nezadovoljstvom građana zbog nerealiziranih prijedloga.


– Rješenje situacije nalazimo u mogućnosti da Grad kroz vlastita sredstva u potpunosti brine o osnovnom održavanju komunalne infrastrukture i popravcima koji bi trebali spadati u redovito održavanje temeljem Programa održavanje komunalne infrastrukture te na taj način eliminirati potrebu i na koncu trošak mjesnim odborima.


To znači da mjesni odbori iz dodijeljenih sredstava za komunalne prioritete ne bi trebali održavati javne zelene površine, uređaje i predmete javne namjene, javnu rasvjetu, nerazvrstane ceste i slično, već iz tih sredstava, temeljem prijedloga građana, stvarati novu infrastrukturu ili provoditi projekte unaprjeđenja koja građanima direktno podižu kvalitetu života, a ne služe osiguravanju osnovnih komunalnih uvjeta s početka 20. stoljeća, istaknuto je u priopćenju “Kvarta za Grad”.


Pojašnjavaju da iz ograničenih sredstava komunalnih prioriteta ne žele popravljati rupu na cesti, postavljati ležeće policajce na opasnu prometnicu ili sanirati nogostup, već građanima osigurati nadstandard u njihovu najbližem okruženju.