Tržište i politika

Međunarodni susret stručnjaka za plin: Početak gradnje LNG-a 2016. nerealan

Marinko Glavan

Foto M. Aničić

Foto M. Aničić

Bojim se naše aljkavosti i kašnjenja, rekao je stručnjak za plin Miljenko Šunić



RIJEKA  Početak izgradnje LNG terminala na Krku iduće godine ne čini se realnim, s obzirom na ishodovanje dokumentacije i sve što prethodi samom početku gradnje, rekao je na konferenciji za novinare održanoj u sklopu 30. međunarodnog susreta stručnjaka za plin u Opatiji Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. 


Šunić je, međutim, zajedno s direktorom Službe strateškog razvoja Plinacro-a Vladimirom Đurovićem istaknuo kako su ovoga puta pripreme za gradnju LNG terminala najdalje odmakle, u odnosu na prethodna dva pokušaja realizacije tog strateškog projekta. 


– Projekt je vrlo blizu izdavanja lokacijske dozvole. No, u tijeku je neobvezujuće testiranje tržišta, u sklopu kojega su svim potencijalnim ključnim korisnicima u regiji poslani upiti o njihovom interesu za plinom iz LNG terminala, rekao je Đurović.




Šunić je istaknuo kako je gradnja LNG-a ne samo ekonomsko nego i političko pitanje, te da će ovisiti i o političkim odlukama i to ne samo na razini Hrvatske, nego i cijele EU, i to zbog smanjenja ovisnosti europskog tržišta o uvozu ruskog plina. 


– Padom projekta izgradnje Južnog toka LNG na Krku dobio je na aktualnosti. Terminal na Krku plinovodom bi trebao biti povezan s LNG terminalom u Poljskoj i time pokrivati dobar dio tržišta Unije, ali hoće li doista biti izgrađen to je nešto što bih i ja volio znati. Bojim se naše aljkavosti i kašnjenja, rekao je Šunić. 


Kao jednu od najvećih opasnosti za realizaciju projekta profesor Igor Dekanić s Rudarsko naftno geološkog fakulteta u Zagrebu ističe moguće inzistiranje EU na ekonomičnosti terminala. Šunić se na pitanje novinara osvrnuo i na izgradnju termoelektrane Plomin C na ugljen.

– To je obična glupost. Imamo plin iz Jadrana i plinovod koji prolazi u neposrednoj blizini Plomina. U isto vrijeme plaćamo subvencije za proizvodnju struje u vjetroelektranama, a gradimo elektranu na ugljen  koji je najveći izvor CO2. Osim toga pitanje je i koliko će u budućnosti koštati zbrinjavanje CO2, što cijeli projekt čini vrlo upitnim, rekao je Šunić.