Znanstvena tribina

Među riječkim studentima zabilježen značajan porast psihičkih smetnji i suicidalnih misli. Zašto?

Ingrid Šestan Kučić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

U zadnjem mjerenju 33% studenata izražava prisutnost pasivnih, a 17% prisutnost aktivnih suicidalnih misli



Među studentima Sveučilišta u Rijeci u odnosu na predpandemijsko razdoblje zabilježen je značajan porast psihičkih smetnji, a primjećuje se i porast broja studenata koji navode prisutnost suicidalnih misli.


Tako u zadnjem mjerenju trećina studenata, njih čak 33 posto, izražava prisutnost pasivnih, a 17 posto prisutnost aktivnih suicidalnih misli.


Podaci su to koje je na znanstvenoj tribini povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja Fakulteta zdravstvenih studija i Grada Rijeke iznijela prof. dr. Ivanka Živčić Bećirević s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta.




Tribina “Globalna kriza i mentalno zdravlje” okupila je stručnjake i znanstvenike koji su raspravljali o društvenom pritisku, stresu, traumi, mentalnom zdravlju odraslih osoba tijekom pandemije, ali i o emocionalnom funkcioniranju studenata u tom razdoblju.


Ispitano po 1.000 studenata


Pojašnjavajući kako je u okviru znanstvenog projekta Sveučilišta u Rijeci na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta uz prof. dr. Sanju Smojver Ažić, izv.prof. dr. Tamaru Martinac Dorčić i Goranu Birovljević, provodila ispitivanje ispitivanje emocionalnog funkcioniranja studenata tijekom pandemije, prof.dr. Živčić Bećirević je istaknula da su studenti ispitani tijekom 4 pandemijska vala, od svibnja 2020. do siječnja 2022. godine, a u svakom je ispitivanju sudjelovalo oko tisuću studenata.



– Rezultati pokazuju značajan porast psihičkih smetnji u odnosu na razdoblje prije pandemije. Zapaža se porast simptoma anksioznosti i depresivnosti u svakom sljedećem pandemijskom valu tijekom prve tri faze ispitivanja.


Tek se u četvrtoj fazi rezultati donekle stabiliziraju. U zadnjem ispitivanju čak 61 posto studenata izražava povišenu anksioznost, od čega 33 posto težu, a 60 posto njih povišenu depresivnost, od čega 30 posto težu depresivnost.


Koji je najjači izvor stresa?


Najjači izvor stresa za studente tijekom pandemije imale su psihičke posljedice socijalne izolacije. Više svih ispitanih psihičkih teškoća navode studenti kod kojih je došlo do pogoršanja financijske situacije tijekom pandemije.


Emocionalne smetnje negativno su se odrazile i na akademsko funkcioniranje studenata. Premda je većina redovito izvršavala svoje obaveze, neovisno o oblicima organizacije nastave, velik broj njih imao je teškoća u koncentraciji te pad motivacije za rad, kazala je prof.dr. Živčić Bećirević.



Porast psihičkih smetnji kod studenata odrazio se i na znatno povećan broj studenata koji se javljaju u Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetovališnog centra, što je rezultiralo dužim listama čekanja, premda je Sveučilište u okviru UNIRI-CLASS projekta osiguralo dodatno radno mjesto psihologa u Savjetovalištu.


– Studenti se najčešće javljaju zbog akademskih problema, anksioznih i depresivnih simptoma te teškoća u odnosu s drugima. Velik broj njih navodi da ih psihičke smetnje ometaju u obavljanju obaveza na studiju, a mnogi, gotovo 50 posto, onih koji se javljaju u Savjetovalište, zbog toga razmišljaju i o odustajanju od studija.


Rezultati istraživanja ističu značaj brige za psihičko zdravlje studenata. Prisutnost psihičkih smetnji negativno se održava na njihovo akademsko i socijalno funkcioniranje, zadovoljstvo životom, te kasnije na njihovu zapošljivost i radnu efikasnost, upozorila je prof.dr. Živčić Bećirević.